Profesor na sveučilištu Harvard i dugogodišnji politički konzultant Steve Jarding komentira uzroke premoćne pobjede Donalda Trumpa i otkriva kako bi njegova pobjeda mogla utjecati na Europu i Hrvatsku

Ako lideri NATO-a vide da Ukrajina pada, ako se ostvare neke najave da bi Donald Trump mogao zatvoriti američke baze u Rumunjskoj, to neće proći bez odgovora. To su vrlo opasne stvari i netko će sigurno Trumpu reći da s takvim stvarima nema igre i da se s njima ne treba petljati”, rekao je u razgovoru za Nacional američki profesor i politički konzultant Steve Jarding s kojim smo razgovarali nekoliko dana nakon što je Trump na američkim predsjedničkim izborima uvjerljivo pobijedio aktualnu potpredsjednicu Kamalu Harris. Takva premoćna pobjeda otvara vrata Trumpu da bez većih otpora provodi svoj politički program koji bi mogao imati i velike posljedice na Europu i američke saveznike u NATO-u.

Baš o tome Nacional je razgovarao sa Steveom Jardingom koji je u svojoj karijeri, koja traje već gotovo 40 godina, savjetovao predsjednike, premijere, članove parlamenta, članove Kongresa, gradonačelnike, guvernere, korporativne upravne odbore, izvršne direktore i mnoge druge o komunikacijama, političkim kampanjama i strategiji poruka u više od 40 zemalja diljem svijeta. Jarding je do srpnja 2019. radio na fakultetu John F. Kennedy School of Government na Sveučilištu Harvard, gdje je tijekom 16 godina postao jedan od najutjecajnijih profesora zbog svojih predavanja na kolegijima “Making of a Politician” i “Political Campaign Management”.

NACIONAL: Kako nakon tjedan dana odmaka komentirate ono što se dogodilo 5. studenoga na američkim izborima?

Istaknuo bih dvije stvari koje su sigurno utjecale na rezultat američkih izbora. Prva nije karakteristična samo za SAD-a, već i za cijeli svijet gdje su političari na vlasti ili pobijeđeni ili su pobijedili s puno manjom razlikom nego što se predviđalo. Jedan od primjera je i indijski premijer Modi kojem su predviđali uvjerljivu pobjedu, a on je jedva izborio novi mandat. Sve je to dio jednog post-covid mamurluka jer je ekonomija bila ugrožena, plaće su pale, inflacija je porasla u cijelom svijetu. Bile su to loše godine za obnašanje političkih dužnosti i to se ne može odbaciti kao razlog Trumpove pobjede. Ipak, očito je da je na kraju ekonomija bila pitanje broj jedan, a Joe Biden tu nije napravio dobar posao. Nije jasno komunicirao što je dobro napravio kada je riječ o ekonomiji u SAD-u. On je napravio odličan posao u gospodarstvu jer bez obzira na sve poruke koje su se slale u kampanji, gospodarstvo u SAD-u je u prilično dobrom stanju, a baš i nije bilo dobro kad je Trump otišao s dužnosti. Bidenu je trebalo nekoliko godina da sve to popravi, ali nije rekao američkoj javnosti kakvo je stvarno stanje. Svaki put kad bi Trump rekao da je ekonomija užasna i da je inflacija viša nego što je ikad bila i da je nezaposlenost viša, sve je to bilo lažno, a Biden je to pustio. Nikada se nije osvrnuo na to. U toj situaciji došla je kandidatkinja Kamala Harris i imala je samo 107 dana da promijeni cijeli narativ. Tako da nije imala vremena da se odmakne od Bidena i da pošalje poruku da je gospodarstvo u dobroj poziciji i da je danas bolje nego što je bilo pod Trumpom. To je bila savršena oluja i ne čudi da mnogi ljudi u SAD-u krive Bidena….