Nakon što se saznalo da je odabrani motiv kune na hrvatskim kovanicama eura preuzet s fotografija škotskog fotografa bez dopuštenja, autor sporne kovanice Stjepan Pranjković je povukao svoj prijedlog. U dopisu koji je poslao HNB-u navodi da prijedlog povlači “zbog neugodne atmosfere i pritisaka”. Ispričao se vladi, HNB-u i hrvatskoj javnosti, ali ne i škotskom fotografu.

Time se odrekao novčane nagrade od 70.000 kn za taj motiv. Kako Index neslužbeno doznaje iz HNB-a, i drugi njegovi nagrađeni radovi će biti poništeni.

Podsjetimo, osim kovanice eura s motivom kune, za koji je trebao dobiti 70.000 kuna, autor je i dva drugoplasirana rada. Jedan se odnosi na motiv karte Republike Hrvatske, a drugi na motiv glagoljice, za koje je trebao dobiti po 35.000 kuna. Sveukupno će Pranjković tako ostati bez 140.000 kuna.

HNB-ova Komisija za novac, koja odobrava prijedloge hrvatskih eurokovanica, danas će ili najkasnije sutra održati sjednicu na kojoj će prihvatiti povlačenje prijedloga Stjepana Pranjkovića, ali i poništiti odluku o odabiru drugih motiva tog autora te mu oduzeti pravo na sve novčane nagrade.

Hrvatsko dizajnersko društvo: “Tražili smo Vujčića da se uključimo, no prijedlog nije prihvaćen”

Što će HNB napraviti?

Kako Index doznaje iz HNB-a, neće se ići na natječaj za sva rješenja, nego će se samo poništiti Pranjkovićev dio. Postoje dvije opcije za daljnje postupanje Komisije za novac.

Prema prvoj opciji ne bi se raspisivao novi natječaj, nego bi se iz postojećih pristiglih ponuda odabrali drugi motivi, što znači da bi se birao novi najbolji motiv kune. Dva drugoplasirana motiva Stjepana Pranjkovića se također poništavaju i biraju novi. Druga opcija je da se ide na novi natječaj, ali samo za kategorije u kojima su poništene Pranjkovićeve nagrade.

Iako je Europska komisija već odobrila prijedloge hrvatskih eurokovanica, ne bi trebalo biti problema s izmjenama, tvrde u HNB-u. Jednostavno će se mijenjati odluka Europske komisije kada HNB pošalje obavijest o izmjenama.

Dvije opcije

Opcija prema kojoj se ne bi išlo u novi djelomični natječaj, nego bi se izabrali novi pobjednički motivi iz postojećih prijedloga bi bila puno brža od raspisivanja novog natječaja za poništeni dio, ali u HNB-u nisu previše zabrinuti oko rokova iako su svjesni da ne mogu odugovlačiti. Rok za uvođenje eura je već zadan, a hrvatske eurokovanice treba iskovati puno prije tog roka da bi se mogle distribuirati.

Iz HNB-a kažu da je odluku o natječaju na koji se bilo tko može prijaviti donijela sama Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja za hrvatski euro. Bilo je i drugih prijedloga članova Komisije, od kojih je jedan da se mogu prijaviti samo stručni grafički, likovni i drugi dizajneri te umjetnici, ali je prevladao stav da natječaj bude otvoren za sve.

Europska komisija ostavlja način odabira dizajna nacionalnih eurokovanica na izbor same zemlje i do sada je postojalo mnogo različitih načina provođenja natječaja, od kojih je hrvatska komisija izabrala upravo ovaj.

Članica komisije za izbor kovanica: “Evo kako je moguće da dizajn zapravo uopće nije dizajn, već improvizacija”

O propustu prilikom odabira fotografije

Po pitanju samog propusta prilikom odabira, tj. odabira rješenja koje je doslovno “pokupljeno” s Googlea, iz HNB-a kažu da su članovi Komisije pretraživali tražilicu Google da provjere je li prijedlog koji je stigao preuzet s Googlea, ali su pretraživali samo koristeći hrvatsku riječ za kunu, ne i englesku.

Konkretno, to znači da su u Googleovu tražilicu upisivali “kuna” i provjeravali fotografije, među kojima nije bilo one sporne. Kako je autor fotografije koja je u konačnici na sporan način iskorištena na pobjedničkom dizajnu porijeklom iz Velike Britanije, u Komisiji HNB-a ju nisu uočili.

Cijela afera mogla je biti izbjegnuta samo da je netko iz Komisije za odabir prijedloga likovnog rješenja za hrvatski euro u Google tražilicu upisao “pinemarten”, što je naziv za kunu na engleskome.

U samom HNB-ovom natječaju jasno je stajalo da “prijedlog dizajna naličja eurokovanica mora biti originalna intelektualna tvorevina nastala isključivo za potrebe naručitelja i ne smije biti opterećen pravima drugih ni vrijeđati tuđa autorska prava”, a dizajneri koji su se prijavljivali na natječaj potpisivali su izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću kojom, između ostalog, potvrđuju tu propoziciju.