Bogdan Bogdanović bio je jugoslavenski arhitekt, umjetnik i filozof, profesor beogradskog sveučilišta od 1973. godine, gradonačelnik Beograda od 1982. do 1986. Politiku je napustio zbog sukoba sa Slobodanom Miloševićem. Zbog istog je sukoba otišao u egzil u Beč gdje je živio sa suprugom do smrti 2010. godine. Značajan je neimar memorijalne arhitekture, spomen-obilježja podignutih u drugoj polovini dvadesetog stoljeća, žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu širom SFR Jugoslavije.

Bio je veliki kritičar srpske politike 90-ih i ovo je samo jedan od njegovih pogleda na mračnu stranu etničkog sukoba: “Govorim sad kao Srbin. Najteži poraz će iz svega ovoga izvući srpski narod, a taj će poraz biti moralni, duboko psihološki. Uzmite samo ovaj rat. Svi su ratovi strašni i prljavi, ali smo svi mi odgajani i ratovali smo u ime neke pravde, držali smo se nekih ratničkih normi, viteški su bili, a sad smo uvučeni u najprljaviji i najružniji rat u svojoj povijesti, koji smo, uzgred budi rečeno, izgubili. Što su teritorije u nekom neodređenom statusu to ne znači ništa. Taj poraz, taj moralni poraz srpske nacije će i naši unuci i praunuci morati ispaštati.”

Bogdan Bogdanović je rođen 20. kolovoza 1922. godine u Beogradu, a umro je u Beču početkom ljeta 2010. godine.