Prošlog petka na Fakultetu političkih znanosti u Banjoj Luci predavanje je održao jedan od najpoznatijih američkih političkih konzultanata Steve Jarding, koji je ujedno i profesor na J.F. Kennedy School of Government pri sveučilištu Harvard. Jarding na Harvardu predaje o komunikacijama i vođenju političkih kampanja od 2004. godine, a istovremeno je vodio, savjetovao i sa svojim klijentima pobjeđivao u raznim političkim kampanjama u više od 25 zemalja na pet kontinenata. U Bosnu i Hercegovinu stigao je u organizaciji Zrinskog Instituta, u suradnji sa svojim bivšim studentom s Harvarda Draženom Komaricom i uz financijsku potporu US Conference of Catholic Bishops kako bi promovirao projekt ‘’Leadership instituta’’, čiji je cilj stvaranje političkih vođa nove generacije u Bosni i Hercegovini, ali i u cijeloj regiji te se želi dati podrška mladim ljudima da stvore bolje preduvijete za život.

Jarding je u svojoj karijeri političkog savjetnika vodio neke od najpoznatijih izbornih utrka u SAD-u, a posebno se izdvajaju pobjede senatora Jima Weba u Virdžiniji 2006. i Tima Johnsona u Južnoj Dakoti 2008. Jarding je česti gost komentator na svim glavnim američkim televizijskim stanicama, a na ovim prostorima se istaknuo kada je 2013. bio jedan od organizatora Međunarodnog summita pomirenja u Bosni i Hercegovini koji je prvi put okupio sve političke i vjerske lidere s područja bivše Jugoslavije. U razgovoru za Nacional Jarding komentira prvih pedeset dana vladavine Donalda Trumpa, govori o njegovu odnosu prema medijima te otkriva kako je započeo suradnju s banjalučkim biskupom Franjom Komaricom.

NACIONAL: Koliko su se Sjedinjene Američke Države promijenile u prvih pedeset dana vladavine Donalda Trumpa?

U prvih pedeset Trumpovih dana pokazalo se da su u pravu bili oni koji tvrde da ne znamo što od njega možemo očekivati. Trump stalno mijenja svoja mišljenja i stajališta i tako stvara nesigurnost ne samo u SAD-u, nego i u cijelom svijetu. Trebamo se nadati najboljem, ali ovo je najnesigurniji predsjednik kojeg su Amerikanci ikada izabrali. Najčešće birate nekoga tko ima povijest u politici i znate nešto o povijesti njegova glasovanja, o ideologiji koju zastupa i o ekonomskoj politici koju zastupa. Kod Trumpa to nije slučaj jer je njegova retorika u kampanji bila temeljena na svemu što se protivi Baracku Obami. Ako je Obama bio nešto, Trump je automatski bio protiv toga, iako nije detaljno obrazložio zašto je protiv toga i kako to misli promijeniti. Igrao je na kartu najgorih strahova američkih birača, govoreći da se treba riješiti imigranata, zabraniti ulazak muslimanima u SAD, izgraditi zid na granici s Meksikom. Trump je osoba koja je podijelila Ameriku i većina birača je nakon prvih pedeset dana zbunjena s onime što se događa. Ljuti su na Kongres, na vladu i u Trumpovim obećanjima da će ‘’Ameriku napraviti ponovno velikom’’ vidjeli su priliku za bolji život. Mislim da je puno onih koji su glasali za njega smatralo da Trump neće pobijediti te su glasali za njega iz protesta, kako bi izbori bili neizvjesni i kako bi time poslali poruku Washingtonu. Kada su se probudili Trump je pobijedio i sada dio onih koji su glasali za njega nisu sigurni da su baš željeli to što su dobili.

NACIONAL: Je li neizvjesnost najveći problem Trumpove politike?

Nitko ne voli neizvjesnost. Političari, ali i građani širom svijeta vole izvjesnost i vole znati što se događa. S Trumpom je to nemoguće. Trump je postavio pitanje budućnosti NATO-a, najavio je opoziv gotovo svih trgovinskih sporazuma, gradnju novih nuklearnih raketa, protiv je Europske unije, dao je otkaz mnogim dugogodišnjim djelatnicima u State Departmentu, što je šokiralo mnoge u diplomaciji. Kada se sve to dogodi u prvih pedeset dana, naravno da se javlja nesigurnost. Mi možemo pretpostaviti što će Trump napraviti, ali u stvarnosti je on toliko nepredvidiv da nitko ne zna koji je njegov sljedeći potez.

NACIONAL: Koji je razlog te njegove nepredvidivosti?

Zato što je nemoguće pratiti njegove stavove. Ne tako davno on je bio veliki prijatelj s obitelji Clinton, podržavao je mnoge socijalne programe kojima se danas protivi i bio je veliki zagovornik prava na brak homoseksualnih osoba. Danas u Bijeloj kući zagovara potpuno drugačije stavove, a sutra će možda zagovarati neke potpuno treće. Takva situacija je potpuno nova u modernoj političkoj povijesti.

NACIONAL: Jesu li se Amerikanci u posljednjih osam godina toliko promijenili da su nakon Obame izabrali Trumpa za predsjednika?

Trump je dobio izbore zbog ekonomske situacije, a ne zbog protuimigrantske politike ili najave da će izgraditi zid. Američki radnici pate i izgubili su povjerenje u politički establišment. Amerikanci nisu seksisti i rasisti, većina ih ne želi zid na granici s Meksikom i većinu ih vrijeđa Trumpovo stajalište da muslimani nisu dobrodošli u SAD. Mene vrijeđa takvo njegovo stajalište jer je snaga Amerike u raznolikosti. Većinu problema u svijetu izazvale su kulturološke, ideologijske i religijske raznolikosti koje traju već nekoliko stoljeća. Jedan od razloga zašto je SAD bio donekle uspješan na svjetskoj sceni je taj što je on melting pot najboljeg što svijet nudi i što je izbjegao te probleme. U taj melting pot uključeni su i muslimani i kršćani i Meksikanci, svi su uključeni. Baš zato je izbor Trumpa jako opasan jer svijet može zaključiti da se Amerika promijenila i da su Amerikanci rasisti. To nije istina. Trump je igrao na kartu najgorih strahova birača i nekako je uspio pobijediti na izborima. Ali ta pobjeda je bila toliko tijesna da nitko nema pravo reći da većina Amerikanaca podržava njegovu politiku. Da je 70.000 glasova otišlo na drugu stranu, Hillary Clinton bila bi predsjednica, demokrati bi imali većinu u Senatu, a Trumpa nitko više ne bi ni spominjao. Nadam se da se taj dojam neće proširiti i da će ljudi širom svijeta shvatiti da Trumpovi stavovi nisu stavovi većine stanovnika SAD-a.

NACIONAL: Koliko na Trumpov mandat utječe odnos prema medijima?

Odnos Trumpa i medija ne postoji jer ga on ne želi. U tome je Trump jako opasan. Mediji su u slobodnim društvima vrlo bitni i ne kaže se bez razloga da su mediji četvrta grana vlasti. Mediji nadgledaju vladu i Trumpov napad na medije u srži je vrlo opasan. Pitanje je kako će američki mediji reagirati na takvo ponašanje. Mislim da su napravili pogrešku u načinu kako su izvještavali o Trumpa jer su prenosili svaku laž koju je izrekao, a izrekao ih je jako puno. Mediji su dozvolili Trumpu da ih izigra i prisili ih da prenesu svaku glupost koju izgovori. Posljednji primjer je onaj da ga je prisluškivala Obamina administracija. Naravno da Obama nije prisluškivao Trumpa, ali su mediji osjećali da moraju prenijeti Trumpovu izjavu, iako su znali da u njoj nema ni trunke istine. U jednom trenutku će morati shvatiti da ne moraju prenositi sve Trumpove laži. U nekim situacijama Trump se ponaša kao patološki lažac i morat će se povući granica njegova praćenja u medijima.

NACIONAL: Znači li to da se ne slažete s onima koji tvrde da su mediji poput CNN-a i New York Timesa nepravedni prema Trumpu i da prema njemu imaju dvostruke standarde?

Ne, nikako. On je imao povlašteni tretman u odnosu na druge kandidate. CNN je svaki dan prenosio njegove skupove i danas se lupaju u glavu jer su mu dali toliko prostora. Na mom matičnom sveučilištu Harvardu napravili su istraživanje koje je pokazalo da je Trump dobio 3,8 milijarde dolara besplatnog prostora u američkim medijima jer su ga svi pratili. Ako su i postojali dvostruki standardi, tvrdim da su oni išli u Trumpovu korist. To je još jedna lekcija koju bi trebali naučiti američki mediji. Trebate li nekome dati prostor samo zato što je zabavan, bez obzira na poruke koje izlaze iz njegovih usta? Mislim da je danas većini jasno da su mu dali previše prostora i da su morali jasnije otkrivati njegove laži i netočne izjave.

NACIONAL: Jeste li kao izborni strateg naučili nešto novo iz ovih posljednjih izbora?

Ne mogu reći da smo naučili nešto novo. Prije bih rekao da su se potvrdile stvari koje smo već znali. Nadam se da su demokrati shvatili da se ne smije prestati slušati birače. Morate poštovati volju naroda, a narod je demokratima i Hillary Clinton jasno rekao da žele univerzalno zdravstveno osiguranje i jeftinije obrazovanje. Njena odgovornost bila je u tome da sluša te ljude, a ona to nije napravila. Smatrala je da uvjerljivo vodi, da može biti neoprezna i da se ne treba baviti tim stvarima. Dozvolila je da isti onaj Trump koji je rekao da je previsoka minimalna plaća od 7,25 dolara, kaže da će stvoriti nove poslove. Koje će to poslove stvoriti, one koji se plaćaju dva dolara po satu? Hillary na takve izjave uopće nije reagirala i tu se stvorio jaz između nje i srednje klase. Ako želiš biti izabran, moraš slušati ono što javnost govori. Vlada mora investirati u ljude i to je jedini uvjet da uspiješ kao političar. Kada postaneš pohlepan i kada dozvoliš da ti politiku vode interesi korporacija, onda imaš problema. Baš zato mnoge vlade širom svijeta danas imaju problema.

NACIONAL: Jeste li ovu strategiju koristili na izborima u Virdžiniji 2006., kada je vaš kandidat Jim Webb pobijedio na izborima za Senat republikanca Georga Allena, što su mnogi proglasili kao najveće iznenađenje u posljednjih 20 godina?

Neki su novinari to nazvali i najvećim iznenađenjem u povijesti američkih izbora, ali nisam siguran slažem li se s tom ocjenom. Dio strategije bio je i u tome da dokažemo kako je naš protivnik podlegao utjecaju korporacija. Allen je bio aktualni senator i imao je u kampanji na raspolaganju 12 milijuna dolara koje su mu donirale upravo te velike korporacije. Povijest njegova glasovanja u Senatu bila je grozna kada je riječ o pravima radnika iz Virginije, bio je marioneta tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha, a mi smo imali kandidata koji je bio njegova čista suprotnost. Webb je bio neovisan, borio se za prava radnika i nije automatski bio za sve prijedloge koje je predlagalo vodstvo Demokratske stranke. Morate znati da je Allen bio glavni kandidat republikanaca za Busheva nasljednika i trebao je biti protukandidat Obami. Mi smo ga pobijedili i zapravo smo mu okončali političku karijeru.

NACIONAL: Koliko su se promijenile političke kampanje od te 2006., pogotovo zbog utjecaja društvenih mreža i je li problem držati političare što dalje od Twittera i Facebooka?

To je problem. U nekim situacijama želite političarima oduzeti pametne telefone i računala da ne mogu imati pristup društvenim mrežama jer to može biti vrlo opasno za kampanju. U takozvanim mainstream medijima postoji neka etičnost, ali nikad ne znate tko stoji iza društvenih mreža. Ne želim da me krivo shvatite i da mislite da sam njihov protivnik. Baš suprotno. Smatram da su društvene mreže spasile mainstream medije jer su mladi ljudi preko Twittera ili Facebooka više uključeni u ono što se događa i ako prate aktualne vijesti preko društvenih mreža, onda je velika vjerojatnost da će na kraju doći i do vijesti mainstream medija. Isto tako, društvene mreže su jako bitne jer su do određene granice izbacile utjecaj novca na politiku. Postoje mnogi primjeri, poput Podemosa u Španjolskoj, u kojoj su političke stranke i pokreti bez velikih financijskih sredstava uz pomoć društvenih mreža postali bitni faktori na političkoj sceni. Ali vjerojatno i najveća uloga društvenih mreža je ta što privlače mlade ljude politici. Mladi su godinama bili nezainteresirani za politiku, ali pojavom društvenih mreža to se mijenja i zato mislim da su one napravile više pozitivnih nego negativnih stvari u politici.

NACIONAL: Dobro poznajete prilike u ovoj regiji, što mislite kakva će biti politika Trumpove administracije prema Balkanu?

Jedini iskreni odgovor koji vam mogu dati je taj da ne znam što možemo očekivati. U proteklih nekoliko dana razgovarao sam s nekoliko političara iz Bosne i Hercegovine i u našim razgovorima spomenuli smo Hillary Clinton. Rekli su mi da su znali što mogu očekivati od njezine politike prema ovom dijelu Europe. Neki su o njenoj politici mislili pozitivno, neki negativno, ali su znali što mogu očekivati. O Trumpu ništa ne znaju. Pitali su i mene što mogu očekivati, pa sam im i ja rekao da ne znam. To je velika razlika i veliki problem. Nadam se da će shvatiti koliko je ovaj dio svijeta bitan za sigurnost cijele Europe. Možda sam u krivu, ali mislim da je Obama to počeo shvaćati pred kraj mandata. Nadam se da će se to prenijeti i na Trumpa te da će i on shvatiti da jake interese na Balkanu imaju prije svega Rusija i Turska. Čini mi se da je prošla administracija shvatila da mora okrenuti novo poglavlje u ovoj regiji, ali je nažalost to došlo prekasno i sada je pitanje što će napraviti njihovi nasljednici. Ako ja mogu vidjeti da se ovdje događaju stvari koje su izrazito važne ne samo za Europu, nego i za cijeli svijet, onda se nadam da to vide i neki puno pametniji ljudi u State Departmentu ili Pentagonu. Vladimir Putin to sigurno zna, a i Recep Tayyip Erdoğan. Zato vjerujem da onda to vide i u Washingtonu i Bruxellesu. Stvarno mislim da smo na kraju jednog poglavlja i da moramo okrenuti stranicu te napisati novo. Međutim, još uvijek ne znamo sadržaj tog poglavlja.

NACIONAL: Možete li nešto više reći o projektu zbog kojeg se ovih dana nalazite u BiH?

Cilj nam je osnivanje instituta koji bi omogućio stvaranje političkih vođa nove generacije u Bosni i Hercegovini, ali i u cijeloj regiji. Glavni cilj nam je da mladi ljudi preuzmu odgovornost i da sudjeluju u političkom životu. Želimo mlade i darovite ljude koji se ne žele baviti politikom jer smatraju da u njoj ima previše korupcije, okrenuti politici i želimo ih uvjeriti da mogu napraviti razliku i da mogu promijeniti tu percepciju. Pravo, medicina i ekonomija mladima su danas puno privlačniji i to su sve važne profesije, ali one ne mijenjaju svijet. Politika mijenja svijet, vlade mijenjaju svijet i moramo novim generacijama pružiti priliku da promijene svijet onako kako to oni žele. Ideja je zapravo napraviti one stop shop za mlade ljude u kojem bi stekli znanja o tome kako vladati, voditi kampanju, voditi ekonomske i religijske politike. Nadamo se da bi na kraju oni koji bi prošli naš institut u svijetu bili prepoznati i da bi s ponosom mogli reći da su pohađali ‘’Leadership institut’’. U Bosni i Hercegovini tek smo pokrenuli taj projekt i nadam se da će uskoro i zaživjeti.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili baš za Bosnu i Hercegovinu?

Primio sam telefonski poziv od biskupa Franje Komarice koji me zamolio da mu pomognem pokrenuti dijalog između ljudi u BiH jer bi se u suprotnom mogle ponovno početi događati loše stvari. Nakon telefonskog razgovora biskup je doletio u Boston i vrlo brzo smo dogovorili suradnju. Vrlo brzo se pokazalo da možemo očekivati i podršku političara poput gradonačelnika Banje Luke, ali i dekana na Sveučilištu u Banjoj Luci koji je izrazio spremnost za suradnjom s našim institutom, a podršku smo dobili i u Sarajevu. Međutim, najbitnije je da smo odlično prihvaćeni i među mladim ljudima zbog kojih smo sve ovo i pokrenuli. Meni je uvijek privilegija razgovarati s mladima i siguran sam da su nove generacije puno više spremne za suradnju i dijalog nego što smo to bili mi. Jedan od glavnih razloga zbog kojih smo ovdje je i taj što je biskup napomenuo da ljudi odlaze iz ovih krajeva, a da se istovremeno nitko ne vraća. Jedini način da se to zaustavi je taj da mladima stvorimo prilike za uspjeh. Ljudi više ne vjeruju da ovdje postoje te prilike, a mi ih želimo uvjeriti u suprotno. Želimo ih motivirati da se uključe jer ako ne pokušaju promijeniti stanje, ništa se neće promijeniti. Moramo pokazati ovim ljudima da nisu sami, a tu je veliku odigrao biskup Komarica, bez kojeg ovaj projekt ne bi bio moguć.

NACIONAL: Kada govorite o ulozi mladih u politici, smatrate li da mladi mogu spriječiti dolazak na vlast populista poput Marine Le Pen u Francuskoj ili Gerta Wildersa u Nizozemskoj?

Prije svega moramo razotkriti te političare jer oni nisu populisti. Mladi ljudi su pametni i oni će to shvatiti, ali problem su oni stariji i pred njima ih moramo razotkriti. Trump nije populist, Marine Le Pen nije populist, Wilders nije populist. Trump želi smanjiti minimalnu plaću i ne želi svima dati priliku za zdravstveno osiguranje. To mi ne zvuči kao politika jednog populista. Trump se u kampanji predstavljao kao populist, a nije ni blizu značenju te riječi. Ljudi koji se koriste njegovim stilom u Europi moraju biti razotkriveni. Tko su oni? Predstavljaju li oni zaista ono što govore? Čini mi se da to u Nizozemskoj i Francuskoj polako i uspijeva jer kandidati koji igraju na kartu populizma ne prolaze baš najbolje u zadnjim anketama. Možda je to posljedica i onog što se dogodilo u Velikoj Britaniji i SAD-u. Zvučalo je seksi, a onda se dogodio Trump. Pročitao sam veliki broj analiza vezanih uz izbore u Europi i većina njih se slaže da je Trump naštetio populizmu u Europi jer mu je dao lice i ljudima se to lice populizma ne sviđa.