Virusni imunolog na Zavodu za histologiju i embriologiju u KBC-u Rijeka Stipan Jonjić u ponedjeljak je za ‘Novi dan’ N1 televizije komentirao registraciju cjepiva Johnson & Johnson u SAD i situaciju s cjepljenjem u Hrvatskoj.

Johnson & Johnson cjepivo protiv covida-19 dobilo je službeno odobrenje američkih regulatora, što ga čini trećom vrstom cjepiva dostupnog u toj zemlji. Jonjić kaže da je to cjepivo vrlo slično AstraZeneci. “Radi se o vektorskom cjepivu. Zašto je rezistentiniji i zašto je samo jedna doza, to je stvar procjene kompanije. Sad već znamo da je većina cjepiva vjerojatno dostatna u jednoj dozi, ova koja su u upotrebi, ali su se odlučili na dvije doze, tako su registrirani. Jedna ili dvije doze stvar je skoro semantike jer je moguće da će se i s AstraZeneca cjepivom zbog ograničenja doza ići prvo s jednom. Druga doza umanjuje efikasnost jer je naš imuni odgovor usmjeren i na druge antigene, a to umanjuje efikasnost druge doze”, objasnio je Jonjić.

Dodao je da su napravili cjepivo koje ne traži smrzavanje, što je velika prednost. Ono što je loše, ističe, je da nemaju puno proizvedenog cjepiva, već će tek sad ići u masovnu proizvodnju.

Komentirajući nedostatak cjepiva Jonjić napominje da je sramota što se pokazalo da ljudi nisu bili sposobni dogovoriti se na globalnoj razini oko proizvodnje cjepiva, već se ponovno išlo u utrku za novcem. “Najveće je razočarenje da svijet nije spoznao da ne može uspjeti ako se ovakve stvari ne rješavaju na globalnoj razini. Opet se išlo u utrku za novcem. Ovaj projekt je morao biti globalni. Pokazalo se da to nije dobro jer virus nema granica i nećemo puno postići ako ostavimo nezaštićene dijelove svijeta koji si to ne mogu priuštiti. Svjetska zdravstvena organizacija je odavno na to upozoravala. Najbolje bi bilo da se ide u što masovniju proizvodnju, ali to je već visoka politika. Sramota je, šteta što svijet ne shvaća da nešto što je produkt znanosti, globalna ugroza, ne možemo ni za to organizirati nešto zajedničko. Organiziramo Olimpijske igre, a ne možemo nešto da se obranimo od teške bolesti”, poručio je.

Po pitanju cjepiva, kaže, došlo je do nepotrebnih konfuzija. “EMA nije rekla da cjepivo AstraZenece nije dobro za populaciju stariju od 55. Samo su rekli da u trećoj fazi studije nije bilo dovoljno ispitanika da bi mogli prosuditi efikasnost. Ništa loše nije rečeno o cjepivu. Neke zemlje su onda procijenile da to ne preporuče za starije iz nekog razloga. Nigdje nije rečeno da cjepivo nije dobro, samo da nema dovoljno podataka o učnkovitosti”, ističe.

Jonjić ponavlja da je važno cijepiti se. “Glavni cilj mora biti što prije cijepiti što veći dio pučanstva jer argumenata da ima bitnih razlika, zapravo nema. Sva cjepiva dobro štite od najgorih oblika bolesti i to je važno. Određeni manji dio populacije može ponovno dobiti infekciju, ali ona ne rezultira onda teškom bolešću što je opet jako dobro”, poručio je.

Prisjetio se masovnog cijepljenja u Jugoslaviji za vrijeme epidemije velikih boginja: “Kod cijepljenja protiv velikih boginja 1971. nitko nas ništa nije pitao. Došli su i cijepili nas. Stvari su bile drugačije.”