Bob Stewart, bivši zapovjednik Britanskog bataljuna iz sastava mirovnih snaga UN-a u Bosni i Hercegovini (UNPROFOR) izjavio je u utorak u Sarajevu da masakr počinjen 16. travnja 1993. u Ahmićima ima sva obilježja genocida i pritom je upozorio da su brojne osobe koje su počinile taj zločin i dalje slobodne što je ocijenio sramotnim, a takvima je zaželio da “gore u paklu”.
“Pravi vojnici poštuju pravila rata. Ahmići su bili jasno kršenje Ženevskih konvencija. Pravnici uvijek debatiraju o tome što je genocid no za mene je to jednostavno definirati – namjerni čin usmjeren na uništenje određene zajednice”, kazao je Stewart na predstavljanju dokumentarnog filma posvećenog zločinu u Ahmićima koji je producirala organizacija Centar za tranzicijsku pravdu (SENSE).
SENSE je već plasirao dokumentarce “Slučaj Kosovo”, “Uništavanje spomenika”, “Srebrenica” i “Oluja”, a najnoviji “Ahmići: 48 sati pepela i krvi” rezultat je nastojanja da se dokumentiraju i učine trajno i široko dostupnima činjenice utvrđene izvan razumne sumnje u postupcima pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), navodi se.
U ovom slučaju radi se o činjenicama utvrđenim u sedam postupaka protiv ukupno 11 optuženih za zločine počinjene u travnju 1993. u Ahmićima i drugim selima i zaseocima Lašvanske doline.
Film  “Ahmići: 48 sati pepela i krvi” sastoji se od šest video pripovijesti koje pored iskaza svjedoka i očevidaca zločina sadrže i dokumentarne snimke i fotografije nastale tijekom počinjenja zločina.
Neki od najpotresnijih dijelova filma su upravo snimke koje dokumentiraju ulazak britanskih vojnika u Ahmiće 22. travnja kada su ondje otkrili spaljene i uništene kuće i masakrirana tijela mještana koje su šest dana ranije ubili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO)
Stewart je kazao da su njegovi vojnici bili profesionalci s borbenim iskustvom koji su znali i što je smrt no ono što su vidjeli u Ahmićima ipak ih je potpuno šokiralo i razbjesnilo.
“Nikada nismo vidjeli ništa slično Ahmićima. Vidjeli smo masakre u BiH i prije toga koje su, na žalost, počinili na sve tri strane – Srbi, Hrvati i Bošnjaci no Ahmići su bili potpuno drugačiji”, kazao je Stewart pojašnjavajući da je napad na to selo očevidno bio operacija s ciljem da se pobiju svi ljudi.
“Nismo mogli vjerovati što smo našli. Puno mojih momaka bilo je u suzama. Jedna stvar je kada se vojnici bore protiv drugih vojnika no odvratno je kada profesionalni vojnici ubijaju civile”, kazao je Stewart i dodao da su vojnici kojima je zapovijedao bili ogorčeni i bijesni nakon što su vidjeli desetke spaljenih tijela među kojima je bilo i sasvim malih beba.
Bivši britanski časnik koji je svjedočio i procesima vođenim pred ICTY-jem kazao je da nikakav film i svjedočenja ne mogu pokazati jednu stvar – agoniju u kojoj su ljudi u Ahmićima umrli.
“Sretni ste ako vas ubiju na mjestu. Vojnici se mole za metak u glavu, a ljudi u Ahmićima uglavnom su umrli u patnjama, uključujući bebe u kolijevkama”, kazao je Stewart koji i nakon 26 godina iznimno emotivno govori o iskustvu iz Ahmića.
Jasno je da su počinitelji masakra bilo brojni, najmanje 40, a najviše 70 pripadnika HVO-a u tome je sudjelovalo i većina za to nikada nije presuđena.
“Nadam se da će ti ljudi gorjeti u paklu. Što sve učiniš u životu vratiti će ti se”, zaključio je ogorčeno Stewart.
Mark Harmon, bivši tužitelj ICTY-ja koji je ondje radio od 1994. do 2011. upravo je zločin u Ahmićima vodio kao svoj prvi slučaj pred Haaškim tribunalom.
Optuženik je bio Tihomir Blaškić, suđenje je trajalo 239 dana, izvedena su 104 svjedoka i 1404 dokazna predmeta.
Harmon je kazao da su Ahmići bili jako kompliciran slučaj, ne samo zbog broja svjedoka i količine dokaza nego i zbog toga jer su bili emocionalno iscrpljujući.
“U nekim sam situacijama jedva zadržavao suze”, kazao je Harmon i dodao kako je slušati svjedoke masakra teško bilo i sucima poput Clauda Jorde, koji je predsjedavao sudskim vijećem.
“Morali smo utvrditi što se zbilo u Ahmićima i to smo učinili uz pomoć žrtava i svjedoka. Ta su svjedočenja bila razorna”, kazao je Harmon istaknuvši da se upravo zbog toga ne smije dopustiti nijekanje ili minoriziranje počinjenih zločina.
Zaborav zločina u Ahmićima bio bi poput zaborava Holokausta, upozorio je Harmon uz poruku da su ljudi koji pokušavaju takvo što opasne osobe.
“Svi imamo odgovornost suprotstaviti se takvima koji posežu za povijesnim revizionizmom”, kazao je Harmon.
Adnan Zec, jedan od preživjelih stanovnika Ahmića u vrijeme kada je počinjen zločin imao je 13 godina. U Den Haagu je svjedočio pod mjerama zaštite i identitet je prvi puta otkrio u utorak.
U Ahmićima su mu ubijeni roditelji, on je bio ranjen i skrivao se sedam dana, a nakon toga su ga pronašli i spasili britanski vojnici.
Kazao je da mu je danas najvažnije da se zna što se točno dogodilo nedužnim ljudima.
“Želimo da se zaustavi svakodnevno i javno pojavljivanje osuđenih koji danas pokušavaju svoje zločine predstaviti kao borbu za opstanak. Zločin počinjen nad nama ne može se zaboraviti niti izjednačiti kako se to pokušava. Ustrajat ćemo na tome da se glas Ahmića ne zaboravi”, kazao je Zec.