Istražitelji afere JANAF raspolažu s indicijama da je Dragan Kovačević, posrnuli predsjednik Uprave JANAF-a, mogao doznati da se nalazi pod mjerama tajnog prikupljanja podataka i pod ozbiljnom obradom od Ivana Munivrane, bivšeg djelatnika SOA-e, danas osnivača i direktora tvrtke Informativ. Upravo su njih dvojica, prema navodima izvora upućenog u ta zbivanja, zajedno ušetali u JANAF nedugo prije Kovačevićeva uhićenja, u srijedu 16. rujna, u jutarnjim satima.

Ako su te tvrdnje točne, to su morale zabilježiti nadzorne kamere na ulazu u zgradu gdje se nalaze poslovni prostori JANAF-a pa bi te navode istražitelji itekako mogli potvrditi.

Potom su se njih dvojica zaputili u Kovačevićev ured na petom katu. Ondje su se zadržali u ne odveć dugom razgovoru. Po završetku tog sastanka Dragan Kovačević počeo se ponašati čudno i neracionalno, poput osobe koja je neposredno prije doznala nešto uznemiravajuće. I tijekom tog dana bio je pod neposrednim tajnim nadzorom, ne samo njegovih telefonskih komunikacija, nego je bio i tajno praćen. Tako su prikriveni istražitelji uspjeli rekonstruirati da je kasnije tijekom istog dana na području Jaruna odbacio neke mobitele s kojima se očito koristio u pojedinim situacijama. Jedan od mobitela s kojima se koristio istražitelji su, kako se tvrdi, pronašli i u službenom automobilu marke Volkswagen Passat kojim se Kovačević koristio. Prateći njegove aktivnosti tijekom tog dana, istražitelji su uočili i kako je organizirao prijevoz i parkiranje osobnog automobila marke Toyota Hilux kod prijatelja u Samoboru. U tom su automobilu kasnije pronašli gotovo milijun eura u gotovini, što je na reputacijskoj razini zasad ponajviše devastiralo Kovačevića i znatno pripomoglo da se u percepciji javnosti njega već unaprijed označi korumpiranim. Potom su ga u večernjim satima lišili slobode i započeli finalizaciju obrade koju su nad njime provodili duže vrijeme. Sve te neobične poteze čovjeka koji se taj dan ponašao primjetno neracionalno i uznemireno, prikriveni istražitelji počeli su primjećivati neposredno nakon što je tog jutra dovršio sastanak s Ivanom Munivranom.

Ivan Munivrana bivši je djelatnik SOA-e, čija je tvrtka potpisala ugovor o suradnji s JANAF-om. Bio je ondje jedan od tzv. savjetnika za korporativnu sigurnost. Munivrana je osoba koja je SOA-u napustila pod nejasnim okolnostima, nakon što je, tvrdi jedan od izvora, duže vrijeme bio među čelnim ljudima zaduženim za operativne akcije Centra SOA-e u Zagrebu. Prema tvrdnjama dvaju neovisnih izvora, napravljeno je to u tišini, bez puno publiciteta. Iako je, kako tvrdi jedan od njih, za to moglo biti razloga. Prema jednom od izvora, Munivrana je pao na poligrafskom testiranju, moguće zbog odavanja službenih tajni. Prema drugom izvoru, Munivrana je dobio sporazumni raskid radnog odnosa. Taj drugi izvor o tomu kaže: “Nisu to bili neki dramatični problemi. Ali nakon što je zaiskrilo, počeo se ponašati neprimjereno, do razine bahatosti. Zato je bilo najbolje da napusti SOA-u jer veći broj ljudi s njime naprosto nije htio surađivati. To nije više bilo moguće”. Izvor upućen u zbivanja u JANAF-u navodi da je Munivrana ondje suštinski zapravo servisirao Dragana Kovačevića s informacijama o tomu tko, što, gdje i o kome priča unutar JANAF-a. Potom je o tomu informirao Kovačevića kojeg je u proteklih nekoliko mjeseci izuzetno interesiralo tko mu je lojalan, a tko dovodi u pitanje njegov autoritet. Naročito nakon što je poslije formiranja aktualne vlade premijer Andrej Plenković zatražio od svojih ministara da pošalju pismene dopise u svoje resorne državne tvrtke i od članova njihovih nadzornih odbora i uprava zatraže da stave mandate na raspolaganje. To se Kovačeviću nije baš svidjelo jer je početkom godine izabran za predsjednika Uprave u svoj treći četverogodišnji mandat. Ali su se političke okolnosti ubrzo promijenile pa je pokušao na razne načine lobirati da ostane na svojoj funkciji, a u tom kontekstu bilo mu je važno i znati što se događa u njegovoj neposrednoj blizini unutar JANAF-a.

U takvim okolnostima, još nekoliko tjedana prije uhićenja Dragana Kovačevića, pojavile su se unutar JANAF-a sumnje da Munivrana svoj posao ne radi sukladno ugovoru koji je potpisao s tvrtkom. Jer nitko osim Kovačevića nije mogao ući u trag tomu što je Munivrana uopće radio za JANAF. Štoviše, pojavile su se indicije da su se Munivranine aktivnosti odvijale protivno interesima JANAF-a. Zato su se unutar tvrtke počele voditi i neke interne rasprave jesu li nastupile okolnosti dostatne za raskid ugovora o poslovnoj suradnji između Munivranine tvrtke Informativ i JANAF-a. Munivrana je tvrtku Informativ osnovao početkom rujna 2019. sa sjedištem u Ulici Ivane Brlić Mažuranić 70 u Zagrebu. Do konca godine ostvario je 50 tisuća kuna prihoda i 17.785 kuna rashoda. Ostalo je upisano i prijavljeno kao dobit tvrtke. Lako je moguće da mu je jedini izvor prihoda u to vrijeme bio upravo onaj od JANAF-a.

Posebno je indikativno da je Munivrana na intrigantan način povezan s još jednom eksplozivnom aferom – onom u čijem se središtu nalazi bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac. Nacional je od izvora neposredno upućenih u zbivanja povezana s tom aferom doznao da je upravo Munivrana pomogao Josipi Rimac da pronađe i angažira tvrtku koja je nekoliko dana prije njenog uhićenja obavila protuprislušnu provjeru njenog automobila.

Nedugo nakon izbijanja te afere Jutarnji list je objavio da istražitelji pokušavaju utvrditi je li netko “iznutra”, netko tko je znao za tajne mjere koje se nad njom provode, direktno upozorio Josipu Rimac da joj je vozilo ozvučeno. I to zato što je ona iznenada, nekoliko dana prije naprasnog okončanja tajnog nadzora, odjednom odlučila obaviti protuprislušni pregled automobila. To su za nju napravile stručne osobe iz tvrtke koja raspolaže za to potrebnom opremom. Prema izvorima Jutarnjeg lista, istražitelji su zabilježili da je o tome razgovarala s Tonijem Matasom, nekadašnjim šefom zadarskog Centra SOA-e, a danas direktorom za korporativnu sigurnost Hrvatske pošte, te sa svojim prijateljem, poduzetnikom Josipom Pleslićem.

Ali oni nisu jedini koji su bili uključeni u tu komunikaciju. Među njima je bio i Ivan Munivrana. On je, kako se tvrdi, posredovao u pronalasku tvrtke koja raspolaže sofisticiranom tehničkom opremom koja može pronaći prislušne uređaje tajno smještene u automobile i stambene objekte. Na Munivraninu preporuku Josipa Rimac našla je način kako profesionalno angažirati tu tvrtku da pretraži automobil kojim se koristila.

Nacional je u to vrijeme, koncem kolovoza, otkrio da je Pleslić, kada je ispitan, upravo Matasa označio i prokazao kao dosad nepoznatog protagonista afere u čijem je središtu Josipa Rimac. Matas je i nakon tog otkrića opstao na funkciji direktora za korporativnu sigurnost unutar Hrvatske pošte, kao čovjek od osobitog povjerenja predsjednika uprave Ivana Čule. Matas je, kao i Munivrana, nekoć bio djelatnik SOA-e, izuzetno blizak Tomislavu Karamarku i Milijanu Brkiću. Pleslić je istražiteljima rekao da Matas u toj aferi ima puno značajniju ulogu nego što se to dosad znalo. Nacional je otkrio i vrlo značajne detalje povezane s Matasovim utjecajem na Josipu Rimac koji pokazuju kako zapravo funkcionira interesna hobotnica bliska Karamarku i Brkiću. Istražitelji su ispitali i Tonija Matasa. Matas i Pleslić sigurno znaju i za neke istražiteljima nepoznate okolnosti vezane uz pronalazak prislušnih uređaja, odnosno uz angažman Munivrane.

Međutim, nakon što je pronašla uređaj za prisluškivanje, Josipa Rimac nije odmah otišla u policiju prijaviti da je netko prisluškuje, nego se obratila SOA-i. Izvor upućen u ta zbivanja navodi da je upravo Ivan Munivrana bio taj koji je neformalno uspostavio kontakte sa SOA-om u tom slučaju. Jer Josipa Rimac nije bila sigurna tko je doista prisluškuje pa je, s obzirom na to da je državna tajnica, mislila da ako je netko neovlašteno prisluškuje, time ugrožava nacionalnu sigurnost. Ali nije bilo tako. Tek nakon nekoliko dana otišla je u sjedište zagrebačke Kriminalističke policije u Heinzelovoj ulici i prijavila pronalazak prislušnog uređaja. Bio je to naprasni kraj te faze višemjesečnog istraživanja.

Slično kao što je naprasno privedena kraju i obrada u aferi JANAF. Sada se pokušava rekonstruirati tko je u ovoj aferi mogao doznati i odati tajne podatke te ih proslijediti jednom od njenih protagonista, u ovom slučaju Draganu Kovačeviću.