Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić komentirao je u ponedjeljak stanje i perspektivu hrvatskog gospodarstva.

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju ove godine realno porastao 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Hrvatska je time ostvarila snažan rast u Europskoj uniji, dok se s druge strane i dalje bori s jednom od najvećih inflacija u Eurozoni, piše N1.

Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena potrošačkim cijenama, skliznula je u svibnju na 3,3 posto, s 3,7 posto mjesec dana prije, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljena u petak.

“Kad se diže inflacija, teško je razlučiti što je stvarna novostvorena vrijednost, a što je efekt cijena. Ako zadržimo staru metodologiju, onda će se na inflaciju stalno podići bruto domaći proizvod jer bruto domaći proizvod je količina x cijena”, objašnjava pojednostavljeno profesor Jurčić.

“Relativni pokazatelji su dobri, a stvarne vidi svaki čovjek za sebe. Moja i vaša košarica nije ista. Ljudi s manjim dohotkom više izdvajaju za hranu, a ako hrana poskupljuje, realno oni trpe veću inflaciju. Udio potrošnje hrane kod ljudi s većim dohotkom je manji, što znači da manje trpe udar inflacije, ali sve u svemu, imamo jedan prosjek”, dodao je Ljubo Jurčić.

Upitan je li dizanje kamata utjecalo na gospodarski rast u Europi, odgovara: “Dizanje kamata utječe na investicije jer se one uglavnom kreditiraju. Ako kamata poraste s tri na pet posto, smanjit će se u nekom postotku investicije i smanjuje se ekonomska aktivnost.”

Inflaciju ispod pet posto smatra umjerenom i nezabrinjavajućom: “U nekim uvjetima, ako imate ekonomsku politiku, smatra se čak i poželjnom.”

“Meni je drago da BDP raste, ali sam zabrinut što to nije na održivim temeljima”, ističe Jurčić.

“Kad je došao covid i kad je došla Ukrajina, mi smo najviše pali. To je zato što imamo malu proizvodnju i tu proizvodnju zapravo nemamo pod kontrolom”, tvrdi profesor.

“Mi bi veliku stvar napravili, bez obzira što se događa okolo, kad bi osnovne prehrambene proizvode proizvodili u dovoljnim količinama”, zaključio je.