U nastavku svjedočenja pred Antikorupcijskim vijećem, bivši ministar gospodarstva i generalni direktor Ine Davor Štern izjavio je u ponedjeljak kako je loše upravljanje Inom nanijelo “milijarde dolara štete”.

Štern: Ini treba naći novi smjer

Što misli o nacionalizaciji Ine, pitala ga je među ostalim Katarina Peović. “Ne bih se izjašnjavao o pravnim temama. U jeku krize došlo je do nekoliko nacionalizacija energetskih kompanija – Njemačka i Francuska. No, ne znam na koji način i pod kojim se uvjetima to događa. Što se tiče deliberalizacije tržišta, kad je država ugrožena, ona mora napraviti sve što je u njenom interesu. Neshvatljivo mi je da netko dozvoli ugovore s fiksnim cijenama za robu koja je burzovni artikl. Nikad ranije nisam vidio takve ugovore. To što se dozvolilo u Ini na tako dugi rok po fiksnoj cijeni, po meni je propust Uprave.”

O pitanju oduzimanja koncesije Štern je rekao: “Ina je imala i ima izvanredne inženjere i ekipu za poslove iz domene prodaje i prerade nafte. Predstavljeno nam je da Ina nije izvršila obveze za održavanje uvjeta pod kojima je dobila koncesiju. Uspjesi Ine rezultat su rada vrhunskih stručnjaka s Rudarskog fakulteta. Ne slažem se da era ugljikovodika prolazi jer tu spadaju i petrokemijske sirovine od kojih dobijamo plastiku. Što se tiče Spektruma, iznenadio sam se da kompanija koja nije hrvatska dobila pravo istraživanja podmorja Jadranskog mora što je strateško pitanje za budućnost energetike bilo koje zemlje. Činjenica da je to netko radio besplatno… Ne vjerujem u besplatne ručkove… Da norveška kompanija o vlastitom trošku istražuje Jadran, kod mene budi veliku sumnju u kvalitetu posla. Italija kreće u ponovno proizvodnju plina u Jadranu. Jadran je malo more, geološke strukture su bitne, a kad netko dobije kompletnu sliku geoloških struktura, jasnije mu je odrediti mjesta gdje bi se moglo pojaviti nafte i plina. Mislim da možemo doći do tih podataka, Talijanima bi puno značilo.”

Odgovarajući na pitanja zastupnika Mosta Zvonimira Troskota, Štern je objasnio svoju suradnju s ruskim kompanijama. “Radio sam u Rusiji 16 godina, ali nikad s Rosnjeftom kao kompanijom niti je bilo razgovora o ulasku Rosnjefta u Inu. Bilo je pokušaja ulaska Lukoila, ali to je bilo prije donošenja zakona o pravitaziciji Ine pa sam morao izvijestiti da je to nemoguće”, objasnio je Štern.

“Kupoprodaja nafte za Inu vršila se preko Londona, što je logično i opravdano. Kupovina nafte je osjetljiva jer se cijena na burzi mijenja iz minute u minutu. Tvrtka iz Londona je pošteno radila posao, no nova Uprava nakon mene je ukinula to, počeli su sami kupovati naftu, napravili su nekoliko grešaka koje su Inu koštale nekoliko milijuna dolara… Ina se počela opskrbljivati naftom preko MOL-a. Nikad nismo mogli dobiti uvid u cijenu po kojoj MOL kupuje naftu, nismo imali pravo na to kao NO.”

Dalija Orešković potom je pitala o anuliranju ugovora, vidi li u tome djelomično rješenje i ako bi se pokrenula tužba za naknadu štete, bi li to promijenilo perspektivu mađarske strane. “Promjene nakon 2016. bile su kozmetičke, nije se promijenio princip donošenja odluka. Nije se promijenila činjenica da većinski dio NO-a čine Mađari, u Upravi su tri-tri, ali prevlada glas predsjednika pa i tu imaju većinski udio. Njihov interes je pokriven. Kad u planovima prikažu da upravljaju Inom, raste im vrijednost dionica na burzi. To je dokaz da tržište priznaje upravljanje kao element vrijednosti”, rekao je Štern. “Budućnost Ine je u obliku rastave braka”, dodao je.

Mirela Ahmetović pitala je Šterna tko savjetuje predsjednika Vlade i ministra o Ini. “Nevjerojatno mi je da Vlada ne konzultira nikog tko se 30 ili 40 godina bave tim biznisom”, rekla je. “Ne znam tko je savjetnik. Korporativno upravljanje kad je preneseno fizički, svi segmenti upravljanju su u Budimpešti. Svi nalozi dolaze otamo. To je dokaz da je vraćanje toga natrag neizvedivo bez stvaranja nove kompanije koja bi to preuzela. Što se tiče Rafinerije Rijeka… Da je izvršena privatizacija autocesta i da je koncesionar donio odluku o zatvaranju te ceste, kako bi Hrvatska reagirala? To je paralela s rafinerijom. Ona nam je izuzetno potrebna i štetna je odluka zatvoriti je. Što se tiče štete koje je nanijelo upravljanje Inom, govori se o milijardama dolara štete”, odgovorio je.

Nikola Grmoja je pitao kako komentira situaciju remonta Riječke rafinerije i zatvorene sisačke? “Sisačka je zatvorena, iz Ine su priznali da nema govora o biorafineriji jer je to izgubilo smisao. Za Riječku rafineriju nisam vidio drugi model iskorištavanja iako postoji velik potencijal da se ona pretvori u veliko solarno sjecište električne energije, to bi bilo jedno od većih solarnih polja u Europi. Korištenjem Save sisačka fafinerija može postati zanimljiv subjekt u RH”, rekao je Štern. “Zatvaranje rafinerije u ovo vrijeme smatram nedopustivim. Bojim se da će doći do nestašice dizelnih goriva u Europi. Već sad trgovci ne daju garantirane rokove isporuka, to ih oslobađa penala. Mogao bi doći tsunami u obliku derivata. Kolege iz naftne branše se slažu da nema razloga zaustavljati riječku rafineriju”, kazao je Štern.