Središnji Dnevnik Hrvatske radiotelevizije nakon četrdeset i jednu godinu mijenja termin prikazivanja. Odluka vodstva javne televizije i ravnatelja programa Saše Runjića da Dnevnik počinje u 19 sati umjesto u 19.30, kako je doznao Nacional, trebala bi zaživjeti krajem veljače. Kad smo Runjića suočili s tom informacijom, bio je potpuno kontradiktoran. Prvo je rekao da će se novi Dnevnik realizirati kad sve bude spremno, a onda nas je uvjeravao kako novog Dnevnika zapravo nema.

[quote_box_center]

• Središnji Dnevnik Hrvatske radiotelevizije nakon četrdeset i jednu godinu mijenja termin prikazivanja. Odluka vodstva javne televizije i ravnatelja programa Saše Runjića da Dnevnik počinje u 19 sati umjesto u 19.30, kako je doznao Nacional, trebala bi zaživjeti krajem veljače

• Kad smo Runjića suočili s tom informacijom, bio je potpuno kontradiktoran. Prvo je rekao da će se novi Dnevnik realizirati kad sve bude spremno, a onda nas je uvjeravao kako novog Dnevnika zapravo nema

• “Tradicija je bila i gledati program u crno-bijeloj tehnici pa danas svi gledaju televizore u boji”, rekao je na kraju razgovora Runjić

[/quote_box_center]

“KAKAV NOVI DNEVNIK, KOLEGA? Nema novog Dnevnika. Sve ostaje isto, Dnevnik i dalje traje od pola osam do osam, samo se početak pomiče prema sedam”, objašnjavao je prilično nervozno Runjić u razgovoru s Nacionalovim novinarom. Potom je rekao kako tradicija termina nije svetinja koju se ne smije dirati.

“Tradicija je bila i gledati program u crno-bijeloj tehnici pa danas svi gledaju televizore u boji”, rekao je na kraju razgovora Runjić.

Unatoč pokušajima da se sakriju informacije o promjenama u Informativnom programu HRT-a, Nacional je ipak doznao da će Dnevnik voditi dva muško–ženska para. Jedan bi trebali činiti Sanja Mikleušević Pavić i Stipe Alfier, a u drugom je za sada sigurno samo Đurica Drobac.

Dnevnik HRT-a posljednji je na ljestvici gledanosti od svih središnjih informativnih emisija na sve tri nacionalne televizije, a tek u prve dvije siječanjske subote bio je najgledaniji. U subotu, 10. siječnja, gledalo ga je 642.506 gledatelja, tjedan dana kasnije 584.234 gledatelja, a već 24. siječnja Dnevnik HTV-a bio je druga najgledanija emisija s 543.140 gledatelja.

Televizijski stručnjaci s kojima smo analizirali Dnevnike HRT-a, RTL-a i Nove TV slažu se da promjena termina ne znači ništa, ako se ne promijeni koncepcija i sadržaj Dnevnika.

“Nije problem u urednicima i voditeljima, scenografiji i sličnom, nego u koncepciji. Moja je stara teorija da je teško prihvatljiv model najava – prilog, najava – prilog. Voditelj Dnevnika mora se pojaviti nekoliko puta. Dnevnik je televizijska slika događaja, a ja sam skretničar. U strukturi i dramaturgiji Dnevnika treba dati više informacija. Ako imate osam ili devet priloga, onda vam fali sadržaja. U isto vrijeme Nova TV ima dvadeset sedam priloga”, kaže Miroslav Lilić, bivši dugogodišnji urednik Dnevnika. Kaže da nedostaje dramaturgije i kvalitetnije obrađenih ljudskih, životnih priča.

“Dramaturgija se postiže tako da se vijesti koje su značajne, ali ne i povijesne u ovom trenutku, rade u blokovima od tridesetak sekundi, a između njih se stavlja neka duža vijest. Pristup izvještajima s nekog događaja trebao bi biti takav da nekoliko puta čujemo desetak, 15-ak sekundi originalnog tona kompetentne osobe. Više se mora raditi na obradi priloga. A što je najvažnije, HRT ima najviše tehničkih mogućnosti i ljudstva za javljanja uživo. Ljudima je stalo do životnih priča. Nema čovjeka koji nema nekakvu muku. Ako propitkujete što se događa u svim sferama društva i života, stimulirate dobre, a ukazujete na slabosti ovih drugih. ‘Hrvatska uživo’ je zbog toga gledana, a i Dnevnik 3 je tako postao brend”, kaže Lilić.

Problem današnjeg Dnevnika je i to što u ime hrvatstva, misli Lilić, zaziremo od regije.

“ZANIMA ME ŠTO SE DOGAĐA OKO MENE, u blizini. Štrajk u Trepči, što je napravio Cerar u Sloveniji, kako naše tvrtke posluju u zemljama regije, sve me to zanima, a tih informacija nema. Kao i u svakom drugom poslu, samo što je ovaj eksponiran i gleda ga nekoliko milijuna ljudi”, tvrdi Lilić. Iz vremena kad je bio urednik Informativnog programa televizije izdvaja osobnu odluku da se ukine praćenje državnog protokola.

“Državna televizija nema nikakve obveze. Tko će joj što napraviti? To je skok našeg Dnevnika i to nas je tada spasilo. Razlika između Dnevnika moje generacije i ovog je upravo u tome što smo pratili što muči ljude i što oni žele. I tad ne možeš ‘fulati’. Događaji su jedno, priče su drugo”, kaže Lilić.

Politički pritisci s raznih strana, interesne skupine i razni nezadovoljnici na Prisavlju sustavno pokušavaju ogaditi Dnevnik HRT-a, tvrdi Goran Milić.

“PERMANENTAN PRITISAK NA NOVINARE I UREDNIKE da su pristrani, nesposobni i uhljebljeni stvara logičnu nervozu i konfuziju u uređivanju TV Dnevnika. Prave se pogreške, radi se s nepovjerenjem, međuljudski odnosi trpe. Mislim da bi političari, kao svojedobno u SAD-u, morali postići konsenzus da su svi pritisci na televiziju ravni kaznenom djelu. To nadilazi partikularne interese, to je opći nacionalni interes. Ovako još vlada princip da su novinari društveno-politički radnici i da imaju 0misiju’“, tvrdi Milić.

Dok je radio nedjeljni Dnevnik na HRT-u, bio je vrlo gledan i podizao je prosjek Dnevniku javne televizije.

“Ima raznih štoseva u uređivanju Dnevnika. Reći ću vam samo dva. Ako u prilogu, korektno složenome, ipak prevlada dojam da je jedna strana više u pravu, nemojte najavom ili komentarom sugerirati da se i vi kao urednik – voditelj Dnevnika s time slažete. Ne možete pobijediti s 2:0 ili 3: 1. Dovoljno je 1:0, i to tako da i publici ostane prilika za vlastitu procjenu. Drugo, pustite gosta ili anketiranog u prilogu da kaže ‘naš predsjednik’, čak i ‘naš voljeni predsjednik’, ali urednik mora ostati pri ‘predsjednik Republike’. Minimalni detalji kod publike otkrivaju pristranost”, kaže Milić.

Miliću je efekt promjene termina Dnevnika HRT-a teško komentirati jer pamti i vrijeme kad je Dnevnik počinjao u 20 sati, ali tada nije bilo konkurencije komercijalnih televizija.

KOD DNEVNIKA JE, TVRDE TEORETIČARI MEDIJA, najvažnije povjerenje jer se ta emisija ne gleda povremeno, nego stalno, što je razlikuje od drugih emisija. Jedan od onih koji zna kako pridobiti povjerenje publike je i Zoran Šprajc, urednik Dnevnika N1 televizije, čiji je Dnevnik na HRT-u imao svoju stalnu publiku.

“O promjeni termina HRT-ova Dnevnika razmišljalo se dok sam ja još bio tamo, odluka je uvijek zapela na bojazni da se ne prokocka i taj zadnji adut, gotovo brendirani termin u ‘pola osam’ kao zaštitni znak ne samo Dnevnika, nego i cijelog HRT-a. Ja sam se uvijek zalagao da se organizacijom, kvalitetom, dizajnom i prezentacijom popegla postojeći format i termin jer tek onda možemo znati jesmo li loši jer smo loši ili smo loši jer je loš termin. Ovako mi se to više čini kao tumaranje ćorave bake u mraku, ali možda je netko napravio ozbiljno istraživanje tržišta koje je pokazalo da je to ispravan potez. HRT novim terminom zapravo najviše napada Novu TV pa će biti zanimljivo vidjeti ishod tog obračuna”, kaže Šprajc.

NA NOVOJ TV SLUŽBENO NISU HTJELI KOMENTIRATI novi termin HRT-ova Dnevnika, ali neslužbeno doznajemo da to nije izazvalo nikakvu reakciju niti bojazan od gubitka gledanosti. Već su pet godina na vrhu ljestvica popularnosti Dnevnika, a prosječna gledanost od 15. studenog 2014. do 25. siječnja ove godine iznosi 640.059 gledatelja. U prvih dvadeset i pet dana siječnja Dnevnik Nove TV pratilo je u prosjeku 704 tisuće gledatelja.

“Da se mene pita, nema razlika između dnevnika javne televizije i onih komercijalnih. Ne bi je trebalo biti. Sve što je dopušteno jednima, smiju i drugi, a razlike se vide u sadržajima izvan dnevnika gdje javna televizija mora imati razne sadržaje. Nova TV popularnost je stekla profesionalnošću, a HRT ju izgubio neprofesionalnim pristupom, iako ima sjajnih profesionalaca. Veliku gledanost Dnevnik Nove TV postigao je jer se vidi drugačiji pristup.

Vidi se da novinar u obradi teme sjedi s urednikom tri, četiri sata da bi napravio izvještaj od dvije minute. Ne možete to raditi, da tako kažem, preko neke stvari. Neprocjenjiva je vrijednost Ivane Petrović. Ona izvještava vrlo sugestivno. Andrija Jarak je fantastičan, imaju izvrsnu mrežu dopisnika. To je sve vrlo bitno”, tvrdi Miroslav Lilić.

S Nove TV nismo uspjeli dobiti sugovornika jer su nam objasnili da im “trenutačno nije u planu istupanje njihovih urednika ili prezentera u medijima”.

“DNEVNIK JE U HRVATSKOJ UVIJEK IMAO GLEDANOST i bio je važan. I još uvijek je ima, samo što od 2010. to više nije Dnevnik HTV-a već onaj Nove TV”, tvrdi Viktorija Car, teoretičarka medija s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba.

“Još od prvog emitiranja 1968. emisija Dnevnik ima važnost u Hrvatskoj za građane. I danas su informativne emisije gledane u Hrvatskoj, što nije uobičajeno u svim europskim zemljama. Nova TV nije stigla na vrh preko noći, taj se proces događao pet godina, još od 2006. dolaskom Ive Gačić na čelo njihovog Informativnog programa. Jedna od ključnih odluka na Novoj TV bila je promjena termina na 19:15. U početku su gledatelji prebacivali na HTV u pola osam, no uskoro su shvatili da ih tamo ne čeka ništa novo i drugačije i nastavili su gledati Novu TV. Riječ je o višegodišnjoj strateškoj uređivačkoj politici. Toga na HRT-u nema. Većina odluka na HTV-u u vezi Dnevnika bile su privremene, ishitrene i kratkotrajne. To je uzrokovalo da gledatelji ne osjećaju ni privrženost ni obvezu prema njima”, tvrdi Viktorija Car.

Novi termin HTV Dnevnika u 19 neće, smatra Viktorija Car, donijeti nikakve promjene, bude li se mijenjao samo termin.

“Dnevnik HTV-a ne smije se toliko žustro boriti za gledanost kao broj, kao postotak jer će to dovesti do popularizacije sadržaja. A to nije dobro. Visoka gledanost na javnom servisu mora biti rezultat visoke kvalitete sadržaja. Na Novoj TV urednici su postigli sretan balans između selekcije informacija i načina prezentacije tih informacija. Isto tako Nova TV ima analitički pristup koji je prilagođen gledatelju, ne ulazi u analitiku koja gledateljima ne bi bila razumljiva. HTV-ov Dnevnik može biti sadržajno nešto zahtjevniji, ali ne toliko da ga razumije samo intelektualna elita”, kaže sugovornica.

Trend pada gledanosti HTV-ova Dnevnika dolaskom konkurencije bio je očekivan, no sad se već trebao ustaliti.

“Dovoljno je vremena prošlo da se osmisli model kako se približiti mladima. Takvih razmišljanja na Prisavlju nema, čini mi se. Pritom nije potrebno kopirati konkurenciju”, smatra Viktorija Car.

S RTL televizije na Nacionalov upit o gledanosti njihova RTL-a Danas potpuno su se oglušili. To što RTL Danas počinje u 18:30 sati, najranije od svih televizija, nije im prednost.

“RTL televizija nije gradila svoju publiku na račun termina. Odlučili su ići vrlo rano, vjerojatno stoga što su druge emisije unutar udarnog termina, a kod nas je to od 18 do 22 sata, ostavili za popularnije sadržaje. Publiku su gradili na stilu prezentacije, ali i na kvaliteti slike u vijestima. Termin nije bio presudan”, kaže Viktorija Car.

Konstantno vrlo korektnim RTL-ovu informativnu emisiju ocjenjuje Miroslav Lilić. “Oni kad se uhvate nečega onda to obrađuju vrlo temeljito, nerijetko otkrivaju neke afere i kod njih je najizraženije istraživačko novinarstvo”, kaže Lilić.

Trivijalizacija sadržaja nešto je što nikako ne bi u svom sadržaju trebala imati središnja informativna emisija javne televizije. “Takvih tema nikad, baš nikad, ne bi smjelo biti u središnjoj informativnoj emisiji jer građani plaćaju javni servis da bi dobili aktualnu, važnu, kvalitetnu informaciju, a ne nepotrebnu zabavu”, rekla je Viktorija Car.

U zadnjih deset godina svi su dnevnici na nacionalnim televizijama napravili kvalitativni iskorak. Od statične, predvidljive emisije, polako se dnevnici okreću živom, dinamičnom i nepredvidljivom formatu okrenutom građaninu. Tim su stopama, kako se čini, naumili krenuti i na HTV-u. Ubrzo će se vidjeti hoće li to dovesti i do povećanja gledanosti i povratka utjecaja.