Ostaci vunastog mamuta, s još netaknutim krznom i tkivom, redovito se nalaze zakopani u arktičkom permafrostu. Njihovo otkriće omogućilo je znanstvenicima da sekvenciraju genom mamuta i saznaju intrigantne detalje o životima ovih izumrlih divova iz ledenog doba. Sada se neke od tih informacija koriste za uzgoj mesa u laboratoriju sličnog mamutovom.

Vow, australski startup za uzgoj mesa, napravio je ono što opisuje kao mamutsku mesnu okruglicu. Cilj projekta je, prema tvrtki, skrenuti pozornost na potencijal uzgojenog mesa da prehrambene navike učini planetarnima. U utorak će se mesna okruglica pridružiti kolekciji u Rijksmuseum Boerhaave, muzeju znanosti i medicine u Nizozemskoj. “Moramo početi preispitivati ​​kako dobivamo hranu. Moja najveća nada za ovaj projekt je… da puno više ljudi diljem svijeta čuje za to.”

Stvaranje “mamutovog mesa”

Prekrasno otkačen reklamni trik, mesne okruglice, nisu namijenjene ljudskoj prehrani. Čak je i nazvati tvorevinu mesom mamuta pomalo pretjerano. Više je poput laboratorijski proizvedene janjetine pomiješane s malom količinom DNK mamuta.

Znanstvenici koji su radili na projektu nisu imali pristup zamrznutoj zalihi mamutovog tkiva na kojem bi temeljili svoje napore. Umjesto toga, usredotočili su se na protein prisutan kod sisavaca nazvan mioglobin koji mesu daje teksturu, boju i okus, identificirajući sekvencu DNK za verziju mamuta u javno dostupnoj bazi podataka genoma.

Popunili su praznine u DNK sekvenci mioglobina mamuta koristeći informacije iz genoma afričkog slona. Znanstvenici su umetnuli sintetizirani gen u mišićnu stanicu ovce, koja je potom uzgojena u laboratoriju. Tim je na kraju uspio proizvesti oko 400 grama mamutovog mesa. “S genomske točke gledišta, samo je jedan gen među svim ostalim genima ovaca mamutski”, rekao je Ernst Wolvetang, profesor i stariji voditelj grupe na Australskom institutu za bioinženjering i nanotehnologiju na Sveučilištu Queensland, koji je bio dio projekta. “To je jedan gen od 25.000.”

Ryall je rekao da je mioglobin mamuta promijenio fizički izgled mišićnih stanica ovaca. Iako su naši preci iz kamenog doba lovili i vjerojatno se gostili mamutom, Ryall i Wolvetang rekli su da nisu probali mesne okruglice. “Obično bismo kušali naše proizvode i igrali se s njima. No, oklijevali smo odmah probati i kušati jer govorimo o proteinu koji ne postoji 5000 godina. Nemam pojma koja bi mogla biti potencijalna alergenost ovog konkretnog proteina,” rekao je Ryall. “To je jedan od razloga zašto ovo ne nudimo kao proizvod. Neće ići u prodaju jer nemamo pojma o sigurnosnom profilu ovog konkretnog proizvoda”, dodao je.

Uzgojeno naspram pravog

Zagovornici se nadaju da će uzgojeno meso smanjiti potrebu za klanjem životinja za hranu i pomoći u borbi protiv klimatske krize. Prehrambeni sustav odgovoran je za oko trećinu globalnih emisija stakleničkih plinova, od kojih većina proizlazi iz uzgoja životinja.

Vow se nada da će uskoro dobiti regulatorno odobrenje u Singapuru, prvoj zemlji koja je odobrila uzgojeno meso, za prodaju laboratorijski proizvedenog mesa prepelica koje je razvila. U Sjedinjenim Državama, FDA je rekla da je piletina uzgojena u laboratoriju u redu za ljudsku prehranu.

Lešine mamuta, koji su izumrli prije otprilike 5000 godina, pronađene su toliko dobro očuvane u permafrostu da su još uvijek imale krvi u svojim venama. Love Dalén, profesorica evolucijske genomike u Centru za paleogenetiku Sveučilišta u Stockholmu, koja je sekvencirala DNK najstarijeg mamuta na svijetu, zna kakav je zapravo okus mamutovog mesa, saznaje CNN.

Tijekom terenskog izleta do rijeke Yana u Sibiru 2012., Dalén je rekao da je probao mali komad smrznutog mesa uzetog iz djelomične lešine bebe mamuta. Iako je rekao da ne vidi veliku znanstvenu vrijednost u projektu mesnih okruglica, budu li ikad bile puštene u prodaju, Dalén je rekao da bi sigurno kušao jednu. “Bez sumnje bih volio ovo isprobati!” On je rekao. “Ne može imati lošiji okus od pravog mamutovog mesa.”