Profesor Stjepan Lakušić, novi rektor Sveučilišta u Zagrebu, govori o svom programu poboljšanja rada vodećeg sveučilišta u RH

Profesor Stjepan Lakušić se 1. listopada s dužnosti dekana Građevinskog fakulteta preselio u fotelju rektora Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće, četverogodišnje mandatno razdoblje. Profesor Lakušić (54) dolazi s Građevinskog fakulteta, važnog za obnovu Sveučilišta, a kao donedavni član Senata bio je i predsjednik Povjerenstva za obnovu zagrebačkog sveučilišta nakon potresa. Objavio je 26 znanstvenih radova u međunarodnim i domaćim časopisima, 120 radova u zbornicima međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova i glavni je urednik časopisa Građevinar.

U razgovoru za Nacional Stjepan Lakušić najavio je da će kompletna obnova svih objekata zagrebačkog sveučilišta biti završena za dvije godine, a o svojim prvim danima mandata je rekao: „Da bi se što cjelovitije upoznao sa stanjem na Sveučilištu, odmah nakon izbora zamolio sam da se provede revizija poslovanja. To je i pokrenuto i upravo smo 29. rujna 2022. dobili cjeloviti dokument vezan za financijsko poslovanje, organizaciju, izvještavanje i poslovne procese za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2021. godine. Prije dostave cjelovitog dokumenta bilo je usmeno predstavljanje Analize u kojem su iznesena zapažanja i preporuke za unaprjeđenje. To je svakako dobar materijal za kvalitetan početak. Moram biti iskren, gotovo većinu toga vezano uz unaprjeđenje predvidio sam i svojim programom. Kao dekan fakulteta i kroz rad u Senatu, osjetio sam što u takvom velikom sustavu treba unaprijediti kako bi bio spremniji i otporniji na današnje izazove. Također treba navesti da je zadatak svakog budućeg rektora poboljšati rad Sveučilišta“, rekao je profesor Lakušić i objasnio kako to namjerava učiniti.

„Potrebno je ponuditi konkretna rješenja za konkretne probleme. Postoje tri osnovna problema Sveučilišta u Zagrebu: upravljanje kvalitetom, financijsko poslovanje i model upravljanja Sveučilištem. U mojem programu jasno je navedeno kako ćemo uspostaviti cjelokupni sustav upravljanja kvalitetom vezano uz definiranje, mapiranje, održavanje i unaprjeđivanje svih procesa koji se odnose na studente, nastavu, znanost, umjetnost, međunarodnu suradnju, suradnju s gospodarstvom, transfer tehnologije itd. Također, u programu je definirano kako će se provesti digitalizacija poslovanja Sveučilišta u Zagrebu i uspostaviti sustav upravljanja nefinancijskom imovinom te osigurati transparentno financijsko poslovanje i upravljanje ljudskim resursima. O takvim unaprjeđenjima govori i dokument revizije koji, naravno, treba vrlo detaljno proučiti s cijelim timom.

Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu objasnio je zašto misli da je Sveučilište izgubilo utjecaj na društvena i gospodarska kretanja, što je pogrešno.

„Moj rektorski program promišlja Sveučilište u Zagrebu kao međunarodno prepoznatljivu, stožernu akademsku i istraživačku instituciju Hrvatske sposobnu pomicati granice znanja i stvaranja novih vrijednosti na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Smatram da je to nedostajalo u proteklom razdoblju. Izgubilo se ono što je bitno, a to je povećanje vidljivosti i utjecaja Sveučilišta ne samo na društvena i gospodarska kretanja nego i na percepciju realiziranosti građana životom u Republici Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, koje upisuje najveći broj studenata u Hrvatskoj, najveći je kreator budućnosti naše države i mora imati važan utjecaj u društvu. Na tim ključnim i za društvo važnim stvarima nije se dovoljno radilo, vodili su se ponekad mali ratovi, a gubila se bitka koja je najvažnija za našu državu, bitka za kvalitetu nastavnih programa i njihovu internacionalizaciju, međunarodnu prepoznatljivost, suradnju s gospodarstvom i s njim stvaranje novih proizvoda i tehnologija koji će pomoći da stručnjaci koje obrazujemo na fakultetima ostanu u Republici Hrvatskoj. Odgovornost akademske zajednice je ukazivati na promjene koje se moraju provoditi te unositi u društvo prijedloge za određene promjene koje će promicati dostojanstvo čovjeka, a sve na dobrobit društva u cjelini. U mom programu za rektora istaknuto je da su studenti nosioci hrvatske sutrašnjice, a znanja i vještine koje dobivaju moraju ih učiniti spremnima za tržište rada i razvoj. Mi im moramo osigurati mogućnost da nakon završenih fakulteta i akademija pronađu posao u Hrvatskoj i tako će društvo u budućnosti biti otporno“, rekao je profesor Lakušić i otkrio što mu je prioritet u rektorskom mandatu.

„Prioritet nam je obnova zgrada nakon potresa. S tim se počelo vrlo skromno. Za obnovu zgrada Sveučilišta i njegovih sastavnica, zagrebačkih fakulteta, predviđeno je ulaganje od oko tri milijarde kuna – 2,2 milijarde potpisano je u srpnju 2021. godine, a oko 0,3 milijarde u 2022. te uvećanje zbog povećanja cijena građevinskih materijala, energenata i usluga. To je 1,5 puta više od ulaganja, primjerice, u Pelješki most. Od ukupno 22 fakulteta koja su u procesu cjelovite obnove svojih zgrada, četiri fakulteta krenula su s radovima, ostali su u postupku natječaja za izvođače radova, četiri fakulteta još su u postupku završetka projektno tehničke dokumentacije za cjelovitu obnovu svojih zgrada, a nekoliko ih još čeka rezultate evaluacije svojih projektnih prijava. Očekujem da kompletnu obnovu završimo za dvije godine. Nešto će se uspjeti napraviti i za godinu dana. Nisu sve zgrade jednake veličine, zahtjevnosti i slično. Zgrada u kojoj sada razgovaramo, zgrada Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, u svom dinamičkom planu ima predviđeno 18 mjeseci za obnovu, a za zgradu Sveučilišta, gdje je i Pravni fakultet, trebat će sigurno dvije godine”, rekao je novi rektor Stjepan Lakušić.