Prema istraživanju koje je u srijedu predstavila splitska udruga MoSt razina ljudskih prava u Hrvatskoj je 2018. stagnirala drugu godinu za redom.
Izvještaj je nastao u suradnji s 53 organizacije civilnog društva u Hrvatskoj i obuhvaća 18 područja života počevši od političkih i građanskih pa sve do socio-ekonomskih prava. Istaknuto je kako je prošle godine u Hrvatskoj, u društvenom kontekstu, nastavljena polarizacija na liberalne i konzervativne vrijednosti kojima su doprinijele dvije referendumske inicijative – Narod odlučuje i Istina o istanbulskoj.
Programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel kaže da su te dvije inicijative korištenjem rupa u referendumskom zakonodavstvu nastojale umanjiti stečenu razinu ljudskih prava manjina i žena. U socio-ekonomskom kontekstu usprkos popravljanju gospodarske situacije u Hrvatskoj je i dalje prisutna velika razlika između ekonomskog i socijalnog standarda u urbanim i ruralnim dijelovima, a posebno između Zagreba i ostatka zemlje.
“To se posebno negativno odražava na pristup zdravstvenim uslugama, obrazovnom sistemu i ukupnoj kvaliteti života. Posebno pogođene društvene skupine su osobe starije životne dobi, mladi i žene. Na politički kontekst je negativno utjecala polarizacija na konzervativno i liberalno, a od 2017. godine je kontinuitet da političke institucije kao što su Vlada i Sabor nemaju zaštitu i promicanje ljudskih prava visoko na svojoj političkoj agendi”, kazao je Novosel.
Ove godine su prvi put u izvještaj uključili i ostvarivanje prava na stanovanje. Situacija je, kažu, alarmantna diljem Hrvatske pogotovo na obali zbog rasta turizma. O tome je govorila Iva Mačetić iz Udruge Pravo na grad iz Zagreba koja je zaključila kako je “temeljna oznaka tih prava kod nas grozna”, a to se može vidjeti u Splitu, Zadru, Šibeniku i ostalim gradovima na moru u kojima si ljudi ne mogu priuštiti najam stanova ili ih se iz njih tjera kada započne turistička sezona.
“S druge strane imamo povećano korištenje digitalnih platformi koje kod nas ne plaćaju poreze, a time sami ne reguliramo stanje prava podstanara i stanara, općenito prava na stan u Hrvatskoj”, kazala je Mačetić.
U izvještaju za 2018. godinu se među ostalim navodi kako nema uređenog sustava najma pa 78 posto mladih između 18 i 34 godine stanuje s roditeljima. Stoga smo u tom segmentu na začelju EU, a zabrinjavaju i podaci po kojima 41 posto ljudi živi u prenapučenim stanovima.