Do predsjedničkih izbora ostalo je još točno tri tjedna, a prema rezultatima Crodemoskopa, koje je u nedjelju objavio RTL, afera Beroš nije naštetila rejtingu HDZ-a. Blago raste potpora i SDP-u i Možemo!

Da su izbori provedeni početkom prosinca HDZ bi bio relativni izborni pobjednik ispred prvog pratitelja, SDP-a ali i ostatka političke konkurencije. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 2. i 5. prosinca HDZ zabilježio izbor od 26,8 posto (u studenom 26,7 posto). Na drugom mjestu je SDP s 22,5 posto (prema 22,2 posto iz studenog). Treće mjesto drži Možemo! s izbornom podrškom od 9,9 posto (prošli mjesec 9 posto).

Na četvrtom je mjestu i dalje Most koji bilježi podršku od 6,4 posto (istokao u studenom). Domovinski pokret na petom mjestu polako “gubi dah” sa sadašnjih 2,7 posto izbora (u prošlomjesečnom mjerenju 3,5 posto). Ostatak političkih stranaka, parlamentarnih ili izvanparalmentarnih, grupirane su u dvije skupine s pragom od 1 posto. Šest je stranaka iznad 1 posto – Centar 1,7 posto i Domino s 1,5 posto. Slijedi IDS s 1,4 posto pa HNS s 1,4 posto, HSU s 1,2 posto te HSS 1,0 posto, piše RTL.

Sve ostale stranke su ispod 1 posto i u sferi statističke pogreške: Fokus (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i Nezavisna platforma Sjever (obje po 0,8 posto) te Radnička fronta (0,7 posto). Slijedi Pravo i pravda (0,7 posto), Odlučnost i pravednost i HSLS (obje po 0,4 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 1,6 posto, uz 17,1 posto neodlučnih.

IMA IZNENAĐENJA Anketa: Milanović i Primorac idu u drugi krug, raste podrška dvjema kandidatkinjama

Milanović i Plenković najpozitivniji i najnegativniji

Utrka za Pantovčak mnogima je pomogla povećati pozitivnu percepciju među ispitanicima pa ona minimalno raste Zoranu Milanoviću, ali osjetno Mariji Selak Raspudić.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 23,4 posto ispitanika (u odnosu na 23,2 posto iz studenog). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je drugi na ljestvici najpozitivnijih hrvatskih političara i to s izborom od 13,5 posto (prema 14,6 posto iz prošlog mjerenja u studenom). Na trećem se mjestu zadržala Marija Selak Raspudić s izborom od 5,2 posto (prema prošlomjesečnih 3,8 posto).

Četvrto mjesto s izborom od 4,2 posto drži još jedna kandidatkinja u nadolazećim izborima, Ivana Kekin (u studenom 1,2 posto). Ministar Ivan Anušić je peti izbor s 2,7 posto (prije mjesec dana 1,4 posto). Među 10 top političara još su dva predsjednička kandidata: Dragan Primorac (2,1 posto) i Miro Bulj (1,9 posto).

Top 10 pozitivaca zaključuju još Tomislav Tomašević (1,7 posto), Biljana Borzan (1,4 posto) i Ivan Penava (1.2 posto) dok za gotovo petinu ispitanih – nema pozitivaca u politici!

BORBA ZA PANTOVČAK Rimac: Ako u drugi krug uđe Selak Raspudić, moguće je da je podrži HDZ

Iako privođenje i koruptivna afera nisu naštetili HDZ-u, jesu samom Viliju Berošu kojega su ispitanici smjestili na visoko 3. mjesto negativaca. Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države, premijer Plenković i predsjednik Milanović. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 33,8 posto (u odnosu na 34,6 posto iz studenog). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove “negativne ljestvice” s izborom od 16,6 posto (u studenom 16,6 posto). Na treće se mjesto popeo bivši ministar Beroš s izborom od 5,7 posto (prema 0,6 posto u studenom).

Na četvrtom mjestu slijedi Božo Petrov s izborom od 2,6 posto. Mario Banožić je peti s izborom od 2,2 posto, dok je Ivan Penava s izborom od 2 posto na šestom mjestu. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su Milorad Pupovac (1,3 posto). Slijedi Gordan Grlić Radman (1,2 posto), Tomislav Tomašević (1,0 posto) i Gordan Jandroković (0,9 posto).

Ocjena institucijama

U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 2,97 (prema 2,96 iz studenog). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,99), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,05), Mosta (2,82), Domovinskog pokreta (2,69), dok je najniža ocjena zabilježena među biračima HDZ-a (2,27).

POČINJE IM MANDAT Desetero novih ustavnih sudaca prisegnulo pred Milanovićem: Ne želim vam sreću…

Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju doživljaja njezina rada za svoj rad dobila ocjenu 2,21 (prema prošlomjesečnih 2,26). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,23), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,72; Možemo 1,93; Most 1,87; SDP 1,78). Politiku Vlade RH u sedmom mjesecu trećeg mandata podržava 23,9 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 25,2 posto).

Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,16 (u studenom ta je ocjena iznosila 2,15). Birači HDZ-a su ocijenili rad s 2,82 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima platforme Možemo i iznosi 1,92.

Smjer kretanja zemlje

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom prosinca podupire 19,7 posto građana (prema 20 posto iz studenog). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70,3 posto (prema 68,6 posto u studenom). Kakav je smjer zemlje ne zna 10 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 52,5 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP-a ta razina višestruko niža i iznosi 14,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su još i kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (SDP 13,7 posto; Most 11,8 posto; Možemo! 7,4 posto).

Tema mjeseca – afera Beroš

Afera Beroš koja je završila pritvorom bivšeg ministra zdravstva najvažnija je tema mjeseca za 58,3 posto građana. Visoke cijene hrane i drugih važnih proizvoda u hrvatskim trgovinama je najvažnija tema za 6,6 posto građana. Pretkampanja u izborima za predsjednika Republike i početak prikupljanja potpisa za kandidature izbor je 6,3 posto građana, a vrlo blizu je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje (6,2 posto).

Izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a je najvažniji događaj za 4 posto građana, a sljedeće dvije teme bilježe izbor od 2,3 posto: štrajk dijela zdravstvenih djelatnika i intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Gazi i Libanonu, sporazum o primirju u Libanonu. Tri su teme s izborom od 1,5 posto: vraćanje ilegalnih migranata u Hrvatsku iz drugih zemalja članica EU, sukob predsjednika Milanovića s Plenkovićem, Anušićem i Grlić Radmanom, te predstavljanje nove ministrice zdravstva. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 1,5 posto.