Da je riječka rafinerija u punom pogonu, mogla bi u sadašnjoj energetskoj krizi osigurati potrebe za derivatima Hrvatske i Slovenije, ocijenio je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA Davor Štern koji smatra da bi se tada moglo računati i na stabilnije cijene.

Hrvatska bi morala maksimalno iskoristiti kapacitete riječke rafinerije tako da sama kupi naftu ili da to učini slovenski Petrol, pa da se ona preradi u Rijeci po rafinerijskoj cijeni uz maržu što znači da se konačna cijena ne bi bazirala na cijenama na mediteranskom tržištu koje su špekulativne, kazao je bivši hrvatski ministar gospodarstva i istaknuti energetski stručnjak, dodavši kako bi za takvo rješenje trebalo što prije postići dogovor s MOL-om po kojemu bi Hrvatska preuzela u rafineriji upravljačka prava, ali i politički sporazum sa Slovenijom, gdje su velike šanse za zajedničku energetsku politiku.

“Hrvatska mora reći Mađarima da je Rijeka hrvatska rafinerija na hrvatskom teritoriju i da će preuzeti njeno upravljanje”, kazao je za slovensku agenciju Štern. Dodao je kako je za to potreban ozbiljan razgovor s MOL-om, te da se to trebalo već davno dogoditi.

To se je stalno odgađalo, no sada se radi o izvanrednoj situaciji, a takva vremena zahtijevaju i izvanredne mjere, dodao je.

Takvo aktiviranje kapaciteta rafinerije u Rijeci, prema mišljenju Šterna, koristilo bi i susjednoj prijateljskoj državi s kojom Hrvatska u sadašnjoj energetskoj krizi može voditi usklađenu energetsku politiku.

Mi imamo rafineriju u Rijeci i Jadranski naftovod Janaf kojim se nafta tamo može proslijediti na preradu i tako bi se moglo zadovoljiti i potrebe Slovenije za derivatima. Hrvatska i Slovenija su susjedne prijateljske zemlje i tako energetski povezane da bi mogle zajedno voditi sistemsku energetsku politiku. To bi zahtijevalo da u tom  pravcu započne ozbiljan dijalog i zaključi se političkim sporazumom, dodao je Štern.

Za razliku od tog mogućeg rješenja za naftu i njenu preradu, on je skeptičan u pogledu osiguranja potrebnih količina zemnog plina preko LNG terminala na Krku.

“Terminal za LNG plin u Omišlju nije dovoljan da se zamijeni opskrba ruskim plinom. Možemo doduše govoriti o proširenju njegovih kapaciteta, ali ako nema dovoljno raspoloživih količina plina, onda nam i taj povećani kapacitet u tome ne može pomoći”, pojasnio je Štern koji alternativu vidi u nabavama alžirskog  plina interkonekcijom preko Italije i Slovenije.

U razgovoru za STA, Štern je kazao da je embargo na rusku naftu “velika pogreška” i dugoročno loše i neodrživo rješenje.

“Zaboraviti na Rusiju kao na izvor energije je nerealno, nemoguće i neozbiljno. Za potpuno oslobađanje od ruske nafte morali bi ukinuti embargo za Iran i Venezuelu,  kazao je, dodavši da će šteta od sankcija na energetskom području dugoročno biti veća za Europu nego za Rusiju.

Europa će imati probleme i nakon ukidanja sankcija. U Rusiji će proizvodnja nafte padati jer oni neće imati opremu kojom bi proizvodnju podržavali na postojećoj razini, zato će nafte na tržištu nedostajati i kad se sankcije povuku. Štetit će to dugoročno više Europi nego Rusiji, kazao je Štern za Slovensku tiskovnu agenciju STA.