Nakon dvije godine interregnuma Hrvatsko narodno kazalište u Splitu napokon ima intendanta. Od 2017. traje izbor prvog čovjeka splitskog nacionalnog kazališta, prvi natječaj za intendanta propao je jer program jedinog kandidata, redatelja Ivana Lea Leme, nije izabran. Nakon toga odugovlačilo se do te mjere da je Ministarstvo kulture moralo raspisati drugi natječaj, a u međuvremenu je v.d. bio Goran Golovko. I sada napokon HNK u Splitu može početi s normalnim radom, novi intendant je Srećko Šestan. Šestan je čovjek s velikim iskustvom ne samo u vođenju kulturnih ustanova već i u Ministarstvu kulture, pa mu je zato – unatoč protivljenju dijela splitskih kulturnjaka – Gradsko vijeće dalo podršku.

Srećko Šestan je rođen 1960. u Šibeniku, a bio je ravnatelj triju ustanova. Od 1992. do 1999. bio je ravnatelj Gradskog kazališta lutaka Rijeka, od 1999. do 2003. intendant HNK Ivan pl. Zajc Rijeka te nakon toga do 2004. ponovno ravnatelj Gradskog kazališta lutaka Rijeka. Zatim odlazi u politiku, pa je od 2004. do 2008. bio pomoćnik ministra kulture Bože Biškupića, a od 2008. do 2012. ravnatelj Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost Ministarstva kulture. Od 2012. do 2019. bio je ravnatelj Gradskog kazališta Zorin dom u Karlovcu, u kojem je osnovao ansambl i pokrenuo lutkarsku produkciju.

NACIONAL: Zašto ste se prijavili za intendanta HNK u Splitu? Gradsko vijeće vas je izabralo na drugom natječaju jer se na prvom javio samo jedan kandidat – Ivan Leo Lemo – koji je odbijen. Nakon toga se s natječajem otezalo, pa je Goran Golovko dugo bio v.d., i evo napokon HNK u Splitu ima intendanta.

Stvar je jednostavna. Nakon šest i pol godina na čelu Kazališta Zorin dom u Karlovcu, procijenio sam da mi je posao ondje završio. U tih šest i pol godina uspjeli smo ponovno pokrenuti stalni ansambl, nakon 50 godina stanke, ustalili smo repertoar, napravili smo jako puno predstava. Došli smo do standarda kakav bi takvo jedno kazalište moralo imati, zaposlili šest uspješnih mladih glumaca koji mogu i pisati tekstove, izrađivati scenografiju, režirati i glumiti, obnovili smo zgradu kazališta, dakle napravili smo puno. To je kazalište postalo središnje mjesto ne samo kazališnog, nego i društvenog okupljanja. U međuvremenu se raspisao natječaj za intendanta HNK u Splitu i prepoznavši da je to jedno vrlo respektabilno kazalište s velikim potencijalom u svim granama i s dobrom tehnikom, da ne govorim o sjajnim festivalima Marulićevi dani i Splitski festival, predstavljalo mi je to sve jedan izazov. Smatrao sam da bi moj angažman i moje zalaganje mogli doprinijeti daljnjem razvoju splitskog kazališta.

NACIONAL: Kako gledate na prvi natječaj koji je propao? Poznato je da politika utječe na izbor čelnih ljudi kulturnih institucija, ipak su gradovi i županije osnivači. Ali u ‘’slučaju HNK u Splitu’’ politike je bilo previše. Kako je Ivan Leo Lemo javno isticao, njegov je program odbijen zato što nije imao sanacijski plan kojim bi se smanjio dug kazališta, trenutačno je to oko šest milijuna kuna. Ali on smatra da uopće nije bila riječ o tome, već da je sporan bio izbor nekih od njegovih potencijalnih suradnika, konkretno ravnatelja Opere Jure Bučevića. Bučevića su predložili koalicijski partneri HDZ-a, Građanska stranka čiji je član, a Lemo na to nije htio pristati. Kako to komentirate?

Ne bih komentirao ono što je bilo prije. Kad sam vidio da stvari u Karlovcu mogu završiti na vrijeme – nikad nisam volio ostavljati posao dopola završen – objavljen je natječaj za intendanta. Nisam pratio ono što se prije događalo, moram priznati. Ne bih ulazio u razloge zbog kojih je netko odbijen, nije mi ovo prvo vođenje kazališta i takve stvari su se i prije događale. Nije to ništa novo. Politika danas nije ista kao politika u bivšoj državi. U Jugoslaviji su se izravno postavljali direktori kazališta, često bez ikakvih kriterija. Moglo se dogoditi, stoga, da čovjek koji je vodio mesnu industriju bude postavljen da vodi kazalište. Danas je naravno drugačije. Ljudi se javljaju sa svojim planom i programom koji su podložni kritici najprije kazališnog vijeća a zatim i nadležnih gradskih tijela.

NACIONAL: Pa jeste li vi bili politički kandidat? Je li vas postavio HDZ?

Ne bih nikako brkao moju političku orijentaciju koja je svima poznata s mojom karijerom. Da oko toga postoje bilo kakvi prijepori, ne bih sigurno u ‘’SDP-ovskoj’’ Rijeci toliko godina bio na čelu dvaju kazališta, Gradskog kazališta lutaka i HNK Ivana pl. Zajca. Politika se mijenja svake četiri godine, kao što znate. Ja sam na čelu HNK u Splitu došao na sredini mandata trenutačne lokalne vlasti. Tko zna što će biti za dvije godine kad njihov mandat završi.

NACIONAL: Kako surađujete s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom?

Moram dobro surađivati, i s njim i s njegovim suradnicima. Ta komunikacija mora biti obostrana u cilju ostvarivanju programa koje je prihvatilo Gradsko vijeće.

NACIONAL: Kakav je to program? Što ste ponudili u sklopu svog četverogodišnjeg mandata na čelu HNK u Splitu? Bit će jako puno premijera, intenzivno se radi.

Intenzivno se i mora raditi u ovakvim kazališnim kućama. Jer HNK u Splitu, za razliku od HNK u Zagrebu, ima jedan specifikum koji mora biti dio zatvorenog kazališnog kruga u Splitu – uz Gradsko kazalište lutaka i Gradsko kazalište mladih. HNK je spojnica starije i mlađe publike, s tim da naš repertoar mora biti drugačiji od onoga u Zagrebu, gdje postoji mnogo specijaliziranih kazališta kojih u Splitu nema. Naš repertoar mora zadovoljiti publiku, jer smo mi tu prije svega zbog publike, što moji kolege često znaju zaboraviti pa slažu repertoar ne misleći toliko na publiku. Ne smije se publici podilaziti, već treba zadovoljiti sve njihove potrebe. Splićani imaju profinjeni ukus i znaju prepoznati rad i entuzijazam umjetnika koji stvaraju program. Znaju biti i jako kritični, ali isto tako i jako poticajni kad im ponudiš ono što ih zanima.

‘Moj je zadatak kreativnost svih triju ansambala dignuti na još višu razinu. HNK u Splitu vidim kao kazalište ‘od Senja do Prevlake’, cijelu Dalmaciju trebamo pokrivati’

NACIONAL: U razgovorima sa Splićanima iz kulturnih krugova može se čuti jedna zamjerka prema vašem programu – nemate hrvatskih naslova ove sezone. Mjuzikl ‘’Bambina’’ je hrvatski naslov, ali ne smatraju ga previše obećavajućim, kažu da je ‘’sklepan’’ u posljednji trenutak. Kako to komentirate?

Ja repertoar HNK u Splitu sagledavam i kroz program ostvaren na Splitskom ljetu. Mi ćemo ove godine, osim spomenute ‘’Bambine’’, 24. srpnja premijerno u sklopu Splitskog ljeta izvesti ‘’Arheološka iskapanja u selu Dilj’’ autora Ive Brešana. Režirat će Vinko Brešan, dramaturgiju će raditi Željka Udovičić Pleština, Mate Matišić radi glazbu a Dragutin Broz scenografiju. Trenutačno smo u fazi razgledavanja lokacija u Šibeniku i Splitu, jer ta će se predstava raditi u koprodukciji s HNK u Šibeniku, pa će se 2021. izvoditi i na šibenskim lokacijama. Isto tako, u okviru Splitskog ljeta u kolovozu očekuje nas premijera novog teksta Elvisa Bošnjaka „Usidrene“, u koprodukciji s Gavellom i HNK u Zadru. Bit će domaćih pisaca sigurno. Čak i ovaj ‘’Pygmalion’’ koji radimo ove godine zapravo je kompletno novi tekst, jer je Ana Prolić Shawov tekst prebacila u splitsko područje, pa i to možemo smatrati domaćim tekstom. Važno nam je izvoditi hrvatske autore jer smo domaćini Marulićevih dana, festivala nacionalnog pisma, a uskoro ćemo izabrati i novog selektora pa će i taj festival oživjeti.

NACIONAL: Spomenuli ste da želite da Splitsko ljeto bude drugačije, što ste mislili pod time?

Što se tiče same produkcije, treba napraviti pomak i s predstavama izaći izvan gabarita naših ljetnih pozornica koje su samo u Splitu.

NACIONAL: U Vrlici se izvodi ‘’Ero s onoga svijeta’’, nije sve u Splitu.

Htjeli bismo to još proširiti. Ero je nakon Vrlike izveden i u Makarskoj, što se pokazalo kao pun pogodak. Popratni program Splitskog ljeta izvodit ćemo i na drugim područjima u samom Splitu, da bi bio još dostupniji. Primjerice, ako iduće Splitsko ljeto otvorimo s ‘’Cavalleriom Rusticanom’’, nadam se da će HRT to otvaranje prenositi na Prvom, a ne na Trećem programu.

NACIONAL: Osjeća li se to ljubomora na Dubrovačke ljetne igre?

Ne bih ja to nazvao ljubomorom. Smatram da nacionalni festivali – Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Međunarodni dječji festival u Šibeniku, Pulski filmski festival, Osorske glazbene večeri i Varaždinske barokne večeri – trebaju imati jednak značaj. Oko toga se mora uspostaviti dobra suradnja i ne bi smjelo oko festivala biti ‘’njihovi i naši’’. Prava promjena oko Splitskog ljeta trebala bi se dogoditi u smislu da publika prepozna da se nešto događa u Splitu, da predstave izađu pred narod.

NACIONAL: Vratimo se na Juru Bučevića. S obzirom na to da je Bučević član Građanske stranke Željka Keruma, Lemo ga je smatrao previše političkim kadrom. Međutim, Bučević je ravnatelj Opere u vašemu mandatu, po vašem izboru.

Moja je deviza bila sljedeća – ne smije politika testirati rad nekog kazališta ili ustanove, nego rad te ustanove mora biti korektiv ponašanja grada prema toj ustanovi i kulturi uopće. Za razliku od spomenutog kandidata koji se na natječaj za intendanta javio prije mene i koji je predložio svoje suradnike, ja sam se odlučio za drugi pristup. Raspisao sam natječaj za rukovodeća mjesta u kazalištu. Što se tiče Bučevića, on je osoba na koju računam. I prije nego što sam odlučio kandidirati se za intendanta, o njemu sam čuo jako dobre reference, dok je još studirao dirigiranje. Bio je i profesor u glazbenoj školi u Splitu, mnogi su mi pričali o njemu dobre stvari. Kad se Bučević javio na natječaj, bio je jedan od šest kandidata. Troje nije zadovoljavalo uvjete, a troje preostalih kandidata bili su na razgovoru sa mnom. Jure Bučević je zadovoljio sve moje kriterije, na isti način razmišljamo o kazalištu, prije svega o orkestru koji je nažalost pao na 34 radna mjesta. Moramo napraviti sve da se izborimo kod Gradskog vijeća da popunimo orkestar. To će iziskivati neke troškove, ali kad znamo da samo za autorske honorare umjetnicima koji nisu zaposleni godišnje isplaćujemo oko četiri milijuna kuna, vidimo da se racionalnijim poslovanjem može puno uštedjeti. Ostaje jako malo novca za produkcije, a bilo bi ga više da primjerice ne plaćamo autorske honorare, već da zaposlimo te ljude.

I još jedna bitna stvar vezana za Juru Bučevića. Odmah je, pri svojoj prijavi, napisao da mu je želja pokrenuti operni studio koji bi afirmirao mlade pjevače. Na isti način razmišljam i sam, to sam napravio i u riječkom HNK pa danas zbog takvog projekta imamo Kristinu Kolar, Roberta Kolara, Ingrid Haller. To su pjevači koji su svoju afirmaciju stekli preko pripreme manjih uloga, kako i treba biti. Nikakva politika Juru Bučevića nije dovela u HNK, niti bih ga ja prihvatio da je riječ samo o politici. Isto mislim i za moje druge suradnike, Jelenu Bosančić u Drami i Ilira Kernija u Baletu.

‘Mandat ministrice Nine Obuljen Koržinek vidim kao kontinuitet politike približavanja europskim standardima kulture, čime neće svi biti zadovoljni’

NACIONAL: Dobro, kažete da činjenica da je Bučević član Građanske stranke, koalicijskog partnera HDZ-u u Splitu, nema veze s tim da je izabran za ravnatelja Opere. Bučević je bio sporan, kako tvrde Nacionalovi izvori, zato što mnogi kulturnjaci u Splitu smatraju da je Duško Mucalo – intendant HNK u Splitu za vrijeme dok je gradonačelnik bio Željko Kerum – bio najveća sramota u kulturi toga grada. Smatrate li vi da je intendantura Mucala bila sramota?

Neću bilo što ružno reći ni o jednom svom kolegu ili kolegici. Samo znam da svatko tko se prihvati rada u kazalištu stvarno treba imati dovoljno hrabrosti, sposobnosti, znanja i iskustva da bi kazalište vodio kako treba. Sigurno ne mogu komentirati kako je Mucalo vodio kazalište jer nisam bio građanin Splita u to vrijeme. Ja sam, isto tako, od nekih čuo i da je Duško Mucalo bio ok prema zaposlenicima.

NACIONAL: Je li za vrijeme njegova mandata nastao najveći dio duga HNK u Splitu?

I to mi je teško komentirati jer nisam još ušao u tako duboke analize. Samo me zanimalo kakvo je sad stanje.

NACIONAL: I kakvo je stanje? Planirate li sanirati dug?

Planiram, i to racionalizacijom poslovanja, ne nauštrb kvalitete i ljudi. Tehnička priprema produkcija može biti jeftinija, a i dugoročnim planiranjem može se itekako mnogo uštedjeti. Već sam spomenuo što ćemo na Splitskom ljetu raditi 2020. i 2021. Moj sanacijski plan bit će predložen Odjelu za društvene djelatnosti te ću detaljnije objasniti kako se može smanjiti dug u nekoliko faza.

NACIONAL: I sami ste svjesni činjenice da ovako velik dug neće biti moguće sanirati samo iz vlastitog poslovanja. Morat ćete tražiti pomoć Grada.

Sigurno da će tu morati biti sinergija. Ali pokazat ćemo da znamo raspolagati novcem. Ako novac ne trošimo racionalno, onda ljudi koji sjede u Gradskom vijeću – ni lijevi ni desni ni sredina – neće dignuti ruku za sanacijski plan.

NACIONAL: Kako ćete sanirati dug HNK u Splitu kad ste odlaskom s mjesta intendanta HNK Ivana pl. Zajca ostavili dug od dva milijuna kuna?

Bit ću vrlo kratak jer me obvezuje profesionalnost. Činjenica je da je tadašnja nova intendantica HNK Ivana pl. Zajca bila izabrana krajem prosinca, a ja sam kazalište vodio do kraja sezone. U ožujku je ponovno na dnevnom redu Gradskog vijeća bilo biranje mene, ovaj put za ravnatelja Gradskog kazališta u Rijeci. Mislite li da bi to Vijeće jednoglasno dignulo ruku za mene da je nakon mog mandata intendanta bilo ikakvih repova? Taj dug nije nastao mojom krivicom. Sjetimo se da smo u to vrijeme ‘’prešli’’ s njemačke marke na euro, pa su honorari koji su tad iznosili tisuću maraka odjednom bili honorari tisuću eura, što je bio dvostruko veći iznos. Da ne govorim da su tad krenula poskupljenja svih energenata, uveo se veći PDV. Tih famoznih dva milijuna bio je iznos neplaćenih računa, ali nitko ne spominje koliko je ostalo nepotrošenog novca, neiskorištenih do kraja fiskalne godine. Isto tako, morali smo potpisati kolektivni ugovor sa zaposlenicima, a Grad Rijeka nije osigurao sredstva za prekovremene, rad noću i slično. Sve smo to morali isplaćivati iz vlastitih sredstava. I tako dalje.

NACIONAL: Imate puno iskustva u upravljanju kazalištima, gdje vidite najveći potencijal HNK u Splitu, a gdje najveće probleme?

Problemi su zato da se rješavaju i ne bih o njima. To je naša slatka briga. Potencijal je ogroman, imamo tri ansambla sa sjajnim umjetnicima. To je kreativni potencijal koji će sigurno u vrlo kratkom vremenskom roku postići još veću vidljivost. Nemojmo zaboraviti da je i dosad HNK u Splitu imao uspjeha u vidu strukovnih nagrada, ali nije bilo dovoljno vidljiv kao simbol, kao kulturna institucija u Hrvatskoj. To je moj zadatak – da se ta kreativnost digne na još višu razinu i da bude što vidljiviji. HNK u Splitu vidim kao kazalište ‘’od Senja do Prevlake’’, cijelu Dalmaciju trebamo pokrivati. Planiramo ojačati suradnju s kazalištima u Splitu ali i onima u Zadru, Šibeniku, Dubrovniku i u Mostaru. To sve mora biti izvor kreativnosti.

‘Ne smije se publici podilaziti, već treba zadovoljiti sve njene potrebe. Splićani imaju profinjen ukus i znaju prepoznati rad i entuzijazam umjetnika koji stvaraju program’

NACIONAL: Bili ste pomoćnik ministra Bože Biškupića kojeg mnogi i iz opozicije i pozicije smatraju najboljim ministrom kulture. Kako gledate na tu suradnju s njim i na što ste najponosniji iz toga vremena?

Najponosniji sam na prvi razgovor s ministrom Biškupićem, kad me pozvao da mu budem pomoćnik za glazbenu-scensku umjetnost i film. Sve smo se dogovorili u 15 minuta. Moje prvo pitanje njemu bilo je da mi kaže s kojim ću suradnicima raditi, a kad sam čuo tko je ekipa s kojom ću raditi, nisam ni sekunde razmišljao i odmah sam pristao biti dio tima. Znate li vi da je trebalo nekih pet godina da se Božu Biškupića počne percipirati kao najboljeg ministra kulture? Znate kad se to dogodilo? Kad je dobio nagradu za likovnu djelatnost. Onda je u jednom mediju pisalo da će se pamtiti tri ministra – Kukuljevića, Šuvara koji je izgradio infrastrukturu i Biškupića. Hrvatska je postala prepoznata u kulturnim krugovima velikom zaslugom Bože Biškupića. Jako mi je drago da smo ostali u komunikaciji pa je tako na otvaranje prvog Splitskog ljeta otkad sam intendant došao sa suprugom. Mislim da je cijela ekipa koja je bila oko ministra Biškupića bila sjajna, nitko od nas nije pitao kad trebamo kući, niti koliko kilometara trebamo odvoziti, radili smo strastveno.

NACIONAL: Zašto ste otišli iz aktivne politike?

Pa zato što se promijenila vlast, došla je nova ministrica koja me nije htjela u svojoj ekipi. Javio sam se na natječaj za ravnatelja Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost Ministarstva kulture, to su tad bile stručne a ne političke funkcije. Međutim, novim zakonom ukinuta je odredba da ravnatelji uprava moraju biti stručne osobe i ponovno su vraćeni pomoćnici ministra kao političke funkcije. Naravno, u tom trenutku nisam dobio otkaz, ali sam degradiran na funkciju savjetnika, što me nije zadovoljavalo – to da dolazim na posao, ne radim ništa i primam plaću. Zato sam se javio na mjesto ravnatelja Zorin doma i ondje ostao šest i pol godina.

NACIONAL: Kako vidite mandat današnje ministrice Nine Obuljen Koržinek?

Nina je ‘’naša’’, ako to mogu tako reći, ona je dio ekipe koja je stasala u vrijeme Biškupićeva mandata. Kasnije nam se pridružila, negdje 2005. jer je radila na projektima u Institutu za međunarodne odnose, ali se sjajno uklopila. Bila nam je velika pomoć, jer je to vrijeme bilo intenzivno – pripremali smo materijale kao dio dokumentacije za primanje Hrvatske u Europsku uniju. Suradnja s Ninom je uvijek bila jako dobra. Ovaj njezin mandat ministrice vidim kao kontinuitet politike približavanja europskim standardima kulture. Može netko biti nezadovoljan, ali vrijeme će pokazati što smo ostavili za povijest.

NACIONAL: Što mislite, što ćete vi ostaviti za povijest kao intendant HNK u Splitu?

Teško je prognozirati, ali nastojat ću ispuniti što je moguće više toga od onoga zacrtanog.