Dolazak rujna i hladnijih dana mnogima donosi i nevolju u obliku jesenskih alergija. Iako mnogima na sam pojam alergija prvo na pamet padaju proljeće i pelud, borba s alergijama nije rezervirana samo za proljeće.

Kad lišće počne padati, a zrak se ohladi, mnoštvo alergena može uzrokovati isti niz simptoma kao i u proljeće. Portal Fitness.com.hr nabrojao je četiri najčešća uzročnika jesenskih alergija, uz preporuke kako se s njima nositi.

Ambrozija

Jedna biljka ambrozije može proizvesti do milijardu zrna peludi godišnje. Ovaj žuti korov cvjeta u kolovozu, ali uzrokuje alergijske simptome i u jesen, sve dok prvo smrzavanje ne ubije biljku. Na pelud ambrozije reagirat će oko 75 posto onih koji pate od proljetnih alergija.

U ‘borbi protiv ambrozije’ preporučuje se boravak u zatvorenim prostorima, posebno tijekom vršnih sati (obično od sredine jutra do ranog poslijepodneva). Ako morate izaći van, nosite masku kako biste filtrirali pelud. Prozore u stanu i automobilu trebali biste držati zatvorenima te redovito usisavati tepihe i presvlake. Također, odjeću, posteljinu i zavjese trebali biste prati redobito, a rublje ne sušiti na otvorenom. Imate li kućne ljubimce, njih bi trebali kupati često.

Gljivice i plijesan (vlaga)

Ove gljivice uspijevaju i na otvorenom i u zatvorenom. One rastu i proizvode spore koje se poput peludi šire vjetrom ili zrakom u prostoriji. Plijesan i gljivice rastu tijekom cijele godine. U jesen rastu na vlažnom otpalom lišću i gomilama komposta. Osim toga, uspijevaju u vlažnim područjima u zatvorenim prostorima poput podruma, kupaonica i kuhinja.

Savjeti su da pograbite otpalo lišće iz dvorišta i iz oluka, dvorišni otpad ostavljati daleko od kuće te redovito prazniti kante za smeće. “Koristite odvlaživač zraka u kući, posebno u podrumu. Zrak treba biti između 35 i 50 posto vlažnosti. Redovito čistite kupaonice i kuhinju octom ili sredstvima protiv plijesni kako biste izbjegli nakupljanje plijesni i vlage”, navode s portala Fitness.com.hr.

Grinje

Grinje su mikroskopski člankonošci koji se uglavnom hrane listićima ljudske kože koje se prirodno prosipaju po stanu. Oni su uobičajeni cjelogodišnji alergen koji uspijeva na temperaturama u rasponu 15-25 Celzija. Grinje obično umiru pri ekstremnim temperaturama ili ako vlaga padne ispod 70 posto. Iako je gotovo nemoguće u potpunosti očistiti svoj dom od grinja, ipak se mogu poduzeti koraci kako biste ih održali na podnošljivoj količini.

Kako biste smanjili koncentraciju grinja, trebali biste očistiti otvore za zrak prije prvog uključivanja jedinice za centralno grijanje nakon ljeta, prekriti madrac i jastuke, jer čini se da grinje posebno vole spavaću sobu. Nadalje, tebali biste upotrebljavati odvlaživač zraka kako biste održali zrak ispod 50 posto vlažnosti, redovito čistiti prašinu i usisavati dom.

Životinjska dlaka i perut

Perut kućnih ljubimaca sastoji se od mrtve kože koju životinje odbacuju u prostoru u kojem žive. Do 40 posto ljudi sa sezonskim alergijama također ima alergije na kućne ljubimce. Alergije na kućne ljubimce pokreće ekstraosjetljivi imunološki sustav koji reagira na perut, krzno, slinu ili mokraću kućnih ljubimaca.

Zanimljivo, neke pasmine pasa uzrokuju više reakcija od drugih. Bernardinci i buldozi među najgorim su alergenima, a mačke dvostruko češće od pasa uzrokuju alergijske reakcije kod ljudi.

Ako vas muče ove alergije, trebali biste izbjegavati kontakte s kućnim ljubimcima koji vam izazivaju alergijske reakcije. Ako razmišljate o uzimanju kućnog ljubimca, razmislite o hipoalergenim pasminama, poput pudli ili šnaucera. Razmislite o dopuštanju kućnim ljubimcima boravka samo u određenim dijelovima kuće i držite ih dalje od namještaja. Držite kutije s pijeskom i krevetiće za kućne ljubimce dalje od otvora za zrak, a pročišćivač zraka koristite za čišćenje zraka od alergena za kućne ljubimce.