Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) osudio je u utorak najave, plasirane kroz medije, da će se podizanje dobi umirovljenja na 67 godina s 2038. godine spustiti na 2033. godinu, odnosno da će do 67. godine života morati raditi svi danas mlađi od 52 godine.

Umjesto da se temeljem ozbiljnih analiza i projekcija potakne rasprava o različitim mogućim rješenjima javnosti se “neslužbenim izvorima” kao smisleno i moguće plasira samo jedno rješenje, koje pritom nije osobito opravdano, niti može uroditi višom razinom mirovina, ističe SSSH u priopćenju.

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj i dalje je oko tri godine kraće od prosjeka Europske unije – 78,2 godine u 2016. godini, naspram 81 na razini EU, naglašava SSSH.

Slično je i u drugim novim članicama EU, zbog čega većina njih trenutno uopće ne planira povećanje dobi za odlazak u mirovinu iznad 65 godina.

Uz Hrvatsku, izuzetak je Slovačka, no u njoj se danas u mirovinu odlazi sa 62 godine. Sedam novih članica niti danas još nije doseglo 65 godina kao uvjet za mirovinu.

Zabraniti ljudima da koriste mirovinu prije 67 godina neće stvoriti nova radna mjesta, a hrvatske će radnike, koji su poslodavcima prestari već nakon pedesete, osuditi na nezaposlenost i siromaštvo u starosti, smatra SSSH.

Hrvatska mora pronaći način da radnike između 50 i 64 godina starosti zadrži u svijetu rada – po njihovoj stopi zaposlenosti najgori smo nakon Grčke (38,1 posto u 2016., naspram prosjeka EU od 72,4 posto).

Drugo ključno pitanje jest kako povećati razinu plaća, što uključuje povećanje minimalne plaće, sprečavanje njezine zloupotrebe, ali i stvaranje poticajnog okvira za kolektivno pregovaranje, koje je najučinkovitiji mehanizam osiguranja razine plaća prihvatljive i radnicima i poslodavcima, poručuje SSSH.

Za budućnost mirovinskog sustava jednako je važno napokon krenuti u suzbijanje sive ekonomije, uključujući neprijavljeni rad, ali i isplatu dijela plaće “na ruke”.

Procjene sive ekonomije u Hrvatskoj kreću se između 25 i 30 posto BDP-a, pa je jasno da značajan dio deficita mirovinskog sustava generira neuplata doprinosa na rad koji se odvija u sivoj zoni.

Umjesto stalnog zadiranja u rashodovnu stranu mirovinskog sustava i snižavanje mirovinskih prava, vrijeme je da se fokus prebaci na njegovu prihodovnu stranu, poručuje SSSH.