Predsjednik HNS–a i državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj otkriva da će ta stranka u Hrvatskom saboru podržati prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića za novu predsjednicu Vrhovnog suda

Od ovoga tjedna HNS s novim vodstvom stranke i novim predsjednikom, 41-godišnjim Stjepanom Čurajem, nekadašnjim saborskim zastupnikom a danas državnim tajnikom u Ministarstvu financija, kreće u utrku za svibanjske lokalne izbore. Dosad nisu objavljena imena kandidata. Izuzetak su dvojica političara: Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva iz HNS-ova tabora, koji je najavio kandidaturu za gradonačelnika Zagreba, i Damir Bajs, bivši HSS-ovac i aktualni bjelovarsko-bilogorski župan, koji ovoga puta izlazi na izbore sa svojom nezavisnom listom uz potporu HNS-a. Čuraj je svjestan činjenice da ta stranka – koja je iznjedrila drugog hrvatskog predsjednika u dva mandata Stjepana Mesića, prvog potpredsjednika vlade u Milanovićevoj vladi Radimira Čačića i bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić – ima jako loš rejting, pa računa na koalicije na lokalnoj razini i već je sklopio koalicijski sporazum s Damirom Bajsom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Uz to što ga aktualna situacija pretjerano ne brine, ovaj HNS-ovac s dvije diplome – Ekonomskog i Pravnog fakulteta – očekuje da će izborna utrka biti dobra priprema za parlamentarne izbore, koji će se, po njemu, održati za tri godine.

NACIONAL: Hoće li HNS podržati izbor profesorice kaznenog prava Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske?

Bez ikakve rezerve HNS će podržati izbor Zlate Đurđević ako dođe do glasovanja o njenom imenovanju.

NACIONAL: Predsjednik Zoran Milanović uputio je taj prijedlog Saboru na temelju svoje ustavne ovlasti, a ne Zakona. Vi ćete, znači, podržati njegov prijedlog?

Govorim sada načelno. Za Zorana Milanovića sam na predsjedničkim izborima i glasao pa imam i povjerenja u njegov izbor. Što se tiče postupka i načina na koji je profesorica predložena, ako postoji zakon koji to regulira, a on proizilazi iz Ustava, onda se toga trebamo i pridržavati. Predsjednik, prema nekim tumačenjima, u ovom pitanju crpi svoju ovlast direktno iz Ustava neovisno o zakonu na koji taj isti Ustav upućuje. Sabor se, međutim, svakako mora pridržavati zakona koje je sam donio.

NACIONAL: Ne mislite li da bi taj vaš stav o podršci kandidaturi Zlate Đurđević mogao ugroziti trenutnu koaliciju između HNS-a i HDZ-a? Premijer Andrej Plenković već se izjasnio protiv tog prijedloga predsjednika Milanovića. Rekao je da to više nije tema.

Kada govorimo o prihvaćanju kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, to je stav HNS-a jer smatramo da je osoba izuzetno kvalitetna. Što se tiče njene prihvatljivosti ostalim koalicijskim partnerima, uključujući i HDZ-u, nigdje nije bilo spomena o tome da je problem u kandidatu nego u proceduri. Vjerujem da će pitanje podrške konkretnom kandidatu ili kandidatkinji biti tema nekog budućeg koalicijskog sastanka.

NACIONAL: Predstojnica Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta smatra da je prijedlog predsjednika Zorana Milanovića u cijelosti legitiman, neovisno o manjkavoj proceduri propisanoj Zakonom. Po njoj, Ustav ne treba tumačiti nego ga treba čitati i primijeniti.

Kada sam 2018. glasao za taj zakon, onda je glavni argument za njegovo donošenje bio da tadašnja predsjednica ne može iz šešira izvlačiti kandidate za predsjednika Vrhovnog suda koje nitko nije čuo ni vidio. Da javnost i struka trebaju biti upoznati s tim što taj kandidat namjerava napraviti. Pitanje je vrijedi li i danas taj argument jer tada je ta procedura imala i širi konsenzus, uključujući i SDP.

NACIONAL: Hrvatskoj trenutno nedostaje cjepiva, a procijepljenost stanovništva uvjet je za kakvu-takvu turističku sezonu. Dakle, cjepivo je vrlo važno za tu gospodarsku granu. Kasni li Vlada s interventnim uvozom ruskog ili kineskog cjepiva? Mora li se čekati da ih europska agencija registrira?

To nije problem samo Hrvatske, nego većine europskih zemalja i u konačnici Europske komisije. Međutim, da bi se primijenila i ta cjepiva u procjepljivanju hrvatskih građana, moramo biti apsolutno sigurni u njihovu kvalitetu, učinkovitost i, u konačnici, sigurnost. Vidimo što se događa trenutno s pojedinim serijama cjepiva AstraZeneca, odnosno s percepcijom javnosti i građana koja direktno utječe i na postotak procijepljenosti. Mislim da ni ja osobno niti bilo tko drugi, osim specijaliziranih i za to ovlaštenih agencija, ne možemo davati sudove o pojedinim cjepivima. U konačnici odobrenja, a time i preuzimanje odgovornosti, moraju biti od onih koji su za tu vrstu odluke stručni i ovlašteni.

NACIONAL: Ali jasno je da cjepiva na tržištu nema dovoljno, a austrijski kancelar Sebastian Kurz u Bruxellesu je otvoreno optužio neke članice EU-a da su izigrale dogovor o distribuciji cjepiva, a da je Hrvatska postala žrtva takvih operacija.

Prema informacijama koje sam dobio, do kraja ožujka trebaju u Hrvatsku doći znatno veće doze cjepiva, 700 do 800 tisuća. Doduše, kad se jednom opečete, onda uvijek strahujete hoće li se i taj plan ostvariti. Zato je dobro što se ne sjedi skrštenih ruku, nego su započeti razgovori za dobavu i ruskog cjepiva Sputnik V.

NACIONAL: Zašto je vaš protivnik na unutarstranačkim izborima Milorad Batinić napustio HNS? Bio je vrlo utjecajan, svojedobno i šef zastupničkog kluba HNS-a i aktualni je gradonačelnik Ivanca?

Ne znam zašto je napustio HNS. Mislim da je bio razočaran svojim rezultatom na parlamentarnim izborima. Kandidirao se i za predsjednika stranke, a onda ju je nakon dva mjeseca napustio. Nikad mi nije rekao zašto je stvarno napustio stranku pa o tome mogu samo spekulirati. Vjerujem da će se u Ivancu ponovo kandidirati za gradonačelnika. Nakon što su završili unutarstranački izbori u HNS-u, dva puta sam ga zvao, ali bio je i lockdown pa se nismo vidjeli.

NACIONAL: I Radimir Čačić bio je predsjednik HNS-a dok ga Vesna Pusić nije izbacila iz stranke. Čačić je osnovao svoju stranku Reformiste s kojom je na lokalnim izborima postao župan, a na zadnjim parlamentarnim izborima osvojio je i saborski mandat. Smatrate li da je Radimir Čačić bio uspješan predsjednik HNS-a?

Član sam HNS-a više od 15 godina, što znači da sam bio član i u vrijeme kada je Radimir Čačić bio predsjednik HNS-a. A koliko je bio uspješan kao predsjednik HNS-a, ovisi o tome s koje pozicije gledate na njegovo djelovanje. Ako ćemo gledati na broj saborskih mandata koje je HNS osvojio 2011. godine, onda je bio među najuspješnijim predsjednicima HNS-a. Ako gledamo na rejting HNS-a tijekom njegova mandata, onda je bio i među najneuspješnijim predsjednicima. Naš rejting od 1 do tri posto traje od njegova izbora za prvog potpredsjednika vlade u vladi Zorana Milanovića. Od 2012. godine naš je rejting bio između 1,5 i tri posto.

NACIONAL: Osim Radimira Čačića, HNS su napustili i bivša predsjednica Vesna Pusić, zatim Anka Mrak Taritaš, međimurski župan Matija Posavec. U vodstvu stranke više nije ni Srećko Ferenčak, dugogodišnji glavni tajnik stranke. Što se događa u HNS-u?

I kad bih htio nešto loše reći o tim ljudima, ne znam bih li išta mogao naći. Svatko ima svoj put. Pogledate li samo sadašnji sastav Sabora, u njemu sjedi odnosno mandate je osvojilo praktički petero HNS-ovaca: Predrag Štromar, Anka Mrak Taritaš, Matija Posavec, Natalija Martinčević i Davor Nađi.

NACIONAL: Zašto ljudi napuštaju HNS? Je li to zato što ste vi postali novi predsjednik?

To se sve dogodilo prije no što sam postao predsjednik HNS-a. U mom tek započetom mandatu stranku je od nacionalno prepoznatih članova napustio samo Milorad Batinić, koji je bio odustao i od kandidature za predsjednika HNS-a. Dva dana prije izbora povukao je svoju kandidaturu.

NACIONAL: Je li odustao možda zato što se smatra da ste vi bili favorit bivšeg predsjednika stranke Ivana Vrdoljaka? Na raznim portalima bilo je objavljeno da ste vrlo bliski prijatelji.

Očito je Milorad Batinić imao povratne informacije s terena pa je zaključio da ne može dobiti izbore i postati predsjednik HNS-a. Obojica smo uredno odradili kampanju i sve je bilo u redu do dva dana uoči izbora, kada se on povukao, da bi kasnije i napustio stranku. S Ivanom Vrdoljakom sam samo stranački kolega i cijeli naš odnos je uvijek bio prije svega stranački. O bivšim predsjednicima, kao i članovima HNS-a, mislim sve najbolje. Međutim, mogu reći da je na izborima prošle godine baš Ivan Vrdoljak predlagao Milorada Batinića za novog predsjednika HNS-a, a ne mene. Protukandidat mu je bio Alen Leverić. Na kraju je Leverić odustao od kandidature, a predsjednik HNS-a postao je Predrag Štromar. Na ovim zadnjim izborima nisam bio kandidat Ivana Vrdoljaka, kao ni bivšeg glavnog tajnika HNS-a Srećka Ferenčaka, nego kandidat šireg članstva čija velika većina do sada nije imala značajnije pozicije unutar stranke.

NACIONAL: Jeste li se zbog toga odrekli usluga Srećka Ferenčaka i smijenili ga s dužnosti glavnog tajnika HNS-a?

U HNS-u okrećemo novi list. U stranci ima mjesta za sve, uključujući i Srećka Ferenčaka, ali nije u novom vodstvu HNS-a. Gospodin Ferenčak se u konačnici sam povukao. Ima mjesta i za bivše članove stranke.

NACIONAL: Novo vodstvo HNS-a, kako kažete, okrenulo je novi list, ali rejting vam je slabiji. Željko Uhlir, potpredsjednik HNS-a i državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva, koji se kandidirao za gradonačelnika Zagreba, ima potporu od nula posto. Najslabiji je od 13 kandidata koji su do sada najavili svoje kandidature za gradonačelnika Zagreba.

On još nije predstavio svoju kandidaturu. Samo je u jednom intervjuu najavio da će se kandidirati. Još nismo predstavili njegov program i projekte, a već je bio percipiran kao netko tko će se kandidirati. HNS će podržati njegovu kandidaturu jer je to bila i odluka njegove matične organizacije. Moj je stav, kao predsjednika stranke, da se ne miješam u rad lokalnih organizacija HNS-a sve dok me netko ne pozove da pomognem.

NACIONAL: Hoćete li se vi kandidirati, na primjer, za župana Osječko-baranjske županije?

Neću se kandidirati jer to sada ne bi bilo oportuno s moje pozicije predsjednika HNS-a, neovisno o mojim izgledima za uspjeh na tim izborima. Moj je zadatak u sljedeće tri godine pripremiti stranku za parlamentarne izbore. Želim HNS-u udahnuti novu energiju i ponuditi novo ruho.

NACIONAL: Kako to mislite učiniti? Koja je vaša formula za uspjeh HNS-a na sljedećim parlamentarnim izborima?

To je, zapravo, i ključno. I dosad sam iznosio svoje stavove na stranačkim tijelima, ali ne i javno. Bio sam član predsjedništva stranke i saborski zastupnik. Neke važne stvari za stranku namijenjene su zatvorenim sastancima. Upozoravao sam da nam je potreban zaokret u percepciji i načinu komunikacije. Mi smo rezultate svog rada znali isporučiti građanima, ali problem je bio u načinu komunikacije s javnošću, a onda i načinu na koji su nas građani percipirali. Nekih žigova za klijentelizam koje smo dobili u razdoblju predsjednika Radimira Čačića, nikada se nismo uspjeli osloboditi. Toga moramo biti svjesni i pogledati se u ogledalo. Ne mogu reći da smo bili klijentelisti, ali tako su nas ljudi portretirali i doživljavali. Ne možemo glumiti da tome nije tako kada svi misle da je tako. Očigledno tu nešto nije štimalo. Moramo ponuditi građanima ono što treba hrvatskoj politici. Bit ću iskren. Želim vratiti HNS njegovim korijenima. Jasno je da ima puno ljudi koji jedva spajaju kraj s krajem u Hrvatskoj. Želimo povećati životni standard.

NACIONAL: Niste sudjelovali u donošenju odluka, ali ste bili član predsjedništva stranke kada se donosila odluka o koaliciji s HDZ-om samo sedam dana nakon što je tadašnji predsjednik stranke Ivan Vrdoljak govorio o „Titanic vladi“ s kojom neće ući u koaliciju?

Promatrajući iz ove perspektive još sam uvjereniji da je tadašnja odluka bila ispravna i u najboljem interesu za Hrvatsku, ali ujedno način na koji je to napravljeno, odnosno, kako ste rekli, komunicirano, apsolutno je bio pogrešan. Nanio je štetu stranci. Građani su nam taj način i obrat s pravom zamjerili, jer iako nisam sudjelovao niti bio upoznat s razgovorima i dogovorima – a kasnije je postalo jasno da je većina sudjelovala – ta odluka je ipak bila nužna. Onog trenutka kada je cijela Hrvatska čekala našu odluku na predsjedništvu, mi smo već tada bili izgubili, ma koju god odluku da smo donijeli. U toj situaciji donijeli smo pravu odluku na apsolutno krivi način, jer je ispalo da smo građane pravili budalama.

NACIONAL: U svom novom programu stavljate naglasak na socijalu, a to baš nije u prirodi liberala. Liberali su u teoriji zaštitnici krupnog kapitala.

Želim uvesti nove elemente u liberalnu ideju, jednu novu širinu koja je u svojoj osnovi zapravo liberalna. Primjerice, ja sam vjernik koji je liberal. Smatram da ženama treba omogućiti pravo na izbor, pravo na pobačaj. Osobno to ne podržavam, ali ne želim nikome nametati svoju vjeru. Supruga i ja smo identičnog stava po tom pitanju, no, primjerice, kada ne bismo bili, ja bih poštovao njeno pravo na izbor.

NACIONAL: Odnosi li se to i na novi zakon o pobačaju, koji se još nije našao u saborskoj proceduri iako je Ustavni sud to odavno naložio?

Ljudima se apsolutno ne smiju ograničiti njihova dosadašnja prava. Dosad smo imali jako dobar zakon o tome i ta se prava ne smiju ograničavati.

NACIONAL: No taj zakon o pobačaju je iz bivše države SFRJ. Morat će se mijenjati i na temelju odluke Ustavnog suda…

Treba donijeti novi zakon, ali se pravo na izbor žene ne smije ograničavati. Ako ćemo samo tako gledati, onda imamo puno zakona iz bivše države koji i dalje vrijede. Od te pravne stečevine ne treba bježati. Ako su neke stvari u prijašnjoj državi bile loše, a to mislim da je nepobitno, to ne znači da je baš sve bilo loše.

NACIONAL: Kažete da ste vjernik. Jeste li i protiv rada nedjeljom u trgovini?

Kao vjernik smatram da je nedjelja dan za odmor, ali priznajem ljudima pravo na izbor. Želio bih ljudima omogućiti svojevrsni prigovor savjesti, da se onima koji zbog svoje vjere ne žele raditi nedjeljom osigura slobodan dan. Ne bi smjeli biti diskriminirani ni prilikom zapošljavanja. Modernizirao bih liberalnu ideju. Pomirio bih crkvenu dogmu o neradnoj nedjelji s liberalnom idejom.

NACIONAL: A kako gledate na djelovanje pape Franje? Štiti migrante, a prije tjedan dana bio je i u posjetu Iraku gdje se sastao i sa šijitskim duhovnim vođom, velikim ajatolahom Alijem Sistanijem.

Papa Franjo danas okuplja svijet oko ideje ljudskosti kao univerzalne vrijednosti. Sveti Otac modernizira danas Crkvu okupljanjima različitih vjera. I u političkom prostoru postoji aspekt da se učini to isto. HNS je 2010. godine imao i kampanju u kojoj smo se prisjetili svojih osnivača Josipa Jurja Strossmayera, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Jurja Dobrile. Još tada su bile veze između kršćanstva i liberalizma.

NACIONAL: No to je daleka prošlost. Što danas HNS, pod vašim vodstvom, konkretno može učiniti?

Radi jasnoće navest ću i konkretan primjer. U svoj smo program stavili, na primjer, i besplatne vrtiće za obitelji slabijeg imovinskog stanja. Primijenili bi se socijalni kriteriji. Svaka obitelj koja bi imala prihode do 50 posto iznosa neto prosječne plaće u Hrvatskoj po članu obitelji (trenutno cca 3400 kuna) ne bi plaćala vrtić, već bi te troškove pokrile država i jedinica lokalne samouprave. To bi bila istodobno i socijalna i demografska mjera. To nije klasična liberalna politika jer ima snažnu socijalnu komponentu. Rekli bismo da je to lijeva politika. Iako je HNS liberalna stranka, smatram da moderni liberali trebaju napraviti iskorak i u tom smjeru. To bi bio otklon od klasičnog liberalizma, a posebno neoliberalizma. U širem aspektu uzeli bi se elementi i s lijeve i desne strane političkog spektra. Tako bi se otvorio prostor jednoj široj liberalnoj ideji. Danas postoji i snažan državni intervencionizam u ekonomiji.

NACIONAL: Ali bez tog intervencionizma ekonomski bismo bili u još većim problemima.

Nemam ništa protiv takvog državnog intervencionizma. Bez tog intervencionizma u uvjetima ove krize, kao posljedice pandemije, bilo bi nemoguće ekonomski preživjeti. Pomoć koju su ekonomije dobile i na globalnoj razini i na razini Europe, bila je nužna. Postavlja se pitanje: trebam li ja, kao liberal, prihvatiti da država daje novac poduzetnicima? Ne bih trebao, ali u postojećim okolnostima smatram to najnormalnijim. Drugačije se ne mogu preživjeti ova krizna vremena i HNS to podržava. Štoviše, to je u postojećim okolnostima i zadatak države.

NACIONAL: Sudjelujete u sastancima vladajuće koalicije. Kako premijer Andrej Plenković komentira ove vaše ideje?

S njim sam stalno u komunikaciji i obrazlažem projekt po projekt. HNS ima i jasan pogled na suverenističku politiku. Što ona znači? Moramo zaštititi svoje prirodne resurse – šume, vodu, energetske izvore – pa to ne smije biti podložno tržišnoj utakmici.

NACIONAL: Bojite li se da biste mogli stradati na žrtveniku HNS-a, prokazanog kao izrazito klijentelistička stranka?

U tome je ključna razlika između mene i nekih kolega iz HNS-a. Puno mojih kolega nije imalo hrabrosti prihvatiti rizik da postanu kolateralne žrtve HNS-a. Pomislili su da mogu puno više napraviti izvan stranke nego uz HNS. Nisam osoba koja bježi od izazova i kada su stvari loše, a kao kapetan broda zvanog HNS spreman sam ostati i kada brod tone. Metaforički rečeno, želim od HNS-a napraviti podmornicu koja će opet izroniti na površinu. I ja sam mogao, kao mnogi od njih, na budućim nekim izborima nastupati kao nestranačka osoba, možda dobiti i daleko veću i širu potporu. Ali to bi značilo da uzmičem od izazova i da se odričem svega što sam radio i živio u proteklih 15 godina, da se odričem sebe.

NACIONAL: Drugim riječima, spremni ste ići glavom kroz zid?

Ne idem glavom kroz zid. Sve što sam radio, radio sam odgovorno, savjesno, pošteno i maksimalno što sam mogao, a tako ću i nastaviti. Zašto sam preuzeo danas možda nezahvalnu ulogu predsjednika HNS-a? Vjerujem u HNS i njegovo pozitivno nasljeđe. Želim vratiti stranku njenim korijenima. Kod nas u Osijeku postojala je tijekom rata radiopostaja Žuta podmornica, koja je bila simbol otpora. Nama Osječanima to je ostalo u pamćenju. Možda neću biti žuta nego narančasta podmornica, ali sam siguran da će HNS izroniti.

NACIONAL: Hoće li se u Varaždinu na predstojećim lokalnim izborima suočiti dvojica bivših predsjednika HNS-a: HNS-ov saborski zastupnik Predrag Štromar, koji je u jednom mandatu bio varaždinski župan, i varaždinski župan Radimir Čačić, predsjednik Reformista? Obojica su, kao i HNS, u vladajućoj koaliciji s HDZ-om.

To se neće dogoditi.

NACIONAL: A što će se dogoditi? Koje su vaše uzdanice na svibanjskim lokalnim izborima?

HNS će imati svoje kandidate, pogotovo u mjestima gdje tradicionalno uživamo veću podršku građana. U sljedećim danima polako ćemo sve početi objavljivati. Primjerice, prošloga tjedna smo potpisali koaliciju za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, gdje izlazimo na izbore s nezavisnim županom Damirom Bajsom na gotovo svim