Objavljeno u Nacionalu br. 389, 2003-04-29

Sredinom prošlog tjedna na hrvatskoj je granici zaustavljeno devetero kineskih azilanata zbog sumnje da je jedan od njih zaražen SARS-om, a granični zdravstveni inspektori nadziru ulaz sumnjivih osoba u zemlju: međutim, infektivne klinike pripravne su za prihvat oboljelih od teškog akutnog respiratornog sindroma

Sredinom prošlog tjedna skupina od devet kineskih azilanata – poput brojnih grupa prije njih – našla se u Hrvatskoj. Uz pomoć vodiča trebalo im je nekoliko sati da pješačeći po šumama i skrivenim puteljcima prijeđu slovensku granicu gdje ih također nisu primijetili graničari. Predvečer su bili u Ljubljani, kako su ubrzo shvatili, njihovoj posljednjoj etapi puta prema zapadnoj Europi. Devetero Azijata teško je moglo proći nezapaženo na ulicama slovenske metropole i ubrzo su odvedeni u policijsku postaju. Poslije kratkotrajnog ispitivanja, priznali su kako su namjeravali ilegalno produžiti prema Zapadu, a kao zemlja iz koje su ušli u Sloveniju naznačena je Hrvatska.

Slijedeće jutro dovezeni su do međudržavnog prijelaza Plovanija gdje ih je, sukladno postojećim sporazumima o ilegalnom prijelazu granice trebao preuzeti hrvatski MUP i odvesti u Ježevo gdje se nalazi centar za prihvat stranih azilanata. Trebalo je obaviti samo još jednu formalnost, kratkotrajni liječnički pregled devetorice Kineza. Dvojica su im bila posebno sumnjiva jer su stalno kašljali o, a imao je i povišenu tjelesnu temperaturu. “Žao nam je, možda boluje od SARS-a i ne smijemo prihvatiti nikoga od njih najmanje naredna dva tjedna”, hladno su pojasnili hrvatski epidemiolozi koji sada rade zajedno s policijom i ostavili su Slovence u društvu azilanata.

Da se početkom ožujka na dalekom Istoku nisu pojavila prva alarmantna izvješća o dotad nepoznatom teškom akutnom respiratornom sindromu (engleska skraćenica SARS), devetoro kineskih ilegalaca rutinski bi bili preuzeti, poslani u Ježevo i o njihovoj bi daljnjoj sudbini odlučio prekršajni sudac. Ovako će ostati u slovenskoj karanteni i tek će za 14 dana, pokaže li se da ne boluju od misteriozne zaraze od koje je u pedesetak dana u svijetu umrlo oko 250 oboljelih, hrvatske vlasti ipak preuzeti brigu o grupici koja je imala barem dvije nesreće na putu prema obećanom Zapadu. Prvo, jer su ih ulovili, i drugo, zbog svoje nacionalnosti – zbog SARS-a danas je bolje biti kurdski, alžirski ili marokanski azilant nego kineski ili vijetnamski. Otkako je u Hrvatskoj proglašen II stupanj pripreme protiv teškog akutnog respiratornog sindroma, ovo je prvi slučaj zabrane ulaska stranih građana.

Kao i u ostalim europskim državama, iako nema dokaza da se do sada pojavio i jedan nositelj zaraze, formirano je Povjerenstvo za protuepidemijske mjere koje sačinjavaju predstavnici Zavoda za javno zdravstvo i epidemiologiju, ministarstava zdravstva i turizma, Uprave za granicu i aerodromsku policiju, Zračne luke Zagreb i Croatia airlinesa. Ostvari li se najgori scenarij i u Hrvatskoj se pojavi osoba oboljela od SARS-a, središnja uloga u zaustavljanju epidemije pripast će osoblju infektivnih klinika. U zagrebačkom “Franu Mihaljeviću” već su pripremljene prostorije za smještaj oboljelih od nepoznate azijske groznice. “SARS posjeduje golemi infektivni potencijal i može izazvati ne samo epidemije, nego i pandemije, znači pojaviti se istovremeno na nekoliko kontinenata”, tvrdi ravnatelj Klinike za infektivne bolesti Miroslav Lisić. Ponavlja kako u Hrvatskoj nema oboljelih, no unatoč tome postoje dijelovi odjela pripravni za smještaj osoba za koje se sumnja da su zaraženi. Spremne su i zdravstvene ekipe premljene posebnim zaštitnim odijelima, naočalama, maskama i rukavicama.

Razrađen je scenarij kojim će se pokušati spriječiti nekontrolirano širenje teškog akutnog respiratornog sindroma. Liječnici i medicinske sestre u skafanderima preuzet će brigu o zaraženima, odvesti ih u strogo izolirane sobe, a zatim sami po utanačenoj proceduri biti podvrgnuti zračenju na balkonu, nakon čega slijedi skidanje zaštitne odjeće u posebnoj prostoriji i tek tada mogućnost odlaska na redovite odjele. “Sve što radimo svodi se na sprečavanje epidemije”, tvrdi dr Lisić i dodaje da je najvažnije kako što ranije otkriti i izolirati bolesnika. “To je krucijalno u sprečavanju epidemije jer se bolesti poput SARS-a šire geometrijskom progresijom. Zato smo izradili dijagnostički protokol kojem ćemo podvrći svakoga tko ima tri simptoma: visoku temperaturu, očitu bolest dišnih putova te dolazi iz Azije ili je bio u doticaju s takvom osobom”.

Premda smrtnost od SARS-a iznosi 5 posto, što i nije previše u usporedbi s nekim drugim zaraznim bolestima, zabrinjava ogromni epidemijski potencijal najnovije virusne infekcije. U to je uvjeren i jedan od vodećih hrvatskih epidemiologa, brigadir prof. dr. Darko Ropac zapovjednik splitskog Instituta pomorske medicine. “Razumljiva je uznemirenost u svijetu jer je riječ o infekciji koja se širi respiratornim putem, a on je 500 puta efikasniji od bilo kojeg drugog načina. Brzina i mogućnost širenja SARS-a je velika jer oboljeli može putovati tijekom inkubacije, dok još nema simptoma bolesti. SARS se može širiti brzinom najbržih prijevoznih sredstava današnjice i u svakom se trenutku na bilo kojem aerodromu na svijetu može pojaviti bolesnik koji je u inkubaciji, a da to niti on ne zna”, upozorava Ropac.

Kada bi se epidemija ipak pojavila i u Hrvatskoj, njezine bi posljedice bile poput onih u Hong Kongu, Kini ili Torontu gdje je nedavno zatvorena zračna luka. Svi bi se u kontaktu sa zaraženom osobom i sami inficirali. Dobro je to što djeca i mlađe osobe ne umiru, ali je većina starijih, posebno ako su kronični koronarni bolesnici, do sada podlegla SARS-u. Prema mišljenju Darka Ropca sadašnje su mjere u Hrvatskoj dobre i nema potrebe uznemiravati javnost, posebno zna li se da još uvijek u Europi nije zabilježen nijedan slučaj teškog akutnog respiratornog sindroma. No situacija se mijenja iz dana u dan i može se dogoditi da će biti neophodne radikalne mjere kao što je zatvaranje aerodroma.

Specijalna ekipa Granične sanitarne inspekcije u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso pripravna je od 13. ožujka. “Svi putnici koji slijeću na Pleso moraju proći kontrolu granične policije, a one iz zemalja koje je svjetska zdravstvena organizacija proglasila rizičnima zbog pojave SARS-a policija upućuje u naš ured u kojem se konkretno provode mjere zaštite,” objašnjava dr. Nera Belamarić, načelnica Odjela granične sanitarne inspekcije. Članovi njezine ekipe i granični inspektori opremljeni su zaštitnim maskama, rukavicama ogrtačima i toplomjerima.

Nitko iz rizičnih zemalja ne može proći policijsku kontrolu i ući u Hrvatsku ako nije prošao kontrolu sanitarnih inspektora u što smo se uvjerili u četvrtak na odjelu međunarodnih dolazaka na Plesu. Sumnjive putnike koji su letom u 19,20 sati stigli iz Frankfurta policija je odmah uputila u ured sanitarne inspekcije gdje ih je dočekao tročlani tim – uz Neru Belamarić dr. Dragutin Ptičik, viši granični sanitarni inspektor i Josip Kezele, viši sanitarni inspektor. Preko zaštitnog stakla na šalteru oni su putnicima objasnili da moraju ispuniti upitnik u kojima će precizno navesti svoje podatke. Potom su sanitarni inspektori svakom od putnika dali upute što im je činiti ukoliko u sljedećih 14 dana primijete simptome atipične upale pluća.

Ključna stvar u cijeloj priči, ističu granični sanitarni inspektori, upravo su upitnici koje ispunjavaju putnici. Detaljni podaci omogućavaju da se kontrolira kretanje, ali i zdravstveno stanje takvih osoba. Svaka osoba koja je došla u Hrvatsku ili samo prolazi kroz nju navodi broj putovnice, adresu u sljedećih 14 dana i telefonske brojeve boravka te zemlje u kojima su boravili proteklih 14 dana, mjesta ukrcaja u zrakoplov i tranzitne zračne luke. Svi ti podaci bit će proslijeđeni zavodu za javno zdravstvo odnosno epidemiološkoj službi i regionalnim sanitarnim inspektorima.

“Uoči li se ikakva nepravilnost ili netočnost podataka koje je putnik naveo, Granična sanitarna inspekcija biti će odmah obaviještena,” kaže Dragutin Ptičik. Nakon što su putnici ispunili upitnike, inspektori im objašnjavaju što trebaju napraviti primijete li simptome bolesti. “Nemojte se kretati ili otići u bolnicu, već se javite epidemiološkoj službi čiji je broj na pisanim uputama koje ćete dobiti,” objasnio je jedan od inspektora starijem putniku koji je stigao iz Toronta u Kanadi. Iste upute dobit će putnici koji iz rizičnih zemalja stižu u domaće zračne i pomorske luke. Ako se u zrakoplovu kod nekog putnika primijete simptomi, on će biti izdvojen i nitko neće moći napustiti zrakoplov dok u njemu posao ne obave sanitarni inspektori, a putnik bude odvezen u zdravstvenu ustanovu. Putnici iz tog zrakoplova neće ići u karantenu, ali predat će podatke i epidemiološka će ih služba pratiti idućih 14 dana. Ista služba pratit će i kretanje gosta koji je u četvrtak u Zagreb stigao iz Singapura. Sredovječni kineski biznismen, očito već naviknut na mjere zaštite u zračnim lukama, sam je prišao inspektorima i odmah naglasio odakle dolazi.

Doktorici Belamarić rekao je da ne osjeća simptome bolesti, a potom je ispunio upitnik u kojem je naveo da će u Zagrebu provesti dva dana te da će nakon sastanka s hrvatskim kolegom u jednom zagrebačkom hotelu napustiti našu zemlju. Granična inspektorica zapisala je sve podatke o kretanju ovog putnika, ali i podatke osobe s kojom sastaje uključujući i njegovu kućnu adresu i nekoliko brojeva telefona. Kineski biznismen posljednji je putnik čijoj je provjeri na zagrebačkoj zračnoj luci svjedočila ekipa Nacionala.

Što se medijskih opaski o nemaru graničnih inspektora tiče, mjere zaštite u Hrvatskoj gotovo su identične onima u svijetu, a izuzetak su tek rizične zemlje u kojima se putnicima mjeri temperatura. To nam je osobno potvrdio i kineski biznismen iz Singapura.

Jedino što bi eventualno moglo opravdati strah jest činjenica da u cijeloj Hrvatskoj mjere zaštite od SARS-a provodi tek trideset graničnih sanitarnih inspektora, od kojih sedam u Zagrebu. Troje nam je od njih u četvrtak i samo priznalo da je gotovo nemoguće spriječiti ulaz SARS-a u Hrvatsku, ali su nas uvjerili da rade sve što je u njihovoj moći. Nakon viđenog u to je teško posumnjati – pojavi li se li misteriozni virus u Hrvatskoj, oni su prvi kojima će zaprijetiti.

Tijekom XX. stoljeća u Europi su se pojavile brojne nepoznate epidemije. Najdramatičnije posljedice ostavila je španjolska gripa kojom je tijekom 1918. i 1919. zaraženo nekoliko stotina milijuna ljudi, u pravilu mlađih od trideset godina. U samo godinu dana od španjolske gripe umrlo je 25.000.000 Europljana. Stotine milijuna ljudi bili su pogođeni i 1957. epidemijom azijske gripe, kao i 1968. hongkonškom gripom, no broj umrlih u oba je slučaja iznosio nekoliko posto.
Mnoge su bolesti stigle iz Afrike poput Lassa hemoragične groznice kod koje smrtnost iznosi 70 posto, velikih boginja (1971/2) s 30-postotnim mortalitetom, ebole ili aidsa. Zanimljiv je slučaj marburške groznice iz početka 80-ih, nazvane po istoimenom njemačkom gradu. U tamošnji laboratorij dopremljeni su majmuni iz Afrike koji su smrtonosno zarazili nekolicinu laboranata. Zaraza se proširila i na nekoliko drugih njemačkih gradova, pa čak i u Beogradu gdje je također umrlo nekoliko ljudi. Panika je trajala nekoliko tjedana dok nije napravljeno djelotvorno cjepivo.