Trećeg dana tzv. bijelog štrajka na hrvatskim sudovima odaziv sudaca je veći od 85 posto, prema podacima Udruge hrvatskih sudaca (UHS) iz koje poručuju da su odazivom na mjere upozorenja suci pokazali jedinstven stav oko rješenja svog statusa.

Istovremeno Ministarstvo pravosuđa i uprave, pozivajući se na podatke iz eSpisa, navodi da je danas odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno njih 1099 od 2875 zakazanih.

Uz suce u mjerama upozorenja sudjeluje i Udruga hrvatskih državnoodvjetničkih dužnosnika s 474 člana koji tijekom tzv. bijelog štrajka također rade samo na hitnim slučajevima.

Sudačka udruga ističe da je na nekim sudovima, poput Visokog kaznenog suda i sudova u Dubrovniku, odaziv stopostotan.

Sukladno najavi odgađaju se ročišta, otprema odluka i sudjelovanje na sjednicama županijskih sudova, a u mjerama suci sudjeluju neovisno o članstvu u UHS-u što, kako ističu u udruzi, ukazuje na jedinstvo i potrebu za hitnom izmjenom zakona.

UHS podsjeća da se mjerama upozorenja odgađaju sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta, do 2. veljače. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja, dodaju, svi suci bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme.

UHS: Plaće sudaca nisu usklađivane s gospodarskim kretanjima već 25 godina

„Mjerama upozorenja suci žele skrenuti pažnju na činjenicu da plaće sudaca nisu usklađivane s gospodarskim kretanjima već 25 godina, što je jasno iz podatka kako je od 2000. naovamo, prosječna plaća rasla 125 posto, dok je plaća sudaca stagnirala (graf u nastavku) i gubila na vrijednosti”.

Pritom odbacuju tvrdnje ministarstva jest da su suci dobili već dvije povišice. „Godine 2019. je vraćeno 6 posto osnovice koja je bila oduzeta sucima u vrijeme krize nekoliko godina ranije te su izjednačeni koeficijenti svih prvostupanjskih sudaca. Godine 2023., nakon prvog ciklusa mjera upozorenja, osnovica sudaca porasla je 13 posto za sve suce. Uzmemo li u obzir činjenicu da je, prema podacima DZS, inflacija u prethodne dvije godine bila gotovo 18 posto, jasno je kako je to povećanje osnovice – anulirano”.

Uvidom u usporedbe plaća sudaca s prosječnom plaćom u Hrvatskoj, kako navode, jasno je da je od 2000. kada je prosječna plaća općinskog suca bila 2,7 puta veća od prosječne plaće u državi, taj omjer danas pao na 1,77 „iz čega se može zaključiti kako je vrijednost plaće, odnosno standard prvostupanjskog suca smanjen za 34 posto”.

U UHS-u ponavljaju da suci, kao i u svibnju 2023., traže izradu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda.

Suci ističu da nikada nisu namjeravali opstruirati izbore

Ponudi li izvršna vlast način kojim će ispuniti javno obećanje iz svibnja 2023., mjere će se prekinuti i ranije, navode u priopćenju.

Upravni odbor Udruge hrvatskih sudaca (UHS) u srijedu je uputio dopis članovima u kojemu ističe da je za daljnje postupke važno je istaknuti kako Ministarstvo pravosuđa i uprave u ovom trenutku ne nudi ništa osim materijalnih prava.

„Deplasirano je stoga raspravljati o tome što bismo trebali prihvatiti, tražiti ili odbiti. U ovom trenutku kristalno je jasno kako UHS ne prihvaća ponuđeno – materijalna prava te nema više što odbiti, jer Vlada nije niti ponudila ništa novo”.

UHS u dopisu članovima ističe i da udruga nikada nije namjeravala sudjelovati u opstrukciji izbora, niti pozivati svoje članstvo na to, kako je više puta isticano u javnosti.

Zaključuju da će se upravni odbor UHS-a sastati najkasnije 1. veljače i odlučiti o daljnjim koracima.