Hrvatska je pred demografskom katastrofom, ni jedan demografski pokazatelj nije pozitivan, ali se zbog toga nitko ne uzbuđuje, upozorio je u demograf Stjepan Šterc na okruglom stolu o demografiji i budućnosti mirovinske štednje održanom u sklopu konferencije Zagrebačke burze i fondovske industrije.

Demograf Stjepan Šterc ocijenio je kako se u Hrvatskoj na demografiju već dugo gleda kao na socijalnu kategoriju, koja nije bila previše važna dok nisu počele pristizati izbjeglice s Bliskog istoka.

“Čuda svijeta su piramide afričke ili zemlja u kojoj ništa nije pozitivno. To je zemlja u kojoj ima više glasača nego stanovnika i u kojoj niti jedan demografski pokazatelj nije pozitivan, ali se nitko zbog toga ne uzbuđuje”, upozorio je Šterc.

Po njegovim riječima, Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je nakon svih ratova 20. stoljeća imala manje stanovnika nego prije njih.

“Samo nakon 2011. ‘nestalo’ je 150 tisuća ljudi i to prema našoj statistici”, rekao je Šterc, uz opasku kako je taj gubitak vjerojatno i veći.

Uz problem iseljavanja i to najvitalnijeg dijela populacije, Šterc upozorava kako je Hrvatsku pritisnuo i prirodni pad stanovništva, jer godišnje umire oko 17 tisuća ljudi više nego li ih se rodi, a intenzitet bi ove godine mogao biti i veći, možda čak i 20 tisuća. “No, niti predsjednica, niti premijer, niti Sabor se time ne bave”, poručio je Šterc, dodavši kako danas u Hrvatskoj vjerojatno ne živi više od četiri milijuna stanovnika.

Predsjednik Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Damir Grbavac u svojem izlaganju pojasnio je kako se od 1984. godine bilježi trend smanjivanja stanovništva i drastičnog rasta očekivanog trajanja života.

“To je uvod u priču o mirovinskom sustavu. Za Hrvatsku je bitno da je prepoznala taj demografski problem i napravila reformu mirovinskog sustava. U Hrvatskoj imamo oko 23 posto BDP-a u mirovinskim fondovima, što je najviše od svih država srednje Europe”, ističe Grbavac, napominjući i kako bi mirovine mogle biti skromne s obzirom i na neke analize koje pokazuju da je daljnja ekspanzija drugog mirovinskog stupa neminovnost uz povećanje izdvajanja.