Iako je dan počeo pretežno vedro i sunčano u većem dijelu zemlje, sa sjeverozapada se približava hladna fronta koja donosi naoblačenje, kišu i pljuskove s grmljavinom.

Izraženije nevrijeme je moguće osobito na kontinentu, gdje je moguća lokalno tuča. Stoga je za zagrebačku i osječku regiju na snazi i crveni stupanj upozorenja na nevrijeme putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog Zavoda.

U zagrebačkoj regiji nevrijeme se očekuje već do 15 sati. U osječkoj regiji najavljeno je moguće lokalno grmljavinsko nevrijeme uz prolazno olujni vjetar i tuču od 19 sati. Minimalna temperatura prelazit će 20 stupnjeva.

Opasnost od urbanih poplava

Kiša i pljuskovi će se proširiti na veći dio zemlje, osobito u noći, kad se oborina očekuje i u Dalmaciji.

Stoga je stiglo i posebno upozorenje hidrologa DHMZ-a. “Uslijed lokalnih izraženih nevremena koja su moguća danas (01.07.2024.) tijekom poslijepodneva na području središnje i sjeverozapadne Hrvatske, te Slavonije i u noći (01./02.07.2024.) na području Gorskog kotara, Istre i sjevernog Jadrana postoji mogućnost pojava bujičnih i urbanih poplava”, naveli su.

❗️Za poslijepodne i navečer izdana su upozorenja za grmljavinsko nevrijeme ⛈️ za sljedeće regije:

🔴 Zagreb i Osijek

🟠 Rijeka

🟡 Karlovac i Gospić

Pratite https://t.co/gclSJnZYLE i poduzmite odgovarajuće mjere samozaštite.#StaySafe pic.twitter.com/0kxNLcMtu6

— DHMZ (@DHMZ_HR) July 1, 2024

Reagirao i zagrebački ZET

“Grmljavinsko nevrijeme očekuje se danas poslije 17 sati te su mogući prekidi u radu žičare Sljeme. Informacije o prekidu rada pravovremeno ćemo objaviti”, naveli su na svojim stranicama.

Dotok hladnog i vlažnog zraka na zagrijanu podlogu uobičajeno je dobar recept za nestabilnosti u atmosferi, kakvo se stvorilo u srpnju prošle godine.

Oluja od prošle godine

Grmljavinsko nevrijeme koje je 19. srpnja 2023. pogodilo kontinentalnu Hrvatsku, na svom putu od zapada prema istoku zemlje uzrokovalo je ogromne materijalne štete te, na žalost, i gubitak ljudskih života.

Prema podacima automatskih meteoroloških postaja, na putanji grmljavinske oluje najintezivnija oborina zabilježena je na području Zagreba gdje je u pola sata (od 16.00 do 16.30) izmjereno 34,6 mm.

🖼️Oluja s pogledom/A storm with a view

📌Mali Lošinj 🏝️Lošinj

📸Sandro Puncet#DHMZkalendar #srpanj2024 #July2024

PDF👉https://t.co/huJSLrkrOt pic.twitter.com/3BvCGA8j6b

— DHMZ (@DHMZ_HR) July 1, 2024

Takva količina oborine prema procjeni ekstrema može se očekivati prosječno jednom u 16 godina. Srednji 30-minutni godišnji maksimum na postaji Zagreb-Maksimir iznosi 20,5 mm, a u razdoblju od 1961. najveća 30-minuta količina oborine izmjerena je u kolovozu 1989. i iznosila je 45,0 mm.

Na kraćoj skali 10-minutni maksimum iznosio je 22,5 mm koji se, prema procjeni ekstrema, može očekivati prosječno jednom u gotovo 50 godina. Možemo zaključiti kako je ovo ekstreman događaj na području Zagreba, pisao je DHMZ.

Na ostalim postajama zabilježene 10-minutne do 60-minutne vrijednosti bile su uglavnom u granicama prosječnih vrijednosti godišnjih maksimuma i mogu se očekivati u prosjeku svake jedne do dvije godine.

Iako zabilježena količina oborine ne predstavlja izniman događaj, njen kratkotrajni intenzitet u kombinaciji s olujnim vjetrom uzrokovao je ogromnu materijalnu i ljudsku štetu. Stoga je potrebno analizirati i vjetar koji je obilježio ovo nevrijeme te kako se zabilježene vrijednosti uklapaju u vjetroklimu pogođenog područja.

Prema rezultatima opaženih trendova u Hrvatskoj uočeno je zagrijavanje u svim godišnjim dobima, osobito u toplom dijelu godine (proljeće i ljeto). Zagrijavanje se očituje u porastu svih temperaturnih indeksa ekstrema poput broja toplih dana i noći, duljini toplih razdoblja i sl.

Promjene u oborinskom režimu ukazuju na značajno osušenje u ljetnim mjesecima, osobito na Jadranu te jasan porast jesenskih količina oborine u cijeloj zemlji. Ljetni trend smanjenja oborine je popraćen i povećanjem intenziteta satnih i višesatnih godišnjih maksimuma koji se u kontinentalnoj Hrvatskoj uglavnom javljaju u ljetnim mjesecima.