U Zagrebu će se 23. i 24. listopada održati 15. paneuropska konferencija EUROPA DONNA pod nazivom „Nove strategije za novu normalnost“ . Sudionici će se upoznati sa stanjem borbe protiv raka dojke nakon pandemije covida-19, koja je zaustavila teško postignuti napredak u posljednjih četvrt stoljeća.

Inače, listopad je mjesec borbe protiv raka dojke te se diljem Hrvatske organiziraju brojne javnozdravstvene manifestacije kojima se želi ukazati na važnost redovitih dijagnostičkih pregleda i ranog otkrivanja raka dojke. Prema procjenama Zajedničkog istraživačkog centra (Joint Research Centre – JRC) Europske komisije o rasprostranjenosti bolesti raka u EU-u za 2020. godinu, rak dojke najčešće je dijagnosticirana zloćudna bolest. Prema procjenama, u 2020. godini više od 355.000 žena u zemljama članicama EU-a suočilo se s dijagnozom raka dojke (13,3 posto od svih dijagnoza raka). Prema podacima za 2017. i u Hrvatskoj je kod žena najčešći rak dojke (25 %), od kojeg je u 2018. oboljelo 2845 žena (stopa 134,7/100 tisuća), a umrlo njih 722 (stopa 34,7/100 tisuća).

Europa Donna Hrvatska dio je europske koalicije i krovna udruga za borbu protiv raka dojke u Hrvatskoj, koja radi na podizanju svijesti žena o raku dojke, promiče edukaciju, rano otkrivanje, optimalno liječenje, medicinsku i psihosocijalnu rehabilitaciju, palijativnu skrb i povećanje sredstava za istraživanje bolesti. Europska koalicija Europa Donna osnovana je 1993. na onkološkom institutu u Milanu, a iste godine osnovan je i Hrvatski forum protiv raka dojke, kao dio sekcije u sklopu Hrvatske lige protiv raka i članica Europske koalicije Europa Donna.

Na konferenciji „Nove strategije za novu normalnost“ sudjelovat će znanstveni stručnjaci iz cijele Europe i Hrvatske, a glavna govornica bit će povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides, političarka s dugogodišnjim iskustvom koja je prije stupanja na dužnost u Europskoj komisiji bila zastupnica u parlamentu Republike Cipar od 2006. do 2019. godine. Od 2013. do 2019. bila je potpredsjednica vladajućeg Demokratskog skupa (DISY), liberalno-demokršćanske stranke koja pripada obitelji europskih pučana, kao i potpredsjednica europskih pučana u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE), gdje je od 2012. do 2019. bila na čelu ciparskog izaslanstva. Po obrazovanju je psihologinja, s diplomom Sveučilišta Reading iz Velike Britanije. Uoči dolaska u Hrvatsku dala je ekskluzivni intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Bit ćete glavna govornica na 15. paneuropskoj konferenciji u organizaciji udruge Europa Donna na temu „Nove strategije za novu normalnost“. Kako to da ste prihvatili njihov poziv – znači li to da je rad te ženske koalicije prepoznat i u europskim institucijama?

Rak je za mene jako osobno pitanje. Jedna sam od previše žena koje su krenule na to putovanje – i to ne samo jednom. Istina je da su slučajevi raka dojke u porastu. Danas je to najčešće dijagnosticirani karcinom kod žena, koji čini jedan od četiri godišnja slučaja raka u svijetu. Za mene kao europsku povjerenicu za zdravlje i sigurnost hrane, dakle, to je i političko i osobno pitanje. To mi je prioritet u mandatu i područje na kojem ćemo, kroz Europski plan za borbu protiv raka, raditi na donošenju opipljivih i trajnih promjena za europske građane. Zato je rad dionika kao što je Europa Donna, Europska koalicija za borbu protiv raka dojke, od vitalnog značaja kako bi pitanje zdravlja žena ostalo visoko na dnevnom redu i kako bi se osigurala vidljivost u prevenciji raka dojke te najbolja praksa u dijagnostici, liječenju i pitanjima kvalitete života.

Moramo zajedno podići svijest o raku dojke: i znanstvenici, i liječnici, i organizacije pacijenata tu su ključni. Listopad je tu važno doba jer to je Mjesec svjesnosti o raku dojke.

NACIONAL: Tijekom pandemije covida-19 zdravstveni sustavi bili su praktički blokirani – zbog velikog broja pacijenata došlo je do kašnjenja u ranom otkrivanju raka dojke i liječenju pacijenata koji su već bolesni. Kakvo je stanje u europskim zemljama, je li došlo do povećanja broja žena koje umiru od te opake bolesti?

Nema sumnje da je pandemija značajno utjecala na sve aspekte prevencije i liječenja raka, i to u svakoj državi članici. Gotovo milijun slučajeva raka moglo bi ostati nedijagnosticirano diljem Europe zbog covida-19. Jedan od petero pacijenata s rakom u Europi još uvijek ne prima kirurški ili kemoterapijski tretman koji mu je potreban. To je, naravno, uvelike utjecalo i na pacijentice s rakom dojke. Iako je prerano za davanje preciznih brojki, postoje neke vrlo dramatične procjene: kirurško odgađanje od 12 tjedana za sve pacijentice raka dojke za godinu dana moglo bi dovesti do 12.000 izgubljenih života u Europi.

Ne bismo smjeli dopustiti da posljedice ove pandemije postanu još gore. Europskim planom za borbu protiv raka pomoći ćemo u rješavanju tih praznina i odgoda. Rak nam je više nego ikad prioritet.

NACIONAL: Jedna od tema panela bit će “Naučene lekcije” nakon pandemije. Dakle, koje su točno lekcije naučene kada je u pitanju rak dojke?

Prije svega, zdravlje, kao najveća briga naših građana, ne može a da ne bude i u vrhu političke agende. Godine nedovoljnog ulaganja u zdravstvene sustave bile su više nego evidentne u mnogim zemljama kada je počela pandemija.

No donijeli smo i mnogo pozitivnije zaključke. Tijekom covida-19 vidjeli smo da europska solidarnost i koordinacija, učinkovito partnerstvo, podrška ugroženim skupinama i planiranje nepredviđenih situacija mogu postići čuda. Prije dvije godine nitko nije mogao zamisliti da bi EU pregovarao, kupovao i distribuirao cjepiva svojim državama članicama i ostatku svijeta. Ali vidjeli smo što je moguće. Ta se saznanja odmah mogu prenijeti i na liječenje raka. Suradnjom možemo učiniti više, a ključno je osigurati da u budućim krizama ne dođe do prekida liječenja raka. Europa je također tu kako bi mobilizirala značajna sredstva, poput programa EU4Health i Fonda za oporavak i otpornost – kako bi podržala države članice da zdravstvene sustave učine otpornijim i, što je najvažnije, kako bi riješila zaostatke u liječenju raka, kao i nabavu svih lijekova, nedostatak proizvoda i opreme.

NACIONAL: Hrvatska drži neslavni rekord – druga je po smrtnosti od malignih bolesti u EU-u. Kako Europa može pomoći državama članicama u jačanju prevencije i pružiti bolji tretman svojim građanima?

Još uvijek postoji previše razlika između i unutar država članica te između različitih skupina stanovništva. Odlučni smo riješiti te nejednakosti u ishodima raka među državama članicama. Poboljšanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi ključno je pitanje za mene i središnje je u Planu za borbu protiv raka. Jedan od načina da podržimo smanjenje razlika je stvaranje mreže sveobuhvatnih centara za rak i uspostava Registra za nejednakosti u pogledu raka, kako bi se identificirali izazovi i specifična područja djelovanja koja će nas usmjeriti tamo gdje su ulaganja i intervencije najpotrebniji.

NACIONAL: Iako postoje javne kampanje, žene zapravo izbjegavaju preventivne preglede i u Hrvatskoj. Zašto je tomu tako, radi li se o strahu, predrasudama, sramoti i koju ćete poruku prenijeti ženama?

Rana dijagnoza spašava živote i tu poruku moramo širiti. Moramo potaknuti žene da traže savjet i pregled kako bi otkrile rak dojke u najranijoj mogućoj fazi. Previše žena se ne dijagnosticira u ranim fazama. No ne radi se samo o pristupu, već i o objašnjavanju zašto, kada i kako. Reći: ne odgađajte važne preglede, potražite savjet u nedoumici. To može napraviti ogromnu razliku za vaše živote! Sa svoje strane moramo osigurati da postoje odgovarajući postupci za zaštitu pacijenata u zdravstvenim ustanovama kako bi se žene osjećale sigurno.

NACIONAL: Rak dojke ne ugrožava samo fizičko zdravlje; uzrokuje i brojne psihološke probleme kod žena, ali i u njihovoj obitelji. Jesu li psiholozi dovoljno uključeni u tijek liječenja?

Potpuno ste u pravu što to naglašavate. Kao pacijentica i kao klinička psihologinja, dobro znam da rak ne utječe samo na pacijente, već i na njihove obitelji i prijatelje. Liječenje raka mora biti sveobuhvatno i mora pratiti pacijente tijekom svih stadija bolesti. Većina nacionalnih planova za rak danas prepoznaje potrebu za psiho-onkološkom podrškom, ali samo trećina njih pruža potporu potrebnu u tako teškom trenutku. Europskom shemom osiguranja kvalitete usluga raka dojke, razvijenom u okviru Inicijative Europske komisije za rak dojke, nastojimo poboljšati kvalitetu psihosocijalne skrbi koja se pruža u Europi, pružajući pravu psihološku podršku koja je ženama potrebna dok se suočavaju s tim teškim putovanjem.

NACIONAL: Hoćete li se u Zagrebu sastati s predstavnicima Ministarstva zdravstva RH, medicinskim stručnjacima ili nekom nevladinom organizacijom koja se bavi tim problemom?

Tijekom boravka u Zagrebu sastat ću se s ministrom zdravstva i razgovarati o radu na europskom planu za borbu protiv raka. Posjetit ćemo i Jedinicu za hematologiju i onkologiju Dječje klinike te punktove za cijepljenje protiv covida-19 na Zagrebačkom velesajmu. Čvrste obveze i snažna suradnja potrebni su od svih država članica i svih dionika, uključujući i važne nevladine organizacije pacijenata, zdravstvenih djelatnika, industrije, istraživačkih instituta – kao i građana. To je jedini način da vidimo uspješnu provedbu svog Plana za borbu protiv raka u Europi i tijek borbe protiv raka usmjerimo u pozitivnom smjeru.