Nakon provedenog javnog savjetovanja, u saborsku proceduru upućen je prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji bi, ako negdje ne zapne, trebao biti na snazi od Nove godine.

Tekst predloženog zakona sadrži niz stavki koje bi trebale uvesti reda u dosad kaotično regulirano, a dijelom i posve neregulirano područje upravljanja i održavanja stambenih zgrada.

Pravni subjektivitet zgrada

Među tim promjenama je i dodjela OIB-a, odnosno pravnog subjektiviteta stambenim zgradama čime one postaju zajednice suvlasnika, piše portal N1.

Također, zakon preciznije definira i šire propisuje ovlasti i obveze predstavnika suvlasnika.

OIB će olakšati i sudske postupke

Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović, koji je u predloženi zakon “progurao” uvođenje OIB-a za stambene zgrade, kaže kako je stanovanje u višestambenim zgradama vrlo teško upravno područje.

“Uvođenje OIB-a u novom tekstu zakona plod je mojih višegodišnjih nastojanja. U pravnoj zajednici vodila se teška borba oko toga i lomila se koplja. Zastupao sam stav da je OIB potreban zbog pravnog subjektiviteta. Mislim da će to uvelike i u bitnome olakšati upravne i sudske postupke, ali i donošenje suvlasničkih odluka”, govori Vladanović za N1.

Navodi jedan od niza primjera za koje smatra da opravdavaju uvođenje OIB-a.

“Ako jedan od stotinu suvlasnika u nekoj zgradi, koji je potpisao odluku u nekom sudskom postupku, proda stan i odseli recimo u London, on više s tom zgradom nema ni emocionalne, a ni funkcionalne veze. No, na sudu ga prati da je i on tužitelj u sudskom postupku (primjerice, protiv suvlasnika koji nije plaćao pričuvu) i pratit će ga troškovi tog postupka, uspjesi i neuspjesi u parnici. Što to njemu treba? No, takav je propis. Zato kad dobijemo OIB, on koji se odselio neće više imati tih problema jer će zgrada nastupati kao pravni subjekt, gotovo kao firma”, objašnjava Vladanović.

‘Suvlasništvo u zgradama zapušteno više od 30 godina’

Upozorava da je suvlasništvo u zgradama u golemoj mjeri zapušteno već više od 30 godina.

“U tranziciji iz društvenog u privatno vlasništvo nije stvorena kritička svijest zbog čega se danas susrećemo s brojnim primjerima izostanka sposobnosti donošenja suvlasničkih odluka. Ništa se u zgradi ne može raditi, ni energetska obnova niti išta drugo, ako suvlasnici nisu spremni donijeti takvu odluku. Zakonodavac 30 godina nije ulazio u to područje, prepustivši suvlasničke zajednice na milost i nemilost stihiji u životu stambenih zgrada”, napominje.

‘Kupce zanima samo stan, ali ne i zgrada’

Iz toga proizlazi da i većinu kupaca stanova ne zanima išta o zgradi u koju useljavaju.

“Njih zanima samo stan, eventualno predvorje, je li ulaz čist i uredan, a ne zanima ih je li, recimo, zgrada opterećena kreditom. Oni samo gledaju stan. Mnogi kad uđu u njega preuređuju ga, ruše armirane zidove, što se ne smije raditi. Možemo kazati da je javnost potpuno nesvjesna stanja u kojemu se nalazi zgradarstvo”, naglašava Vladanović.

‘Svi bi manju pričuvu, ali to je pogrešno’

Takav način razmišljanja ponajbolje se očituje u odnosu suvlasnika prema pričuvi. Svi bi da je što manja, neki bi da se i ukine.

“Takav je trend razmišljanja, a to je potpuno pogrešno”, dodaje.

Iznajmljivači će plaćati dvostruku pričuvu

Predloženim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, minimalni iznos zajedničke pričuve vrijednosne površine stana bio bi 0,36 eura po četvornom metru. Oni koji će stan legalno iznajmljivati kao turistički apartman, trebali bi plaćati još toliko, dakle dvostruku pričuvu.

Vladanović ističe da će, prema novome zakonu, najveći teret odgovornosti i poslova biti na predstavnicima suvlasnika.

“O predstavniku suvlasnika ovisit će, primjerice, hoće li u zgradi biti dizala ili ne. Iako će formalno to ovisiti o suvlasničkoj zajednici, ako on bude gurao to pitanje, onda će ga biti”, kaže.

‘Mnogi su postali predstavnici stanara zbog 100 eura mjesečne naknade’

Samo u Zagrebu je oko 10 tisuća predstavnika suvlasnika. U tom mnoštvu, kaže Vladanović, ima izvrsnih ljudi, onih koji su fantastično odradili energetsku obnovu zgrade, što je ogroman posao. No, ističe da ima i onih koji to nisu zaslužili biti.

IZNAJMLJIVAČI OSNOVALI UDRUGU ‘Nismo rentijeri, borimo se za egzistenciju i ostanak u Hrvatskoj’

“Ima onih koji se upuštaju u razne marifetluke. Ima i onih koji nisu za taj posao. Nisu svi sposobni voditi ili sudjelovati u upravnim postupcima, kreirati zapisnik ili znati čitati zakone. Ali, mnogi su se prihvatili posla predstavnika suvlasnika zbog 100 eura mjesečne naknade. Ja sad guram prema resornom ministarstvu ideju o obveznom osposobljavanju i certificiranju predstavnika suvlasnika, ali tamo nemaju hrabrosti ugraditi tu odredbu. Kad bi ljude proveli kroz taj filter certificiranja, dobili bi kvalitetne predstavnike suvlasnika. U zgradama nema puno zainteresiranih za taj posao. Ljudi bježe od toga, ali oni koji ga prihvate trebali bi znati posao. I trebalo bi ih shodno tomu platiti”, kaže Vladanović za N1.