Energetski stručnjak Davor Štern gostovao je u studiju N1 televizije gdje je komentirao mjere Vlade u kontekstu energetike, kao i buduće cijene plina i struje.

Štern je komentirao i kupovinu OMV-a od strane MOL-a. “To je mali korak, nije neki veliki portfelj, nema drugog kupca, a MOL već kontrolira taj dio tržišta. Iako to bi trebalo ići Ini jer je to područje koje je namijenjeno njoj, ali što je tu je. Dobro je da se nešto događa”, rekao je.

“Ništa se ne rješavanja po problematici Ina-MOL. Jedan scenarij je da se razdruže po liniji vlasništva, da MOL-u ostanu benzinske postaje, a Ini rafinerija i proizvodnja. Druga je da se dionice koje Hrvatska ima u Ini zamijene za dionice MOL-a, pa bi Hrvatska imala 20 posto dionica MOL-a te bi Hrvatska ima veliku koristi jer je MOL jaka kompanija i na drugim područjima. Međutim, očito da nema ni političke volje za nekim rješenjem, ali je za nas bitno da se to jedanput riješi da jedna nova Ina krene prema proizvodnji i opskrbi energijom. Da postoji jedan državna tvrtka koja bi bila na tom dijelu tržišta kao što imamo HEP”, dodao je za N1.

Napomenuo je da je zatvaranje Rafinerije Rijeka bila nedozvoljivo jer smo izgubili milijune koji su se prelili u MOL.

“MOL je naftno-financijska kompanija, navodno Mađarska sada nije dioničar nego je to prenijela na neke fondacije, ali to je kozmetika Orbanovog tipa. I da se Ina vrati u naše ruke, ja se pitam u koje ruke? Nemamo mi dovoljno kadra da to preuzmu, ali treba nam pandan HEP-a u ovom obliku energije”, smatra Štern.

“Dolaze stalno neke strane kompanije, evo sada i Ukrajinci žele ulagati u vjetroelektrane, ali to treba voditi država”, dodao je.

Kaže da su ove Vladine mjere dobre. “Ili ćete povećati plaće u javnom sektoru, ali treba razmišljati i o budućnosti”, rekao je.

“Ja bih tu išao na količinski cenzus. Onaj koji više troši plaća više, a onaj koji manje troši neka plati. To je napravljeno kod električne energije. Taj energetski cenzus bi trebao biti važniji od socijalnog cenzusa. Cijene su momentalno pale, ali evo već se predviđaju novi skokovi. Teško je predviđati. Za dulji rok bi to trebalo uzeti u obzir”, kaže.

“Ukoliko ne prestane rat u Ukrajini, na jesen stiže nova visoka cijena plina. Tako da je dobro da su se sada cijene stabilizirale. Ipak, morali bi doći do toga da naši prihodi stanovništva polako rastu i da kontrolirano cijenu energije. Ostale stvari nisu pojeftinile jer uvozimo skupu robu iz zemalja koje nemaju subvencioniranu energiju. Tu će se teško nešto napraviti na kratki rok, zato treba imati strategiju, a toga se političari boje”, dodao je Štern.

Tvrdi da bi se Hrvatska trebala okrenuti proizvodnji i transportu plina. “Mi smo usmjereni prema Bruxellesu, a zanemarili smo odnose s onim zemljama koje imaju plin. Volio bih da je država tu puno aktivnija na tom polju”, smatra.