Gorana Giljanović, Eugen Popović i Lea Kovač iz hrvatskog studija GEplus arhitekti projektirali su stadion Luke Šokčevića Šaljapina u Gunji kojim je HNS prije četiri godine odlučio obnoviti nogometnu infrastrukturu devastiranu poplavama u istočnoj Slavoniji. Na inicijativu predsjednika Saveza Davora Šukera, HNS u suradnji s FIFA-om i UEFA-om prikupio novac za obnovu pet nogometnih igrališta u mjestima Posavski Podgajci, Drenovci, Račinovci, Strošinci i Gunja. Posebna pažnja u ovom vrijednom projektu pridana je izgradnji novog stadiona u Gunji, kao središnjeg mjesta okupljanja i interakcije lokalne zajednice te razvoja novih generacija sportaša.

Stadion u Gunji veličinom je mali objekt – ima 245 četvornih metara, s 337 sjedećih mjesta na tribinama, od čega je 104 natkriveno – ali njegova izgradnja ima veliki značaj za lokalnu zajednicu. Arhitektonska kreativnost i inženjerska vještina GEplus arhitekata došla je do izražaja pri oblikovanju stadiona, gdje se kao najupečatljiviji element vizualnog identiteta ističe glavno pročelje. Ono je izgrađeno od opeke koje objektu daje spomeničku vrijednost, s obzirom na to da opeka potječe od srušenih kuća uništenih poplavom. Odabirom između 12.000 sačuvanih komada, arhitekti su iskoristili najočuvanije primjerke i posebnom ih tehnikom ponovno ugradili u novi objekt.

Svi korišteni materijali izabrani su u duhu osnovne funkcionalnosti i prevladava natur-beton u interijeru i eksterijeru. Suvremenim pristupom građevina se u potpunosti uklapa u kontekst ruralnog krajolika karakterističnog za Slavoniju i selo Gunju. Stadion Luke Šokčevića Šaljapina ovih dana dobio je i uporabnu dozvolu za rad, dok je arhitektonski projekt jedan od nominiranih za Medalju za arhitekturu koju dodjeljuje Hrvatska komora arhitekata u sklopu svoje godišnje nagrade.

„Naš projektni tim prepoznao je da ovaj objekt može biti više nego klasična obnova sportske infrastrukture u jednoj maloj seoskoj sredini, sagledavajući od početka građevinu kao važno mjesto okupljanja lokalne zajednice, ali i kao zanimljivu priču koja može biti utkana u građevinu kao memorijska vrijednost. Polaznik i inicijator koncepta arhitektonske priče je povod izgradnje, odnosno katastrofalna poplava koja je uništila stari stadion, a koji je materijaliziran kroz utkane opeke od srušenih kuća na pročeljima građevine. Ali postoje i druge činjenice koje su utjecale na razvoj arhitektonske ideje. Ovo je bila prva stadionska infrastruktura koju je u potpunosti realizirao HNS. Također, budžet je omogućavao isključivo zadovoljavanje najosnovnijih funkcija građevine, ostavljajući minimalni prostor za rad na oblikovnoj i vizualnoj pojavnosti objekta. Upravo ovaj element je od nas zahtijevao veliku arhitektonsku kreativnost i inženjersku dovitljivost kako bi, osim funkcionalnih značajki, građevina zadobila i oblikovne vrijednosti”, rekla je Gorana Giljanović.