Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva. Demograf Stjepan Šterc je komentirao objavljene podatke.

Šterc je rekao kako je očekivao ovakve rezultate popisa stanovništva. Najviše ga je zabrinuo odlazak ljudi iz Hrvatske. “Izgubili smo 400 tisuća ljudi. Projekcije UN-a su rekle da će do kraja stoljeća hrvatska populacija pasti ispod 3 milijuna i ako u svakom međupopisnom razdoblju izgubite linearnom projekcijom 400 tisuća ljudi, to su nevjerojatni gubici”, pojasnio je Šterc.

Zakonitosti popisa stanovništva

“Kad imate depopulaciju između dva popisa od 400 tisuća ljudi, zakonitosti ne vrijede za većinsku i manjinsku populaciju jednako. Zakonitost je da se manjinska još brže smanjuje nego većinska, imate situaciju da je otprilike negdje oko 330 tisuća Hrvata manje, ali u ukupnom je odnosu udio Hrvata narastao jer je zakonitost intenzivnije smanjivanje manjinske populacije”, rekao je za N1.

Naglasio je da je velika razlika u starosnoj dobi u stanovništvu Hrvatske, gotovo četvrtina stanovništva starija je od 65 godina. To vidi kao problem jer upravo ti podaci najavljuju hrvatsku budućnost i pitanje problema radne snage. Takav će se raskorak, kaže, povećavati u sljedećim godinama s obzirom na veliku smrtnost hrvatske populacije i teško će se izdržati takav odnos starije i mlađe populacije.

Fiktivno stanovništvo

“Ja sam radio analize popisa 2011. godine i tvrdio da postoji fiktivno stanovništvo u popriličnom obujmu, pogotovo u Vukovaru. Jasno je da je 2011. godine popisan veliki dio fiktivnog stanovništva. Taj dio popisan je 2021. godine, taj podatak potvrđuje, zato što je bilo online popisivanje, mogao se javiti bilo tko i potpuno je jasno da se moralo kontrolirati, prema ostalim bazama podataka i zdravstvenog sustava, stalno stanovništvo Hrvatske i zato imamo ovakvu situaciju”, rekao je Šterc za N1.

Nije, kaže, iznenađen porastom broja ateista. “Mlađa populacija razmišlja na svoj način i izlazi iz okvira religijskog vjerovanja i zato imamo takve podatke, ali isto tako na to su utjecale vanjske migracije kao i razvoj društva”, zaključio je Šterc.