Tri potpuno neovisna izvora bliska vrhu HDZ-a izjavila su koncem proteklog tjedna za Nacional da će nakon 11. lipnja, kada se u HDZ-u održava završni krug unutarstranačkih izbora, biti i službeno dovršen proces „staljinizacije HDZ-a“ u režiji Andreja Plenkovića, autokrata na čelu stranke.

Za te svoje tvrdnje ponudili su više argumenata, navodeći da se teško može drugačije okarakterizirati ozračje u kojem

će se odabrati novih 10 članova šireg Predsjedništva stranke i 40 članova Nacionalnog odbora. Njih će birati oko 2000 izaslanika na 19. općem saboru HDZ-a. No prema tvrdnjama triju visokih izvora bliskih vodstvu HDZ-a, premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković sve je posložio tako da njegovi ljudi pobijede -i to tako što neće biti protukandidata gotovo ni za jednu poziciju pa će Izborni sabor i izaslanici zapravo služiti samo kao marionete.

Iako je općepoznato da su unutarstranački izbori u HDZ-u i ranije prolazili s raznim šalabahterima, riječ je o tome da ovoga puta čak ni šalabahteri neće biti potrebni jer drugih kandidata, osim onih koje je po direktivi potrebno izabrati, bar kako se zasad najavljuje, neće ni biti.

Andrej Plenković unutarstranačke izbore rastegao je na pune dvije godine, a u subotu, 11. lipnja, održat će se posljednji krug izbora na kojem se bira 10 članova Predsjedništva i bit će točno 10 kandidata. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

No u vrh HDZ-a Plenković zato planira instalirati svoje najvjernije ministre to jest ministrice iz Vlade, od kojih neki do sada nisu obnašali značajnije funkcije u stranci. Tvrdi se da je riječ o ministru obrane Mariju Banožiću, ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu i ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek.

Jednog od novih ministara, ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, Plenković je već po ubrzanom postupku lansirao u vrh stranke, i to tako što je osigurao da on bude novi predsjednik Akademske zajednice HDZ-a “Dr. Ante Starčević”. Naime, glasati se moglo online, ali veliki dio članova Akademske zajednice HDZ-a nije uopće dobio pozive. Kako tvrde Nacionalovi izvori iz HDZ-a, ali i fotografije objavljene na službenoj Facebook stranici stranke, Izborni sabor Akademske zajednice HDZ-a održao se u prostoru središnjice stranke, na njemu je sudjelovalo 15-ak članova, uključujući premijera Plenkovića, ministra znanosti Radovana Fuchsa i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića te dosadašnjeg predsjednika te zajednice, profesora Ivicu Kostovića. Na jednoj od fotografija može se vidjeti da se online sjednici i glasovanju priključilo svega 20-ak članova. Jedan od izvora iz stranke kaže:

“Članovi Akademske zajednice nisu uopće dobili pozive za sjednicu ni za glasovanje, a na slikama se vidi da ih je u Predsjedništvu bilo 15-ak i još 20-ak ljudi online. A izbori su organizirani online jer uvijek kad se glasa online, informatičar može ući u sustav i vidjeti tko je kako glasao. Ljudi koji nisu ni dobili pozive nisu mogli vjerovati i bili su jako ljuti. Pa sve je otvoreno, normalno se održavaju koncerti i predstave, nije bilo razloga da se ti izbori održe online. Međutim, očito kod Plenkovića sve mora biti hiperkontrolirano.”

Slično tako, tvrdi taj sugovornik, Plenković sada želi do kraja iskontrolirati i izbore za Predsjedništvo i Nacionalni odbor.

“Plenković, kojeg smo svi držali za jednog demokrata, sada se ponaša po principu ‘stranka, to sam ja’ i nitko nikamo ne može biti izabran, nitko ne može proći ako on to nije blagoslovio. Pa čak je i Karamarko imao oponente u stranci na brojnim razinama, a na unutarstranačkim izborima on je tražio da se Brkić ne kandidira za zamjenika predsjednika, ali Brkić se unatoč tome kandidirao – i prošao. A Plenkoviću još uvijek u vrhu stranke sjede ljudi iz Karamarkove ere, jer je on izborni proces produljio na dvije godine s obzirom na to želi do te mjere iskontrolirati proces da apsolutno svi budu njegovi. Iako bi ionako prošli njegovi ljudi, jer HDZ tako funkcionira. No ovime je zapravo samo pokazao koliko je slab”, zaključio je taj HDZ-ovac.

I drugi Nacionalovi sugovornici iz HDZ-a, koji i sami pripadaju “gornjem ešalonu” stranke, zgroženi su tim izborom i načinom na koji je Plenković zamislio vođenje stranke koja u svom nazivu ima riječ „demokratska“.

U vrh stranke Plenković je uveo svog novog omiljenog ministra Davora Filipovića, kojem je osigurao pobjedu na mjestu predsjednika HDZ-ove akademske zajednice, a Ninu Obuljen Koržinek postavlja u predsjedništvo . FOTO: Slavko Midzor, Dusko Jaramaz/PIXSELL

Smatraju da je time Plenković do kraja razotkrio svoj pravi karakter i autokratsku crtu koju cijelo vrijeme pokušava kamuflirati prezentirajući sebe kao modernog europskog političara, dok u stvarnosti provodi “staljinističku selekciju” i želi vladati poput faraona. Između ostalog, Nacionalovi izvori podsjećaju da je i sam Plenković na svoj prvi mandat šefa stranke izabran bez protukandidata – te da je tako dogovoreno na visokom stranačkom nivou pa je ostalim protukandidatima bilo poručeno da je za njih najbolje povući se iz igre.

Prvi dobro upućeni izvor blizak vrhu stranke tvrdi da će Plenković u Nacionalni odbor HDZ-a ubaciti ministra obrane Marija Banožića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana. Taj izvor i svi HDZ-ovci s kojima je on u kontaktu, tim potezom su zgroženi.

“Riječ je o dvojici ministara kojima je jedina kvaliteta to što su spremni poginuti napadajući predsjednika Republike Zorana Milanovića, a braneći premijera Andreja Plenkovića. Izuzev toga dokazano su nesposobni, ali to Plenkoviću uopće nije važno sve dok njemu služe jer Plenković provodi totalnu autokratsku selekciju. On ne može podnijeti neovisne ljude sa stavom koji su karijeru i status u stranci stekli davno prije njega, jer se dramatično boji konkurencije. Međutim, dok god je HDZ na vlasti, Plenkoviću se jednostavno nitko neće oduprijeti jer se svi boje za svoje pozicije”, smatra taj sugovornik.

Za ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Nacionalovi izvori iz stranke tvrde da spada u one ljude za koje Plenkoviću nije bitno jesu li nesposobni, sve dok njemu služe. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Drugi izvor blizak vrhu stranke tvrdi da će u šire Predsjedništvo, po “Plenkovićevom dekretu”, ući i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, novi, mladi župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, novi, također mladi, gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, novi, opet mladi, župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović i novi bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić. Taj izvor ne smatra spornim to što će u novo šire Predsjedništvo stranke ući novi, mladi župani – i jedan gradonačelnik – koji su svoj status potvrdili na lokalnim izborima, ali spornim smatra to što je poražena bilo kakva demokratska procedura i što ti kandidati uopće neće imati protukandidate. No najspornijim smatra izbor Nine Obuljen Koržinek za koju se tvrdi da unutar HDZ-a ne uživa apsolutno nikakav status osim “produžene ruke Andreja Plenkovića”, a kandidirana je u ime zagrebačkog HDZ-a. Nina Obuljen Koržinek je trenutno, po svojoj ministarskoj funkciji, i članica Nacionalnog vijeća HDZ-a, a sada ulazi u Predsjedništvo, među prvih 20 ljudi stranke.

Isti izvor tvrdi i da Plenkovićeva zamišljena buduća pozicija negdje u vrhu Europske komisije više nije baš tako sigurna kako se to dugo pretpostavljalo u velikom dijelu HDZ-a i u javnosti, da se on već priprema za treći mandat na čelu Vlade te da baš zato želi učvrstiti svoj položaj u stranci, odnosno, u vrh HDZ-a napokon dovesti ljude po svom izboru. Problem je u tome, tvrdi, što to čini “minirajući demokraciju”.

Bivši, osuđeni predsjednik Vlade i HDZ-a Ivo Sanader poručivao je u vrijeme unutarstranačkih izbora 2016. preko sebi bliskog odvjetnika ljudima u vodstvu stranke da Plenkovića nikako ne bi trebali izabrati. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Drugi problem je, smatraju Nacionalovi izvori bliski vrhu HDZ-a, u tome što je Plenković upravo odabirom najbližih suradnika u Vladi pokazao u najmanju ruku manjak talenta za kadrovsku politiku. Najviše u tom smislu kritiziraju odabir novog ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivana Paladina, za kojeg se uopće ne zna po kojem je ključu odabran – izuzev utjecaja određenih Plenkoviću bliskih lobija, a u startu je bio obilježen brojnim aferama i već se protiv njega vode izvidi povezani sa stjecanjem obveznica IGH.

Nacionalov izvor blizak vrhu HDZ-a kaže:

“Zašto ga je Plenković postavio, ostaje misterij. No i on i Banožić su ‘časnici za vezu’ Plenkoviću u poslovima koje odrađuju. Nisu kreativci, nego uglavnom izvršavaju naloge.”

A takve ljude, kako se čini, Plenković želi vidjeti i u vrhu HDZ-a.

Nacionalovi izvori koji se protive takvoj Plenkovićevoj politici ističu da, bez obzira na sve, dok god on pobjeđuje na izborima i ima stabilnu većinu, Plenkovića nitko u HDZ-u neće rušiti. Osim ako se dogodi da Vlada sama padne zbog gomile istraga i izvida koji se vode protiv nekih sadašnjih i bivših Plenkovićevih ministara.

U tom slučaju, kako su još prije dva mjeseca za Nacional poručili izvori iz stranke, HDZ na tim novim izborima neće voditi Andrej Plenković.

Kad je riječ o kandidaturama za subotnji izborni sabor HDZ-a, formalno je sve prezentirano tako da je u vodstvu stranke “usuglašeno deset imena za isti broj članova Predsjedništva stranke”. Kako je prije nekoliko dana objavio Novi list, 10 kandidata za 10 pozicija u Predsjedništvu stranke bit će ličko-senjski župan Ernest Petry, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, šef zadarskog HDZ-a Šime Erlić, virovitičko-podravski župan Igor Andrović, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Velike Gorice Krešo Ačkar, varaždinski župan Anđelko Stričak i bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić.

Kandidaturu članova Predsjedništva zapravo ističu županijske organizacije, a u vodstvu stranke postignut je dogovor o tome koga će svaka organizacija istaknuti.

Međutim, to je suprotno samom “Naputku o načinu, uvjetima i rokovima kandidiranja za izbor članova Predsjedništva i članova Nacionalnog odbora HDZ-a koji se biraju na XIX. općem saboru HDZ-a”, koji je stranka službeno objavila na svojim internetskim stranicama. U tom naputku, koji je potpisao predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva HDZ-a, jasno piše da se zapravo svi izaslanici Općeg sabora mogu kandidirati.

“Članovi (izaslanici) XIX. općeg sabora Hrvatske demokratske zajednice mogu se kandidirati, birati i biti birani na dužnosti i u tijela koja se biraju na zasjedanju Općeg sabora HDZ-a, sukladno odredbama Pravilnika o unutarstranačkim izborima u HDZ-u”, stoji u tom dokumentu.

Izvori iz HDZ-a tvrde da za izborni sabor Akademske zajednice, na kojem je online izabran Filipović, velik broj članova nije dobio ni poziv. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL, Facebook/HDZ

Pritom, kako piše, kandidature za članove Predsjedništva HDZ-a moraju biti podržane s najmanje 10 posto potpisa potpore, odnosno s najmanje 174 potpisa članova (izaslanika) Općeg sabora HDZ-a, a kandidature za članove Nacionalnog odbora HDZ-a moraju biti podržane s najmanje pet posto potpisa potpore, odnosno s najmanje 87 potpisa članova (izaslanika) Općeg sabora HDZ-a.

Članovi to jest izaslanici XIX. općeg sabora HDZ-a su članovi po položaju i izabrani članovi, sukladno Odluci o utvrđivanju broja članova (izaslanika) XIX. općeg sabora HDZ-a.

Izvori bliski vrhu stranke zabrinuti su nad autokratskim tendencijama koje Plenković već duže vrijeme pokazuje, a koje su sada, kažu, došle do svog vrhunca. U tom kontekstu jedan od izvora s kojima je Nacional razgovarao prepričao je kako je bivši, sada omraženi i za korupciju osuđeni predsjednik HDZ-a Ivo Sanader još u vrijeme dok mu se sudilo za primanje mita radi predaje upravljačkih prava Ine mađarskom MOL-u, preko jednog sebi bliskog odvjetnika prema više osoba u vrhu HDZ-a slao poruke da se nikako ne bi smjelo dopustiti da Plenković postane predsjednik HDZ-a.

“Sanader je tom posredniku rekao da gdje god stigne kaže ljudima u HDZ-u: ‘Napravite sve što god možete da Andrej Plenković ne bude predsjednik. To je čovjek o kojem nemate pojma, najmanje o njegovu karakteru. To će biti smrt za HDZ ako on preuzme stranku”, rekao je jedan od izvora koji je i sam čuo tu priču.

Na pitanje je li Sanader imao kakvih osobnih okršaja s Plenkovićem, taj izvor kaže da je Sanader svojedobno odbio postaviti Plenkovića za glavnog pregovarača o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, što je Plenković silno želio, ali je umjesto njega Sanader postavio Vladimira Drobnjaka, a Plenkovića za “utješnu nagradu” poslao u Pariz. Plenković to Sanaderu, tvrdi se, nije mogao oprostiti.

No to što je Sanader govorio 2016., prije no što je Plenković izabran za predsjednika stranke, tada je bilo posve irelevantno. Štoviše, Sanaderovo negativno mišljenje o Plenkoviću njemu je moglo biti samo plus.

Ljudi bliski vodstvu stranke sada se, međutim, ponovno prisjećaju tih Sanaderovih riječi upravo u kontekstu načina na koji je Plenković, osjetljiv na bilo kakvu kritiku, zamislio vođenje i stranke i države. A Plenković je sam na početku svog mandata govorio kako će “mijenjajući stranku, mijenjati i Hrvatsku”.

Svi su mu na tome tada pljeskali.

BANOŽIĆ PRED NOVIM IZAZOVOM: Padne li vukovarsko-srijemski župan, bit će odgovoran za nove izbore u županiji

O Banožiću drugi izvor blizak vrhu HDZ-a kaže da je „nevjerojatno koliko Plenković gura tog čovjeka iako je ultimativno nesposoban za posao koji radi“ te da je njegova maksimalna pozicija moglo biti mjesto državnog tajnika.

“Osim toga, Banožić je potpuno izložio stranku zbog stalnog sukoba s predsjednikom Milanovićem i sad ga više nitko ne može ni smijeniti jer bi time dali za pravo Milanoviću. Tako da se nalazimo u pat poziciji, a svakim danom plaća se cijena tog i takvog kadroviranja”, smatra taj izvor.

Osim afere povezane s Državnim nekretninama, za što je Banožića USKOK-u prijavila bivša zviždačica iz te tvrtke Maja Đerek, Banožić će snositi odgovornost i za razvoj situacije u Vukovarsko-srijemskoj županiji ako zbog prometne nesreće u kojoj je pod utjecajem alkohola sudjelovao aktualni župan Damir Dekanić i utvrđivanja okolnosti o tome je li lagao policiji da nije on bio za volanom, u toj županiji dođe do prijevremenih izbora. Banožić je, naime, predsjednik vukovarsko-srijemskog HDZ-a.

“Stranka je u Vukovarsko-srijemskoj županiji u velikom problemu, Dekanić će vjerojatno ipak morati otići jer je to problem koji će eksplodirati. Dođe li do prijevremenih izbora, mogli bismo izgubiti županiju. A na Banožiću kao predsjedniku županijske organizacije je odgovornost da posloži, pripremi i organizira sve za te prijevremene izbore”, zaključio je Nacionalov izvor.

Ministar obrane Mario Banožić ujedno je i predsjednik Vukovarsko-srijemskog HDZ-a gdje je izbila afera sa županom Dekanićem. FOTO: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL