Nakon što je Ustavni sud ponovo poslao novo upozorenje Saboru da treba preurediti izborne jedinici kako bi se u njima osigurala ravnopravnost registriranih birača po izabranom saborskom zastupniku, jer bi u suprotnom, kako je naglasio predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, to „utjecalo na ustavnost izbora“, razgovarali smo sa sveučilišnim nastavnikom i demografom Stjepanom Štercom. Šterc je bio glavni kreator postojećih 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 saborskih zastupnika. Danas, nakon dva popisa stanovništva, onog iz 2011. godine, kao i novog iz 2021. godine, u čak osam izbornih jedinica nadmašeno je zakonsko odstupanje od plus-minus pet posto birača po izabranom saborskom zastupniku. Po Štercu, neustavnost postojećih izbornih jedinica posljedica je i odsustva demografske politike. Stjepan Šterc proveo je 44 godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu na katedri za geografiju, a nakon odlaska u mirovinu nastavio je raditi kao sveučilišni nastavnik na Hrvatskim studijima. Kako je rekao u razgovoru za Nacional, to mu dozvoljava zakon, da nakon odlaska u mirovinu radi 50 posto radnog vremena. Na Hrvatskim studijima osnovao je Studij demografije i hrvatskog iseljeništva, a i pročelnik je istoimenog odsjeka na tom fakultetu. Šterc je maturirao u zagrebačkoj Prvoj gimnaziji u vrijeme kada je ona bila smještena u današnjem muzeju Mimara.

NACIONAL: Sudjelovali ste 1999. godine u kreiranju 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 saborskih zastupnika. Kreirali ste ih tako da se i dio Zagreba našao u istoj izbornoj jedinici s Novim Vinodolskim u Primorsko-goranskoj županiji. Međutim, Ustavni sud nedavno je zaključio da su te izborne jedinice neustavne, a ako se i sljedeći izbori održe po njima i ti bi izbori mogli biti neustavni. Osjećate li se krivcem za takav potencijalni rasplet?

Krivcem za što?…