Centar dr. Rudolfa Steinera u Međimurju profilirao se u referentni centar za biodinamičku poljoprivredu kroz realizaciju ideja u konkretne projekte, a danas ondje razvijaju programe koji mogu pomoći i u borbi s klimatskim promjenama
Ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera je multidisciplinarna institucija koja objedinjuje znanost, umjetnost i turizam baziran na djelu i radu dr. Rudolfa Steinera. Centar je osnovan 2007. godine na osnovu činjenice da je 1861. godine u Donjem Kraljevcu rođen Rudolf Steiner, gdje se i danas nalazi njegova rodna kuća kojom upravlja Centar. Upravo su brojni posjetitelji iz raznih zemalja dali impuls ideji o osnivanju i izgradnji centra za posjetitelje u Međimurju. Danas je ova ustanova sve više prepoznatljiva na svjetskom nivou, a naročito na području biodinamičke poljoprivrede.
Dr. Rudolf Steiner imao je enciklopedijsko znanje. Dokaz tome je više od 70 knjiga koje je napisao. Njegova djela i interes pokrivaju područje od poljoprivrede do zoologije, uključujući arhitekturu, slikarstvo, obrazovanje, ekonomiju, filozofiju, kozmologiju, poeziju, dramatizaciju, povijest, komparativnu religiju, medicinu, fiziologiju, dramaturgija, dizajn i vitraž.
Isto tako, iz navedenih je tema održao više od 6500 uglavnom javnih predavanja širom Europe. Većina predavanja je kasnije prikupljena i također objavljena u knjigama. Sabrana djela Rudolfa Steinera obuhvaćaju 360 svezaka, što je impozantan broj, jer Steiner je živio tek 64 godine.
‘’Zasigurno da takva osoba zaslužuje jedno veliko uvažavanje, najmanje što smo mogli učiniti u pozitivnom smislu je iskoristiti navedene činjenice te osigurati uvjete za dolazak posjetitelja u njegovo rodno mjesto Donji Kraljevec, na što smo ponosni. Isto kao što su to učinili drugi za svoje velikane diljem svijeta’’, kaže nam ravnateljica ustanove dr. sc. Dijana Posavec.
Centar dr. Rudolfa Steinera profilirao se u referentni centar za biodinamičku poljoprivredu u Hrvatskoj i šire kroz realizaciju ideja u konkretne projekte. Redovito provođenje edukacija i radionica o biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi daje im prepoznatljivost na nacionalnoj i međunarodnoj razini, čime su postali poželjan partner u projektima koji se tiču zelenih politika, posebice onih u poljoprivredi i zaštiti okoliša. Zbog svojih rezultata i suradnje s poljoprivrednim proizvođačima, OPG-ovima od kojih se neki bave i agroturizmom, obrazovnim i znanstvenim ustanovama, lokalnom i regionalnom zajednicom, ustanovu su priznali stožerna međunarodna tijela Goetheanum iz Švicarske i Wanderschule – Biodynamic Field Works iz Njemačke i drugi.
‘’Koncept održivog razvoja koji nastoji uskladiti ekonomski, ekološki, društveni i kulturni razvoj na skladan i uravnotežen način dr. Steiner predstavio je prije sto godina. Danas je upravo takav koncept podloga za zelene politike Europe koje se temelje na održivosti i teže postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Zelene politike kroz mnogobrojne mjere obuhvatit će gotovo sva područja našega života te nas očekuju značajne promjene. Pitanje je na koji način smo ih spremni prihvatiti’’, dodaje ravnateljica Dijana Posavec.
Biodinamička poljoprivreda predstavlja nadstandard ekološkom načinu uzgoja hrane
Na tragu spomenutog važan je doprinos ustanove Centar dr. Rudolfa Steinera koja je na razini Hrvatske kreirala horizontalni i vertikalni sustav podrške biodinamičkim proizvođačima. Od edukacija, radionica, biodinamičkih pripravka koji su nužni u ovakvoj vrsti uzgoja hrane do vanjskih eksperata te usmjeravanja za dobivanje konkretne financijske podrške. Naravno da je i to razlog zbog čega se javljaju proizvođači koji se preusmjeravaju na ovakav vid održive poljoprivredne proizvodnje, koja bi se trebala sve više poticati kroz razne potpore i mjere ako se pozivamo na Zeleni plan EU-a.
Biodinamički poljoprivredni proizvođači razumiju međuovisnost u ekosustavu, što potvrđuju korištenjem metoda i praksi u kojima surađuju sa svim dionicima prirode. Biodinamička poljoprivreda predstavlja nadstandard ekološkom načinu uzgoja hrane, a metode koje se pri tome koriste ne iscrpljuju tlo već ga obogaćuje, obnavljaju njegovu plodnost kroz povećanje humusa, sekvestriraju ugljik i regeneriraju biljni i životinjski svijet. Zaboravili smo da kvaliteta i vrijednost naše hrane ovise o vitalnosti tla. Prema izvješću UN-a tla su kisela, žedna i jalova. Podaci istraživanja iz 2019. godine Centra za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u Hrvatskoj potvrdili su isto. S druge strane, znanstvena studija provedena u Francuskoj na 70 tisuća ispitanika u razdoblju od pet godina pokazala je znatno manju učestalost raka kod ljudi koji jedu ekološku hranu, u usporedbi s onima koji jedu hranu proizvedenu konvencionalnim načinima. U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 25 tisuća ljudi, a prema istraživanju, kvalitetnijom i zdravijom prehranom bi se moglo spasiti njih više od šest tisuća.
Raspoloživog plodnog tla za uzgoj hrane sve je manje. Način na koji se u posljednjih sto godina proizvodi hrana postaje neodrživ. Takozvana konvencionalna poljoprivredna proizvodnja sve brže uništava plodonosno tlo uporabom enormnih količina kemijskih sredstava. Takva proizvodnja ima za posljedice gubitke plodnog tla i humusa, onečišćenje podzemnih pitkih voda, sve učestalije erozija tla i konačno – upitnu kvalitetu hrane. Uz klimatski prihvatljive poljoprivredne prakse, poljoprivreda može aktivno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena, pa čak i smanjiti emisije ugljičnog dioksida. Pri tom je najvažnija edukacija poljoprivrednih proizvođača i samih potrošača. Jer ako se na polici dućana nudi ekološki i/ili biodinamički krastavac po cijeni od 2 eura naspram 1,5 eura za konvencionalni, samo znanje i svijest o učincima pesticida na zdravlje i ekosustav može doprinijeti pri odabiru potrošača. Jedna od opcija može biti biodinamička regenerativna poljoprivreda koja zastupa holistički, ekološki i etički pristup! U takvoj agrikulturi ključni su plodnost tla, očuvanje biološke raznolikosti i zdrave biljke bez GMO-a te poštovanje dobrobiti životinja.
Već neko vrijeme se na razini svijeta, Europe pa i Hrvatske teži pronalasku optimalnih rješenja vezanih za globalne klimatske promjene kojima svjedoči svaki stanovnik Zemlje. Europa naravno tu prednjači sa svojom težnjom da postane prvi klimatski neutralni kontinent s usvojenim Europskim zelenim planom koji podrazumijeva i promjenu načina gospodarenja tlima pri proizvodnji hrane koja mora biti održiva i doprinositi očuvanju ekosustava i bioraznolikosti. Upravo ono čime se bave u Centru dr. Rudolfa Steinera koji je bio pionir na tom području.
Izgradnja Centra za interpretaciju biodinamičke poljoprivrede projekt je vrijedan 3 milijuna eura
Nedavno je u Europskom parlamentu usvojen Akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu koji nastoji poticati proizvodnju ekološke hrane.
‘’Upravo vezano za aktualne teme koje su u skladu s Akcijskim planom i strategijama, u Centru dr. Rudolfa Steinera provodimo mnogobrojne aktivnosti. Do kraja godine održat ćemo i dvije međunarodne konferencije u suradnji s IFOAM AgriBio Mediteranneo na temu proizvodnje ekološkog i biodinamičkog maslinova ulja koje donosi višestruku dodanu vrijednost te u suradnji sa svjetskom Demeter biodinamičkom federacijom susret s predstavnicima biodinamičkih proizvođača iz 50-ak zemalja na temu obilježavanje 100. obljetnice nastanka biodinamičke poljoprivrede kao preteče ekološkom načinu uzgoja hrane koja se obilježava 2024. godine pod geslom Poljoprivreda u razvoju – 100 godina biodinamike: gledajući unazad gledamo unaprijed’’, rekla je ravnateljica Dijana Posavec.
‘’Naš plan je da postanemo Nacionalni centar za ekološku i biodinamičku poljoprivredu Hrvatske s regionalnim podružnicama kako bismo bili što bliže proizvođačima na terenu. Voljeli bismo isto tako da se u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti realizira prijavljeni projekt, a to je izgradnja Centra za interpretaciju biodinamičke poljoprivrede u sklopu Centra dr. Rudolfa Steinera, projekt vrijedan 3 milijuna eura’’, zaključila je ravnateljica.
Komentari