Javna vatrogasna postrojba (JVP) grada Splita u prvih sedam mjeseci ove godine odradila je 700 intervencija od čega 253 požara dok se ostatak uglavnom odnosio na tzv. tehničke intervencije.
Riječ je o raznim situacijama u kojima vatrogasne vještine i alati mogu biti od pomoći. Tako ih primjerice iz bolnica zovu da svojim brusilicama pomognu u skidanju nakita, uglavnom prstenja, ljeti izvlače zmije koje su se uvukle u kuće ili dvorišta, ali pomažu i starijima koji žive sami i ne mogu ustati nakon pada.
Tu su i tehničke intervencije u sudarima, ispumpavanja vode iz poplavljenih prostora, oslobađanje zaglavljenih iz liftova, uklanjanje grana što prijete padom, ali i vađenja zalutalih mačaka ili lopti iz krošanja drveća.
Što se požara tiče splitski vatrogasci ove su godine osim otvorenih prostora gasili požare u stanovima, vozilima, kontejnerima za otpad i na plovilima u marinama od kojih su neki bili intenzivni i s velikom materijalnom štetom.
“Ovo je ljeto bilo dosta požara mada se činilo da ih nema. U županiji nije bilo ekstremno velikih požara osim onoga na Planome i u Segetu gdje je opožareno oko 1500 hektara trave i niskog raslinja. Ove smo godine imali i dva požara u Park šumi Marjan, dok prošle godine tamo nije zabilježen ni jedan. Policija je u tom slučaju zbog sumnje u izazivanje požara privela osobu sa sjevera Hrvatske”, tvrdi zapovjednik splitskog JVP-a Mario Mikas.
Hvali pilote kanadera, helikoptera i air tractora bez čije bi pomoći gašenje bilo teško, a dosta veliki posao su odradili u najvećem ovogodišnjem požaru na području županije, onom u Segetu. Taj se požar gasio puna dva dana i noći, teren je zbog svoje nepristupačnosti bio težak i naporan, puhao je vjetar. Na toj je intervenciji sudjelovalo 37 vatrogasnih društava, čak su bile angažirane i snage iz drugih županija, ukupno 450 gasitelja.
Po zahvaćenoj površini segetski je požar bio odmah iza onog najvećeg koji je u srpnju 2017. pogodio Split i u kojem je izgorjelo 4500 hektara šume, niskog raslinja, trave, maslinika.
Uz posebna vozila planiraju nabaviti i brod
U JVP- u je 150 vatrogasaca, imaju razne vrste vozila od tehničkih i navalnih do onih za rad na visinama, za spašavanje i traganje u ruševinama. Imaju i potražnog psa te devet ronioca koji posjeduju sve potrebne certifikate i mogu djelovati na moru.
Do sada su već imali pet, šest intervencija na moru kada su izvlačili potopljeni brod ili odbačeni automobil, a rade na tome da nabave brod za ronioce kao i brod za gašenje na moru.
Raspolažu čak i s dva mala specijalizirana vatrogasna vozila koja bez problema ulaze u staru gradsku jezgru jer su širine tek 1,60 cm.
Mikas kaže da je vatrogasaca dovoljno za potrebe grada Splita, a osim njih nikako se ne smije zaboravit na velik doprinos u protupožarnoj zaštiti kolege iz Dobrovoljnih vatrogasnih društava.
Što se ozljeda vatrogasaca tiče njih uvijek ima na terenu, srećom ne ozbiljnijih, uglavnom se radi o iščašenjima ruku i zglobova, ogrebotinama, a ove sezone su takve ozljede “zaradila” dvojica vatrogasaca.
“Moramo razmišljati o novim tehnologija koje vatrogasci u svojem radu sve više susreću kao što je gašenje vozila na alternativni pogon. Riječ je o električnim, hibridnim vozilima. To predstavlja određeni izazov, ali i dodatne opasnosti koje prijete vatrogascima odnosno spašavateljima. Moramo se stalno usavršavati i ići u korak s novim tehnologijama”, poručuje Mikas.
Naglašava da rizik predstavljaju i akumulatori na modernim e-vozilima, visokonaponski kablovi, ali i već standardni plinski zatezači pojasa i zračni jastuci. Zbog toga se služe programima kao što je “Crash recovery system” pa preko tableta mogu lako pristupiti svim sigurnosnim podacima o vozilu izravno na mjestu nesreće.
Komentari