Vaš feldmaršal Plenković upropaštava Hrvatsku. HDZ štiti kriminal i kriminalce, zemlja je opljačkana. Što ti Šeks hoćeš? Kreirao si te zakone i surađivao s tadašnjom vrhuškom. Ti si jedan običan udbaš, zašto si poderao radnu knjižicu? U njoj bi se trebalo vidjeti za koga si sve radio“, sažetak je salve prostačkih uvreda na račun premijera Andreja Plenkovića i Vladimira Šeksa, njegova utjecajnog političkog savjetnika, za koje se tvrdi da ih je u dahu izgovorio saborski zastupnik Željko Glasnović.

Incident se dogodio u utorak, 8. studenoga, u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora na zagrebačkom Gornjem gradu, na sastanku predstavnika Hrvatskog generalskog zbora s ratnim zapovjednicima HVO-a o stanju u BiH.

Vijest o tom incidentu dospjela je do novinara, ali dosad nije bio poznat sadržaj. Tek se spomenulo da je Glasnović prostački izvrijeđao Šeksa, ali ne i Plenkovića. Nakon što se Glasnović na njega verbalno obrušio, Šeks ga je upitao zašto kleveće i upozorio: „Nemoj biti nekulturan, stariji sam od tebe.“

Šeks je na pitanje Nacionala o tome da pojasni što se dogodilo na Generalskom zboru, odgovorio: „Bila je određena rasprava.“ No upitan je li točno da je između njega i generala Glasnovića umalo došlo do fizičkog sukoba, odnosno je li on prvi nasrnuo na Glasnovića, odgovorio je: „Bila je malo žešća rasprava, ali ne bih to komentirao.“ Dodao je da nije bilo nikakvog razdvajanja.

Željko Glasnović također je priznao da se „dogodila jedna rasprava“, no isprva je bio nepovjerljiv, strahujući da će Nacional krivo citirati njegove riječi. Pristao je na razgovor pod uvjetom da točno zapišemo njegove riječi.

„Prvenstveno, to je bio zatvoreni sastanak kojem su prisustvovali bivši časnici hrvatskih snaga. Postoji jedan izraz iz marinskog korpusa američke vojske koji kaže: ono što se događa ispod palube, ostaje ispod palube. Prema tome, svaki sastanak gdje je vojska, ima svoju klasifikaciju, to znači povjerljivo, strogo povjerljivo, a ne za medije. Pa se pitam kako je moguće da detalji tog sastanka prije zaključaka i akcijskog plana dospiju u javnost“, rekao je Glasnović na početku razgovora. Na to pitanje sam je dao sljedeći odgovor:

„To za mene znači da je onaj duh, ona sablast iz bivšeg sustava u kojem je cinkarenje značilo dokazivanje lojalnosti režimu i to titoističkom režimu, još uvijek ostao na snazi u Hrvatskoj. Taj udbaško-cinkaroški duh još je živ.“

Zanimalo nas je ima li to veze sa Šeksom i što mu je točno na sastanku rekao.

„Što sam ja rekao gospodinu Šeksu? Rekao sam ovako: strategija za Hrvate iz Bosne i Hercegovine trebala je biti dugoročna, ona se ne kreira danas, nego je trebala biti kreirana 1995. kad je rat završio i kad je potpisan Daytonski sporazum. To sam prvo rekao. Drugo, ljudi u vojsci procjenjuju se po izvedbi: zadovoljili ste, niste zadovoljili. Prosječno – iznadprosječno. Po mojem mišljenju, a to sam rekao direktno, ljudi kao gospodin Šeks po svojoj izvedbi posljednjih 20 godina nemaju mjesta u hrvatskom javnom prostoru“, ispričao je Glasnović.

Na upit Nacionala zašto tako misli, Glasnović je odgovorio:

„Upravo po izvedbi. Hrvatska je dovedena do ruba ekonomskog kolapsa, iz Bosne i Hercegovine otjerano je 50 posto Hrvata. Dalje, jeste li spremni za dalje? Stvorena je druga generacija iseljenika, namjerno ili nenamjerno i zaustavljena izgradnja nacionalne hrvatske države. I na kraju sam pitao Šeksa: Vi ste predali državu, kome? Redizajniranim komunistima i bivšim kadrovima Udbe?“

Zanimalo nas je gdje su ti redizajnirani komunisti, pa je Glasnović pojasnio: „Pogledajte, mislim općenito u hrvatskom društvu, u politici, medijima, u svim slojevima društva to su kadrovi koji vode glavnu riječ. Predali su državu bivšim kadrovima iz bivše države, to se može lako dokazati.“

O tome što se poslije toga dogodilo na sastanku, Glasnović kaže: „A na kraju sam rekao: Neka nam pokaže mister Šeks svoju radnu knjižicu. Ja mislim da je tamo, to sam rekao, samo zadnja strana ostala kad je ušao u HDZ. A što je prije toga bilo? Pitajte ga što je on radio prije. Je li on mogao biti zamjenik glavnog tužitelja da nije bio jedna od ključnih figura, je li on bio dio tog bivšeg sustava?“

Glasnović je za Nacional pojasnio kako ne smatra da je problem samo u tome je li netko iz bivšeg sustava, već je, po njemu, uvijek bitan rezultat: „Nije pitanje što je on bio, nego vratimo se na izvedbu. Što su dosad takvi i slični ljudi odradili, ti karakteri koji su sad glavni savjetnici na najvišim razinama?“

Na koga točno misli te aludira li time i na ljude iz uskog kruga premijera Plenkovića? „Tko god je savjetnik sad iz bivšeg sustava, tko god je radio u bivšoj državi, po izvedbi i neefikasnosti takvi ne bi smjeli biti ovdje jer nisu ispunili zadaće niti su stvorili efikasnu pravnu državu. Pitam vas, tko je vladao Hrvatskom posljednjih 20 godina?“ rekao je Glasnović.

Na ponovljeno pitanje na čije savjetnike misli, Glasnović je odgovorio: „Općenito kadrove, neki sjede gore, neki imaju političke funkcije posljednjih 20, 25 godina i nisu napravili ništa da ovo bude jedna moderna, funkcionalna država. Ako hoćete uništiti nečiju državu, Hrvatska ima tajno oružje, a to su hrvatski ekonomisti. Samo ih pošaljite van. Zahvaljujući takvim kadrovima dobili smo državu sličnu onoj bivšoj.“

O tome je li u njegovoj raspravi sa Šeksom došlo i do žešćeg obračuna, Glasnović kaže. „Što se dogodilo, pitajte njega, ali ja sam morao otići na jedan drugi sastanak. Možda možete pitati onog koji je cinkario.“

Nacional je upitao Glasnovića i je li istina da ga je Šeks fizički napao, na što je on odgovorio: „On mene? Pogledajte, gledajte, tko mene fizički napadne, neće dobro proći, a najmanje mister Šeks. To je jedan jednosmjerni spin. To vam je kao vic koji prepričava desetero ljudi. Kad dođe do onog desetog, potpuno se promijeni“, konstatirao je Glasnović i zaključio razgovor riječima: „Je li dosta terora?“

Kako bilo, nakon tog incidenta Glasnović se ustao i otišao. Otprilike četrdesetak prisutnih generala ostalo je u nevjerici. Isprva je zavladao muk. Neki sudionici sastanka tvrde da je general Miljenko Filipović isprva izgovorio nekoliko mlakih rečenica tvrdeći kako HDZ podržava hrvatske branitelje. Potom je riječ uzeo Mladen Kruljac, bivši zapovjednik hrvatske kopnene vojske. On je izjavio da se Glasnović ponaša nedopustivo jer ne može se dopustiti takvo vrijeđanje hrvatskog premijera. Kruljac je poslije nekim svojim kolegama iz vojnih dana ispričao da je to izjavio jer je htio obraniti institucije hrvatske države te je smatrao da generali na takve ispade ne smiju ostati bez komentara. Kruljac je uzeo u zaštitu i Šeksa, a tako je istupio i zato što se uplašio da bi se sve prisutne generale moglo prozvati da dijele Glasnovićevo mišljenje ako se oni od toga jasno ne ograde. Kruljac je na izravni upit Nacionala što se dogodilo na tom sastanku, tek kratko izjavio: „Nemam komentara.“

Nakon Kruljca oštro je Glasnovića osudio i Josip Lucić, bivši načelnik glavnog stožera hrvatskih oružanih snaga. Tek nakon toga nastavljen je sastanak u Hrvatskom generalskom zboru. Sastanak se odužio na više od četiri sata, a nakon toga su doneseni i javno prezentirani zaključci, njih ukupno osam. Uglavnom se radi o njihovim prijedlozima hrvatskoj vladi kako odgovoriti na situaciju povezanu s procesuiranjem pripadnika hrvatskih postrojbi zbog incidenata u ratu u BiH.

Nedugo nakon sastanka pojavile su se i dodatne informacije da možda nije riječ samo o tome da je Glasnović po tko zna koji put izgubio samokontrolu. Neki sudionici tog sastanka tvrde da su Kruljac i Lucić zapravo impulzivno u zametku spriječili puno ozbiljniji plan poticanja generalske pobune. Isti izvori tvrde da je Glasnović tek trebao potpaliti iskru nezadovoljstva i potaknuti ozbiljniji generalski revolt, koji bi u javnosti ojačao nezadovoljstvo ponašanjem aktualne vlade. Drugim riječima, Glasnoviću se imputira da je zapravo trebao poslužiti kao zamašnjak za pokušaj novog prevrata na desnici, sve pod krinkom spašavanja hrvatskih interesa u BiH. U središtu tog nezadovoljstva je, čini se, frustracija dijela desne političke scene činjenicom da je Plenković preuzeo HDZ i osvojio vlast te počeo zemlju voditi prema umjerenijoj političkoj retorici. Svakako je izgledno da je do incidenta dijelom došlo i zbog Glasnovićevih osobnih i političkih frustracija. On se u prošlom sazivu Sabora, dok je na čelu stranke bio Tomislav Karamarko, prometnuo u saborskog zastupnika s liste HDZ-a za dijasporu. Nedugo potom, nakon raspada prošle vlade, Glasnović se u nedavnoj kampanji za parlamentarne izbore natjecao s pozicije nezavisnog kandidata u dijaspori. Uspio je osvojiti mandat saborskog zastupnika, a potom je javnost počeo privlačiti uglavnom svojim neprimjerenim javnim istupima. Posljednji takav dogodio se na sjednici Hrvatskog generalskog zbora, gdje su se na meti njegova napada, dosad nepoznatog i krajnje neugodnog sadržaja, našli Plenković i Šeks, jedan od njegovih utjecajnijih strateških političkih savjetnika. Sve to ukazuje na kontinuirani rast pritiska na premijera Plenkovića.