Što Rusija želi dobiti referendumom na okupiranim područjima Ukrajine?

Dužnosnici koje podupire Rusija u četiri okupirane regije Ukrajine održavaju samozvane referendume o pridruživanju Rusiji, javlja BBC i donosi analizu. Prokazivani kao nelegitimni i lažni od strane Ukrajine i Zapada, ovi takozvani izbori održavaju se tijekom pet dana dok su sva četiri područja – dva na istoku i dva na jugu – na prvoj crti.

Aneksija bi mogla dovesti do tvrdnje Rusije da je njezin teritorij napadnut zapadnim oružjem isporučenim Ukrajini. To bi moglo dodatno eskalirati rat. Sedam mjeseci nakon početka ruske invazije, Vladimir Putin je u problemu. Ukrajinska protuofenziva ponovno je povratila dijelove teritorija otete nakon invazije 24. veljače. Glasovanje o aneksiji jedan je od tri koraka koje je Kremlj poduzeo u pokušaju preokretana situacije na ratištu. Aneksijom još 15% teritorija suverene Ukrajine, Rusija će moći tvrditi da je njezin teritorij napadnut oružjem koje su NATO i druge zapadne zemlje isporučile Ukrajini. Pozivanjem 300.000 dodatnih vojnika, može braniti liniju bojišnice od 1.000 kilometara. Kremlj je također kriminalizirao dezerterstvo, predaju i odsustvo bez dopuštenja tijekom mobilizacije.

Kada je Putin naredio vojsci da zauzme Krim 2014., to je popratio glasovanjem koje je međunarodna zajednica odbacila kao nelegitimno. Ovaj najnoviji događaj također su mnoge zapadne zemlje, uključujući međunarodnu promatračku skupinu, OESS, proglasile nezakonitim. Odvija se u dva ukrajinska područja pod ruskom okupacijom Lugansku i Donjecku na istoku, te u okupiranim dijelovima Hersona i Zaporižja.

Zbog čega je ovo glasanje nelegalno?

Kada je Krim pripojen Rusiji 2014. Kremlj je tvrdio da ga podržava 96,7%, dok je prema izvješće koje je procurilo iz ruskog Vijeća za ljudska prava vidljivo da je samo oko 30% stanovnika glasalo od čega je jedva polovica podržala aneksiju. Na Krimu nije ispaljen ni metak, a u ovom posljednjem slučaju glasanje će se održati usred rata. Četiri uključene regije djelomično su ili potpuno pod okupacijom. Ruski mediji izvijestili su da će izborni dužnosnici ići od vrata do vrata s prijenosnim glasačkim kutijama od petka do ponedjeljka. Biračka mjesta radit će samo petog dana, 27. rujna, a dužnosnici su to objasnili sigurnosnim razlozima. Stotine biračkih mjesta planirano je otvoriti tog dana, a glasači će također moći glasati u regijama izvan svojih matičnih. Izbjeglice imaju pravo glasati u dijelovima Rusije u kojima se trenutno nalaze.

Čelnici koje podržava Rusija već su nekoliko mjeseci željeli organizirati glasovanje, ali odluka o tome donesena je prije samo tri dana što pokazuje svojevrsan očaj stanjem na ratištu. Neće biti neovisnih promatrača. Većina glasanja bit će online, iako su dužnosnici obećali dodatnu sigurnost na biračkim mjestima.

Što će se promijeniti?

Savjetnik ukrajinskog ministarstva obrane Yuriy Sak rekao je za BBC da su takozvani referendumi osuđeni na propast, jer je stanovništvo za povratak pod okrilje Ukrajine. Kijev kaže da se ništa neće promijeniti i da će njegove snage nastaviti oslobađanje teritorija.

Ruski analitičar Alexander Baunov kaže da puko redefiniranje okupiranih područja kao ruskog teritorija vjerojatno neće zaustaviti ukrajinsku vojsku, ali šalje poruku namjere stanovništvu pod njihovom kontrolom. A Kremlj se nada da će Zapad odustati od pomoći Kijevu jer se u tom slučaju radi o teritoriju koji je Moskva proglasila ruskom. Uznemirujuće je da je predsjednik Putin govorio o korištenju svih sredstava koja su mu na raspolaganju “za zaštitu Rusije”. A u slučaju da je uopće bilo sumnje. zamjenik čelnika ruskog vijeća sigurnosti, Dmitry Medvedev, jasno je dao do znanja da se nuklearno oružje također može koristiti za zaštitu anektiranih teritorija.

Američki državni tajnik Antony Blinken govorio je o “opasnoj eskalaciji”, ali je ponovno potvrdio stajalište Washingtona da nikakvo rusko polaganje prava na ukrajinsko tlo ne može oduzeti Ukrajini pravo da se brani. Čak je i Turska, koja je nastojala igrati posredničku ulogu, osudila izbore kao nelegitimne.