Od mali svakodnevnih odluka poput one o tome što će ručati do velikih kao što je odluka o tome trebaju li dati otkaz – nekim ljudima ove aktivnosti zadaju mnogo glavobolje. Evo kako brzo i učinkovito razbistriti um i napokon se odlučiti.

Odlučujemo stalno, od trenutka kad otvorimo oči do uvečer kad legnemo u krevet, svaki naš dan ispunjen je donošenjem odluka. Te odluke mogu biti svjesne, ali mnoge su i sasvim nesvjesne.      Ponekad donošenje odluka – pa čak i onih najmanjih, stvara veliki stres.

Je li vam se ikad dogodilo da stojite pola sata pred policom u trgovini i nikako ne možete odlučiti što ćete kupiti? Ili, jeste li se ikad našli pred nekom velikom životnom dilemom i danima ste vrtjeli u glavi scenarije ‘za i protiv’ neke odluke? Ako imate iskustva s takvim situacijama, dobro znate da nisu nimalo ugodne. Što nam duže treba da donesemo odluku, to se osjećamo lošije i anksioznije.

Zašto je ponekad tako teško odlučiti

Osim ljudi koje ovo inače muči, može se dogoditi da se iznenada nađete u takvoj životnoj fazi u kojoj vam donošenje odluka počinje predstavljati problem. Također, otežano donošenja odluka nerijetko je jedan od simptoma nekog psihičkog poremećaja kao što su ADHD, depresija te PTSP-a, ali u tom slučaju, treba raditi na samom uzroku i to uz pomoć stručnjaka. Psiholozi navode još dva najčešća uzroka neodlučnosti, a imaju veze s našim karakterom i okolnostima u kojima smo odrasli.

Problem osoba koje druge stavljaju na prvo mjesto

Otežano donošenje odluka događa se kad ne slušamo sebe i kad dopuštamo da na nas previše utječu mišljenja drugih, napominje Nina Roy, njemačka psihologinja i stručnjakinja za holističku medicinu te specijalistica za tradicionalnu kinesku medicinu (TCM).

“Ovo obično viđam među majkama, ali i kod onih koji se puno daju drugima. Događa se da (takve osobe) vlastito mišljenje ili potrebe stavljaju po strani jer nastoje održati mir ili ispuniti očekivanja drugih.

Ta potreba da se svima ugodi često dolazi iz duboko ukorijenjenih uzroka – možda iz želje za prihvaćanjem, izbjegavanjem sukoba te iz straha da nećemo biti voljeni ili cijenjeni.

Društvena očekivanja također igraju ulogu, posebno ideja da ‘dobra majka’ uvijek stavlja obitelj na prvo mjesto, zanemarujući sebe”, objašnjava Roy i dodaje kako je izuzetno bitno znati postaviti vlastite granice i brinuti o svojim potrebama jer tada “postajemo sretniji i ispunjeniji, što pozitivno utječe na sve odnose u našem životu. Majke (i svi drugi) trebaju si dopustiti da kažu ‘ne’, postave granice i izaberu ono što je najbolje za njih – jer će tako i njihova djeca rasti uz zdrav primjer samopouzdanja i samopoštovanja.”

‘Nasljedna’ neodlučnost

S druge strane, djeca koja odrastaju uz roditelje s ovim problemom, vrlo vjerojatno će ga i sama ‘naslijediti’ – jer je riječ o ponašanju koje su naučila promatrajući odrasle u vlastitom domu.

“Osobe koje odrastaju u okruženju u kojima se donošenje odluka smatra prilikom za učenje i rast obično se osjećaju ugodnije pri donošenju izbora. S druge strane, ako je donošenje odluka povezano s pogreškama ili lošim izborima, često dolazi do neodlučnosti”, kaže Carla Marie Manly, klinička psihologinja iz Kalifornije za PsychCentral.

Zato ako roditelj kritizira dijete zbog loše odluke, ono će u budućnosti izbjegavati donošenje odluka iz straha da odluka ne bude percipirana kao neuspjeh.

“‘Dobra’ odluka povećava samopouzdanje, dok ‘loša’ odluka vodi do samokritike. U mnogim slučajevima, strah i anksioznost koje izaziva sama pomisao na donošenje odluke mogu biti vrlo paralizirajući. To perpetuira sklonost da se bira relativna sigurnost neodlučnosti“, zaključuje Manly.

Koji god bio uzrok neodlučnosti, sve skupa može biti vrlo zamorno, ali i štetno – na primjer ako se nikako ne možemo odlučiti za pozitivnu promjenu koja je nužna. Ako nikako ne možemo donijeti odluku da izađemo iz toksičnog odnosa ili se odlučiti da napokon damo otkaz na poslu koji nije najbolji izbor za nas – zapravo smo donijeli odluku da nećemo mijenjati stvari jer želimo ostati u vlastitoj zoni komfora. U tom slučaju donijeli smo odluku – odluku protiv sebe.

Tri koraka do lakših i boljih odluka

Bez obzira na to koji je uzrok toga da nam donošenje odluka stvara nelagodu ili čak anksioznost, postoji više načina kako možemo pristupiti ovom problemu. Ova tri jednostavan koraka mogu vam pomoći da razbistrite um i lakše donesete odluku koja je najbolja za vas:

Budite iskreni prema sebi

Prvi i najvažniji korak je ostati vjeran sebi, svojim stavovima, vrijednostima, ali i željama i potrebama. Kad smo iskreni prema sebi, manja je vjerojatnost da ćemo ući u kompromise s drugima samo kako bismo izbjegli eventualni konflikt.

“Postavite si ozbiljno pitanje: ‘Što stvarno želim?’ Slušajte se, obratite pažnju na to kako reagirate i koje signale vam vaše tijelo šalje. Zamislimo da imate dvije mogućnosti u određenoj situaciji: varijanta 1 je Crvena, varijanta 2 je Zelena. Ako ste se u mislima odlučili za Crvenu, usporedite taj rezultat sa svojom spontanom reakcijom: Jeste li sretni ili nezadovoljni? Kako se osjećate u vezi s tim? Ako shvatite da zapravo više želite Zelenu, pronašli ste svoj odgovor. Intuitivno to često znamo vrlo brzo, ali reći ‘ne’ Crvenoj ujedno znači preuzeti odgovornost za svoje odluke” objašnjava Roy i dodaje kako je važno razumjeti da ne postoji ‘idealno rješenje’ koje zadovoljava sve.

Vaša dilema je – samo vaša

Nastojte odluke donositi samostalno, jer ako za svaku svoju nedoumicu pitate desetero ljudi za mišljenje, ovo će vas samo dodatno zbuniti.

“Nitko osim vas ne može vam dati ispravne odgovore o tome što je najbolje za vas. Pokušajte ne dopustiti drugima da odlučuju umjesto vas kad je u pitanju postizanje vaših ciljeva”, tvrdi Haley Perlus, poznata sportska psihologinja iz Denvera.

Dopustite si pogreške

Griješiti je ljudski – a bez hrabrosti da se u nešto upustimo ne možemo napredovati i rasti. Istina je ta da su naše greške izvrsna prilika za učenje, ali ako smo perfekcionisti, svaku ćemo grešku doživjeti kao nešto fatalno što si ne možemo oprostiti.

“Ako na sve svoje opcije gledamo kao na ‘ispravne’ i ‘pogrešne’, možemo se osjećati paralizirano pri pomisli na slučajno odabiranje ‘pogrešne’ odluke. To dovodi do stalnog prebacivanja s jedne na drugu stranu dok pokušavamo shvatiti koji je izbor ispravan”, kaže Perlus.

I na kraju, donošenje odluka pod rizikom da pogriješimo nešto je što možemo vježbati. Najbolje je početi od malih odluka koje ne utječu puno na naš život jer će nas ovo ojačati i osposobiti za donošenje većih životnih odluka. Na ovaj način gradimo naše samopouzdanje – a upravo je samopouzdanje u najužoj vezi s lakim donošenjem odluka koje su dobre za nas.