NASA-in svemirski teleskop James Webb, izgrađen kako bi svijet dobio uvid u svemir kakav je postojao u trenutku formiranja prvih galaksija, lansiran je u subotu raketom Ariane 5 sa sjeveroistočne obale Južne Amerike, otvorivši novu eru u astronomiji.

Revolucionarni, devet milijarda dolara vrijedan teleskop, poletio je iz lansirane baze Europske svemirske agencije (ESA) u Francuskoj Gvajani.

Radi se o snažnom infracrvenom teleskopu koji je NASA predstavila kao vodeći opservatorij za svemirsku znanost sljedećeg desetljeća. Besprijekorno lansiranje na Božić bilo je popraćeno odbrojavanjem na francuskom jeziku, a moglo se pratiti na zajedničkom webcastu NASA-e i ESA-e.

Nakon 27 minuta leta, instrument težak 6350 kilograma odvojio se od rakete i zaplovio u svemir.

Teleskopu James Webb (JWST), nazvanom po  čovjeku koji je vodio NASA-u tijekom 60-ih, trebati će mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milijun i pol kilometara od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca. 

Teleskop je sto puta osjetljiviji od svemirskog teleskopa Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu.

Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.

Rad u infracrvenom području znači i da će JWST bilježiti svjetlost koja je u ovaj spektar dospjela kroz milijarde godina crvenog pomaka.

Tako će on moći snimiti svemirske objekte koje do sada nismo imali prilike vidjeti – prve zvijezde i galaksije koje su nastale u vrlo ranom dobu svemira, kada je on bio star tek oko 100 milijuna godina.

Ti objekti tada su emitirali pretežno ultraljubičasto zračenje, a ono je kroz više od 13 milijardi godina, zbog širenja svemira, prošlo kroz cijeli vidljivi spektar i sada se može detektirati tek kao vrlo slabo infracrveno zračenje. Snimanje prvih velikih struktura u svemiru trebalo bi otkriti mnoge do sada nepoznate činjenice o nastanku prvih zvijezda i galaksija.

Glavno zrcalo teleskopa, koje se sastoji od 18 heksagonalnih segmenata od berilija optočenog zlatom, ima puno veće područje za prikupljanje svjetla.

Osim istraživanja formiranja najranijih zvijezda i galaksija, astronomi će moći proučavati i super masivne crne rupe za koje se vjeruje da zauzimaju središta dalekih galaksija.

Instrumenti na JWST-u omogućit će potragu za dokazima o atmosferi koja podržava život na egzoplanetima, posebice postojanje ugljikovog dioksida i metana, ali i na puno bližim svemirskim tijelima poput Marsa ili Saturnovog ledenog mjeseca Titana.

Webbov teleskop, pak, nije namijenjen za traganje za kemijskim “biomarkerima”, koji bi išli korak dalje u potvrđivanju izvanzemaljskog života.