Ravnatelj isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Stanko Perica gostovao je u današnjoj emisiji HRT-a “Nedjeljom u dva”. Dotaknuo se brojnih tema, a između ostalih i migracija te migranata, ali i padu povjerenja u Crkvu u Hrvatskoj.

Ustvrdio je kako je dugo razmišljao o razlozima pada povjerenja u Crkvu. Osvrnuo se i na vrednovanje uloge žena u Crkvi. Istaknuo je kako se nešto po tom pitanju mora učiniti te da papa Franjo upravo o tome govori.

“Apsolutno sam imao sumnje i dugo razmišljao o tim pitanjima. Moja sredina je prilično sekularna. U mojoj župi – moja mlada misa bila je prva nakon gotovo 100 godina. Nastavio sam promišljati i učinilo mi se da kriza može biti nešto pozitivno. Nešto je trebalo promijeniti i iznova učiniti. Smjer u kojem idemo nije optimalan. Mislim da je za katoličku crkvu riječ o tom trenutku. Crkva je toga svjesna i papa Franjo o tome govor”, rekao je.

“Papa Franjo danas govori da Crkva u ovom trenutku povijesti ne uspijeva optimalno vrednovati ulogu žena i traži načine kako bi to trebalo učiniti. U Crkvi je tako, uvijek kažu da razmišljamo u stoljećima. Kardinal Martini rekao je da Crkva zaostaje 200 godina za svijetom, što je s jedne strane strašno za čuti, s druge strane – dobro je znati gdje jesmo”, dodao je.

Kada se radi o dogmama – ustvrdio je da “velik broj vjernika ne razumije” smjer u kojem Crkva razmišlja kada se radi o dogmama.

“Tu Crkva danas razmišlja na način koji možda velik broj vjernika ne razumije. Dogma nije nešto što je uzmi ili ostavi. To nije pub kviz. Dogma je nešto što smo pozvani uvijek produbljivati. To je jedno važno mjesto i mora se o njemu dalje razmišljati i produbljivati”, kazao je.

“O dogmama treba razmišljati iz aspekta prvenstva dara. Npr. Marija nije zaslužila da bude bez grijeha začeta, ali je dobila to kao dar. U kršćanstvu je prvi dar. Svi koji smo pozvani na život imamo taj dar života, odnosno jednako dostojanstvo”.

Pater Perica je ustvrdio kako je porast ksenofobije posljedica loših politika prema izbjeglicama i migrantima. Naglasio je da predrasude nestanu kada ljudi upoznaju izbjeglice jedan na jedan.

“Što je više migranata i izbjeglica i što se s njima lošije postupa – to je više ksenofobije, ali kada ljudi upoznaju jedan na jedan izbjeglice ili imigrante onda se mijenjanju mišljenja. U BiH imamo dosta volontera iz Italije, Njemačke i Nizozemske i kažu mi da kada vide ljude u kampovima – osjećaju se kao da su na drugom kontinentu i onda se mijenja i njihov svjetonazor. Papa Franjo kaže: migranti mogu i nama pomoći”, dodao je.

Perica je komentirao i poruke koje dolaze iz političkog svijeta. Ustvrdio je kako ne vidi što bi vojska na granici mogla napraviti. Dodao je da se na razini EU trebaju donositi zajedničke odluke.

“Iskreno, ne vidim što bi vojska na granicama mogla napraviti. Treba nam diplomacija na granici, treba se angažirati i donijeti zajedničku politiku. Ljudi koji nam dolaze ne iskaču iz crnih rupa. Trebalo bi u okviru EU pregovarati sa zemljama iz kojih dolaze migranti. Idealno bi bilo da ljudi ne moraju migrirati”, rekao je.

Ipak, kaže Perica, zabrinut je kao i neke političke opcije da bi moglo doći do svojevrsnog obrata u brojnosti domicilnog stanovnišva i migranata ukoliko se granice u potpunosti otvore.

“U načelu taj argument potpisujem i ja. Ne mislim da bi Europa i zapadni svijet trebali otvoriti granice i omogućiti svakome tko želi doći da se nastani ondje gdje želi. S druge strane, nisam za to da su ljudi osuđeni na patnju. Između te dvije vrijednosti mislim da mora tražiti ravnoteža”, poručio je.

Na pitanje može li naseljavanje migranata dovesti do dekristijanizacije Europe, Perica je odgovorio da su migranti “za kršćanstvo u Europi blagodat” jer “pokazuju gdje jesmo i kako stvari stoje”.

“Mislim da su migranti za kršćanstvo u Europi blagodat jer nam pokazuju gdje jesmo i kako stvari stoje. Kršćanstvo koje je čisto formalno ili nacionalno – neće biti blagonaklono spram migranata, ali onda su migranti svojevrsni lakmus papir koji nam pokazuje kakvo je to kršćanstvo”, poručio je.

Upozorio je da je trenutna “situacija samo početak” te da se na buduće migracije treba pripremiti.

“Trenutna situacija s migrantima je samo početak, migracija će biti još i više u budućnosti. Populacija svijeta će rasti. Na migracije se treba pripremiti”, dodao je u programu HRT-a.