Ministar unutarnjih poslova Davor Božinoviću srijedu je otkrio detalje izmjene Zakona o strancima. U razgovore o Zakonu su uključili sindikate i poslodavce, što je ocijenio jako važnim. Komentirao je i političke aktualnosti u zemlji.

Božinović je naglasio da su nezakonite migracije uvijek sigurnosni rizik, ali je i rekao da su vlasti u BiH situaciju stavile pod nadzor. “Čim spomenete nezakonite migracije, to je sigurnosni rizik. Skupine o kojima se jučer govorilo, one su u BiH. Vidim da je moj kolega danas potvrdio one navode koji su jučer iskomunicirane da postoje naoružane skupine, uglavnom ljudi iz udaljenih zemalja iz Afganistana. Oni ih drže pod nadzorom, neke su uhitili, neke spremaju na deportaciju”, rekao je.

Poručio je da je to ozbiljan problem na koji Hrvatska ukazuje u cijelom mandatu Plenkovićeve vlade. Pohvalio je djelovanje bosanskohercegovačke policije za koju je rekao da je demonstrirala ozbiljniji pristup. “Mi po prvi put vidimo jedan ozbiljniji pristup. Nadamo se da će to tako ostati zbog toga što to ne može biti ad hoc akcija policije. To je situacija s kojima će se BiH policija, policija Srbije i ostale zemlje morati nositi”, dodao je.

O oporbi: Nemaju što ponuditi, boje se svojih članova

Komentirajući odbacivanje prijedloga SDP-a da se Sabor raspusti te da se ide na izbore, Božinović je ustvrdio kako mu nije jasno zbog čega oporba prosvjeduje. “Vidim da ih ni trećina nije glasovala za tu odluku. Prosvjedi protiv čega, protiv nikad boljih ekonomskih pokazatelja za Hrvatsku? Hrvatska ima drugi rast BDP-a u Europi, dižu se plaće, sad će se značajno podići”, rekao je.

Ustvrdio je kako se vodstva oporbenih stranaka boje vlastitih članova. “Ja njih razumijem, nemaju što ponuditi, a ni reći svojih članovima od kojih ih je vjerojatno strah jer bi ih mogli smijeniti zbog nekompetentnosti”, zaključio je.

Naglasio je kako je zbog dinamičnog gospodarstva, potrebno sve više radne snage. “Bilježimo značajna povećanja, pogotovo u ovim godinama nakon COVID-a. Postoje velike potrebe na tržištu rada s obzirom da se hrvatsko gospodarstvo dinamiziralo. To treba voditi na način da, s jedne strane – država i institucije kontroliraju taj proces, a s druge strane – da se zadovolji funkcioniranje gospodarstva”, rekao je za Dnevnik HRT-a.

Sustav zadužnica i tečaj hrvatskog jezika

Predstavnike HUP-a zabrinjava uvođenje sustava zadužnica, jer im se često događalo da ne trebaju onoliko radnika koliko je došlo u zemlju. “Imamo takvih slučajeva, ali neću reći da je to u pravilu tako. Onaj poslodavac koji je ozbiljan i ozbiljno se priprema, nije mu problem dati zadužnice, a ovi koji bi trgovali s ljudima – to im ne možemo dopustiti”, ustvrdio je.

Objasnio je koliko radnika će ići na tečaj hrvatskoj jezika te koliko će trajati. “Ministarstvo rada je za ovu godinu odvojilo sredstva za tu namjenu. Predviđen je tečaj za 10 tisuća radnika. Trajat će 70 sati i tu će se uključiti dionici u ovom poslu, s jedne strane poduzeća, s druge strane ministarstvo”, rekao je.

Istaknuo je kako će udio sufinanciranja tečaja ovisiti o veličini tvrtke. “Ako je neka firma s više od 250 ljudi, 50 posto troškova će snositi ta firma, ako je do 250 radnika, ti troškovi su 40 posto, a ako je manja firma do 50 zaposlenih, još manje – 30 posto”, naglasio je i dodao da misli da je to fer i korisno za sve te je, kaže, prihvaćeno od strane svih dionika.

Božinović je ranije u srijedu, na predstavljanju izmjena Zakona istaknuo da se Zakon o strancima mijenja zbog značajnog porasta zakonitih migracija od ulaska Hrvatske u EU, strani državljani dolaze prvenstveno zbog rada, a tek potom zbog spajanje obitelji te školovanja i studiranja. “Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, riječ je o ljudima koji imaju nižu razinu kvalifikacije i oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj”, dodao je.

”S obzirom na postojeće demografske trendove, smanjivanje broja stanovnika te depopulaciju dijelova Hrvatske, useljavanje je potrebno u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao na razini koja omogućava optimalno funkcioniranje gospodarstva i države”, naglasio je Božinović.

Najviše dozvola izdano u graditeljstvu, najviše stranih radnika iz BiH

Precizirao je da je tijekom 2022. u Hrvatsku doselilo ukupno 57.972 osobe, od čega su 29.200 osobe s državljanstvom ostalih europskih zemalja, dok su njih 13.261 osobe s državljanstvom neeuropskih zemalja. Slijede 10.340 osoba s hrvatskim državljanstvom i 5167 osoba s državljanstvom zemalja članica EU.

Govoreći o djelatnostima, Božinović je specificirao da je najviše dozvola izdano u graditeljstvu, njih 40 posto, a potom slijede ugostiteljstvo i turizam sa 26 posto, kao i industrija na koju otpada 14 posto. Najviše državljana kojima je tijekom 2023. izdana dozvola za boravak i rad, otpada na Bosnu i Hercegovinu, njih 22 posto, a slijede Srbija i Nepal sa 14 posto te ostali s 11 posto.

Objašnjavajući svrhe donošenja izmjena i dopuna Zakona o strancima, Božinović je istaknuo usklađivanje s novom direktivom o tzv. plavoj karti EU čime će se pridonijeti privlačenju visoko kvalificirane radne snage, a u ICT sektoru i onih koji nemaju obrazovnu kvalifikaciju, već svoje vještine mogu dokazati radnim iskustvom.

Obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja

Također, svrhe izmjena i dopuna Zakona su učinkovitiji i fleksibilniji sustav zapošljavanja stranih radnika, bolja regulacija uvjeta za zapošljavanje stranih radnika te druge izmjene, usmjerene na zadržavanje visokokvalificirane radne snage koja je završila školovanje u Hrvatskoj i dugotrajno zaposlene radne snage, članova obitelji hrvatskih državljana te hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.

Novim zakonom, ističe Božinović, žele se smanjiti administrativni procesi i olakšati promjene zanimanja i poslodavca, a uvodi se i obveza dokaza kompetencija za deficitarna zanimanja. Također, novi Zakon predviđa i određivanje omjera – najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna, a 8 posto za deficitarna zanimanja za domaće tvrtke.

Uz to, uvodi se i institut ‘zadužnica za osiguravanje povratka stranih radnika’ za poslodavce koji dovode strane radnike iz zemalja s viznim sustavom, ako odustanu od zapošljavanja. ”Nerijetko se dogodi da strani radnici dođu u zračnu luku i onda poslodavac, koji ih je tražio, odustane od njih i onda je daljnje postupanje u rukama policije, što ne bi trebao biti slučaj. Teret njihovog vraćanja je prepušten državnim institucijama”, pojasnio je Božinović.

Ministar je istaknuo da novi zakon predviđa zaštitu stranih radnika na način da će oni, nakon isteka ugovora, imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana, a ukoliko smještaj osigurava poslodavac uvodi se i dokazivanje o primjerenom smještaju stranih radnika. Uvjeti primjerenog smještaja biti će propisani podzakonskim propisom.

Uvode se ovjerene zadužnice za povratak stranih radnika

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naglasio je na prezentaciji kako je uvoz strane radne snage bio odgovor Vlade RH na negativne trendove u gospodarstvu te da po prvi put imamo pozitivni migracijski saldo.

Govoreći o Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada, Piletić je ukazao na uvođenje crne liste neprijavljivača rada.

‘Uvjeti za uvrštavanje na crnu listu bit će vrlo brzo objavljeni, a državni inspektorat će sukladno tom Zakonu, utvrditi i kazniti poslodavca s neprijavljenim radnikom. Ministar Piletić istaknuo je da su za ponavljače istog prekršaja propisane drastično veće kazne.