Stručnjak za energetiku Davor Štern komentirao je moguće posljedice ako Rusija odluči obustaviti isporuku plina i nafte Europi.

“Ta lakoća baratanja teškim riječima na javnom politčkom prostoru mislim da je došlo krajnje vrijeme da prestane, taj diskurs i razgovori dva čelna čovjeka ove države me čine nekako jadnim i uvrijeđenim. Ja sam uvrijeđen da čelnici moje države na taj način komuniciraju”, rekao je Štern u razgovoru za N1.

O Davoru Filipoviću

Štern je rekao da Filipovića ne poznaje osobno te da o njemu na čelu tog resora nema nikakav stav.

“Pokušavam se maknuti od neslanih šala na njegov račun. Treba ga pustiti da radi. On ima dobrog državnog tajnika Miletića, pozove ljude, dobije brifing i ode u Bruxelles. Apelirao bih da mu se da malo vremena da se snađe, a onda ćemo vidjeti i moći dati ocjenu o tome kako on to radi”, rekao je Štern.

Novom ministru, istaknuo je, nikakva kvalifikacija nije to što je bio u Nadzornom odboru Ine.

“Taj NO je nakaradan i u nakaradnom sustavu upravljanja Inom”, rekao je Štern, dodavši da to misli jer se ne zna radi li rafinerija u Rijeci ili ne. “Sada s pozicije ministra treba inzistirati da Rijeka radi i da bude ta koja će osigurati opskrbu tržišta derivatima, ukoliko dođe do bilo kakvog prekida isporuka”, rekao je Štern.

O ruskom plinu U Hrvatskoj

Što se tiče ruskog plina, Štern je rekao da je u tom pitanju prvi segment onaj tko dobavlja plin, što je u slučaju Hrvatske PPD.

“Njihova je odluka i znaju dokad traju isporuke, kakvi su uvjeti ugovora, plaća li se unaprijed i slično. To su trgovinski uvjeti. Drugo je političko pitanje, hoće li Hrvatska stati uz stav zemalja koje će prihvatiti promijenjeni način plaćanja, a to je plaćanje u dolarima ili eurima, što se u Gazprombanci u Rusiji pretvara u rublje i to je velika mjenjačnica. Ja iz toga ne bih radio neko veliko pitanje, ali druge države nisu i njima je obustavljen plin”, rekao je Štern.

Ovisnost o ruskom plinu 

Smatra da i Bugarska i Poljska, unatoč svojim tvrdnjama, itekako ovise o ruskom plinu, ali da im je vjerojatno Europa osigurala određene količine plina.

“Bugarska leži na jednom plinovodu, preko kojega se mogu snabdijevati, a Poljska ima terminal za LNG, ali ekonomije tih zemalja svakako će stradati. To nije naš problem. Mene čudi nesposobnost Europske unije da se nosi s takvim izazovima. Od prvog dana se govori o sankcijama Rusiji i plinu, a tek danas će se sastati vijeće u Bruxellesu i dogovoriti na koji će se način sankcije provesti. To je vrlo neozbiljno”, rekao je Štern.

Smeta mu i nedostatak reakcije UN-a, a što smatra da otvara prostor nepoštenim trgovcima da kupuju rusku naftu, onda je na otvorenom moru miješaju s drugima i to nazovu “novim blendom nafte”. “Da se UN 2014. godine postavio ispravno za vrijeme slučaja s aneksijom Krima, da su tada imali reakciju i da su došle plave kacige u Donjeck i Donbas, ovo se ne bi dogodilo”, rekao je Štern.

“Sankcije nisu sankcije, nego se otvara Rusima mogućnost da se pregovara. Još mi jedna stvar pada u oči, a to je da cijelo vrijeme dok se pregovara o sankcijama, kroz Ukrajinu teče ruska nafta i plin i ona dobiva novac od tog tranzita. Sve skupa je to jedna nedovoljno kvalitetno odrađena priča sa strane prvenstveno Ujedinjenih naroda i onda i Europske unije, a sad se nalazimo pred dilemom što će napraviti današnji skup u EU-u i baš me zanima kako će to danas izgledati, jer neke zemlje mogu uložiti i veto”, rekao je Štern.

Što se tiče zemalja koje su najovisnije o ruskim energentima, Štern je rekao da su to svakako pribaltičke zemlje, Litva, Latvija i Estonija, ali da su one dovoljno male zemlje s ne toliko ranjivom ekonomijom, koje će uz pomoć Europske unije sve uspjeti prebroditi. “Njemačka je jako ovisna o ruskom plinu i izgubit će jako puno na profitabilnosti i konkurentnosti u odnosu na druge zemlje”, rekao je Štern.

Govoreći o izjavi premijera Andreja Plenkovića da možemo biti mirni i spokojni kad je u pitanju ruski plin, Štern je rekao da smo “za ljeto OK, ali dolazi jesen”.

“Brine me tvornica umjetnih gnojiva u Kutini. Mi se tješimo da nam je uz turizam glavna gospodarska grana poljoprivreda, ali ona bez umjetnih gnojiva ne može funkcionirati. Cijena umjetnog gnojiva je s 200 dolara po toni narasla na 1200 dolara po toni i poljoprivrednici imaju pravo kad govore da su im se bitno pogoršali uvjeti rada”, rekao je Štern.