Italija pokreće najnoviji u nizu europskih nastojanja da se kontrole migranata ‘eksternaliziraju’ tako što se one povjeravaju trećim zemljama.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni pokušava prikazati svoj novi sporazum s bliskoistočnim i afričkim zemljama ključnim za rješavanje problema nezakonite migracije u koju stručnjaci sumnjaju.

‘Rimski proces’ dogovoren u nedjelju ima za cilj uhvatiti se u koštac s temeljnim uzrocima ilegalne migracije uključujući sukobe, ekonomske poteškoće i klimatske promjene i obračunati se s krijumčarima migranata. Dvadeset zemalja koje su  potpisale sporazum također će biti partneri u području čiste energije i poboljšanja perspektive zapošljavanja u gospodarstvima u razvoju.

Do sporazuma je došlo nakon što je EU potpisao ugovor vrijedan 105 milijuna eura s Tunisom kako bi zaustavio protok neregularnih prelazaka Mediterana i potaknuo povratak.

No stručnjaci upozoravaju da eksternalizacija nije čarobno rješenje za migracijske probleme EU-a.

“Rimski proces ne vidim kao veliki korak, već kao još jednu inicijativu za rješavanje pitanja migracija u Europu”, rekao je Luigi Scazzieri, viši znanstveni suradnik u Centru za europsku reformu. “Europa pokušava privući više suradnje kako bi zaustavila migracijske tokove i vratila migrante iz zemalja porijekla i tranzita. Zauzvrat, oni pokušavaju izvući više novca i političke pozornosti iz Europe”, dodao je.

Jedna od mnogih mjera eksternalizacije

Glavni cilj novog saveza je uhvatiti se u koštac s kriminalnim mrežama koje ilegalno krijumčare migrante u Europu u teškim uvjetima, pridonoseći rastućem broju smrtnih slučajeva migranata. Procjenjuje se da je ove godine gotovo 2000 ljudi poginulo pokušavajući prijeći Mediteran u Europu.

“Naša je dužnost, naravno, brinuti se o našim državama, ali također je naša dužnost brinuti se o sudbini ovih ljudi”, rekla je Giorgia Meloni u nedjelju.

Unosna kriminalna aktivnost

Krijumčarenje migranata postalo je široko rasprostranjena i unosna kriminalna aktivnost, s nedavnim porastom ilegalnih skupina koje djeluju u zemljama poput Tunisa i Libije, ulaza u Europu preko mediteranske rute.

Zaključci nedjeljne konferencije predviđaju nove bilateralne ili multilateralne sporazume između zemalja za borbu protiv krijumčarenja migranata, uključujući transnacionalnu koordinaciju za kazneni progon krijumčara i nove mjere za praćenje i zamrzavanje njihove nezakonite dobiti.

Otvaranje sigurnih, legalnih migracijskih ruta

No, iako je neregularna migracija problem za EU, blok se suočava s drugim, sveobuhvatnijim problemom, za koji migracija nudi rješenje: nedostatkom radne snage zbog starenja i opadanja stanovništva.

Rimski proces ima za cilj riješiti to poticanjem legalnih i sigurnih putova za migraciju.

“Meloni je promijenila ton o legalnoj migraciji, svjesna nedostatka radne snage u Italiji. Ali nije promijenila ton o ilegalnoj migraciji”, rekao je Scazzieri.

“Ona pokušava napraviti razliku između legalne i ilegalne migracije, nadajući se da će njezini pristaše vidjeti razliku”, dodao je.

“Mislim da njezina promjena također odražava priznanje da trećim zemljama treba ponuditi neke legalne migracijske rute ako želi da više surađuju u smislu smanjenja ilegalnih migracijskih tokova.”

Memorandum o razumijevanju s Tunisom

EU se nada da se njezin novi memorandum o razumijevanju s Tunisom za zaustavljanje ilegalne migracije u Europu može koristiti kao obrazac za buduća bilateralna partnerstva, kao što je u nedjelju ponovila šefica Komisije Ursula von der Leyen.

Na konferenciji su bili predstavnici vlada Maroka i Egipta, zemalja za koje se priča da su sljedeće na redu za sličan sporazum.

Ali to raspiruje strahove da EU takvim poslovima prebacuje svoje odgovornosti na treće zemlje.

“Ovaj se sporazum pridružuje mnoštvu sporazuma, inicijativa i procesa pokrenutih u EU-u za upravljanje vanjskom dimenzijom migracija”, prema dr. Eleonori Milazzo, zajedničkoj istraživačkoj suradnici na Institutu Egmont i Centru za europsku politiku.

“Dok su izgledi za postizanje dogovora o upravljanju unutarnjom dimenzijom podjele odgovornosti i dalje slabi.”

Sporazum s Tunisom kritiziraju nevladine organizacije, humanitarne skupine i zakonodavci EU-a kao pokušaj prenošenja kontrole migracije na afričke zemlje s upitnim stanjem ljudskih prava. Predsjednik Tunisa Kais Saied ranije je davao rasističke primjedbe prema podsaharskim migrantima, a sve je više dokaza da Tunis gura migrante u pustinju na granici s Libijom i Alžirom, ostavljajući ih bez hrane i vode.

“Postoji velika zabrinutost da procesi suradnje poput onog koji je pokrenut u Rimu zatvaraju oči na loše rezultate u pogledu ljudskih prava u mnogim partnerskim zemljama, što dovodi do smrtonosnijih neregularnih putovanja i ne promiče sigurne putove”, rekao je dr. Milazzo.

Mobilizacija ulaganja

Detalji o tome kako će se novi savez financirati još nisu dogovoreni, ali članovi vodećih financijskih institucija uključujući Međunarodni monetarni fond, Islamsku razvojnu banku i Svjetsku banku bili su prisutni na pregovorima.

Uslijedit će donatorska konferencija na kojoj će se zemlje članice dogovoriti o zajedničkom fondu za financiranje projekata. Mohamed bin Zayed Al Nahyan, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata, već je uložio 100 milijuna dolara (90,2 milijuna eura) u taj proces.

Očekuje se da će Italija u listopadu predstaviti ‘Matteijev plan’ za suradnju s Afrikom, usredotočen i na suradnju u energetici i obuzdavanju migrantskih tokova. Na pitanje kako se Rimski proces uklapa u Matteijev plan, talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani objasnio je potrebu za planom financiranja koji se proteže na EU, zemlje Zaljeva, a možda i Tursku i SAD. “Inače se ne stiže daleko”, objasnio je.

Tijekom konferencije, predsjednik Tunisa Saied pozvao je na uspostavu nove globalne financijske institucije koja bi se uhvatila u koštac s temeljnim uzrocima migracija. Rasprave o potencijalnom spašavanju Tunisa od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nedavno su zastale jer je Saied odbio provesti reforme koje je MMF zahtijevao u zamjenu za zajam.

Prioritet čiste energije

Posebno se klimatske promjene sve više smatraju pokretačem prisilnog raseljavanja, također se ističe u zaključcima. Von der Leyen navela je čistu energiju kao prioritetno područje za ulaganja s partnerskim zemljama, a inicijativa EU Global Gateway također stavlja 300 milijardi eura na raspolaganje za infrastrukturne projekte.

Zemlje sudionice također su se složile poboljšati suradnju sa zemljama i ljudima koji su osjetljivi na klimatske promjene te povećati ulaganja u obnovljive izvore energije te zelena, plava i kružna gospodarstva.

‘Savez jednakih’

Meloni je u nedjelju priznala da Europa nije uvijek bila promišljen partner i da je “nepovjerenje” ponekad otežavalo rješavanje zajedničkih problema. Ali je naglasila da je konferencija “dijalog između jednakih, temeljen na međusobnom poštovanju”.

“Ne može postojati natjecateljski ili sukobljeni odnos između Europe i šireg Sredozemlja jer su naši interesi mnogo zajedničkiji nego što bismo mogli isprva misliti”, rekla je.

Budući da je EU spremna nastaviti eksternalizirati svoje granične kontrole na treće zemlje, njezini partneri “imaju interes izvući veće koristi od EU za svoju suradnju”, rekao je Scazzieri. “Tako da su ti odnosi sami po sebi nestabilni i moraju se redovito pregovarati.”

Za Meloni ovo predstavlja priliku

“Čini se da je Melonina agenda usmjerena na pokazivanje da Italija aktivno traži vanjske saveznike i da je proaktivna po pitanju migracijskog dosjea. Tim Europa i njezini posjeti Tunisu bili su istaknute platforme za privlačenje pozornosti EU-a na ulogu (i interese) Italije u Sredozemlju”, rekao je dr. Milazzo.

Međutim, raste zabrinutost zbog potencijalne zlouporabe fondova EU kroz te nove vrste poslova.

U nekim sjevernoafričkim zemljama, poput Libije, na primjer, kriminalne skupine već su se infiltrirale u nacionalnu obalnu stražu. Ranije ovog mjeseca, libijska obalna straža pucala je na humanitarne brodove koji su provodili operacije spašavanja s broda koji je financirala EU.

Tunis će biti domaćin sljedećeg događaja na visokoj razini za savez, a zemlje koje trenutno nisu zastupljene također će biti pozvane da izraze interes za pridruživanje savezu, piše Euronews.com.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni želi suradnju u borbi protiv ilegalne migracije