Predstavnici dijela srbijanske oporbe koja organizira prosvjede “Srbija protiv nasilja” predali su u ponedjeljak uredu predsjednika Srbije zahtjev za raspisivanje izvanrednih parlamentarnih i izbora u Beogradu do kraja godine.

U današnjem zahtjevu oporba inzistira na tome da beogradski i parlamentarni izbori budu razdvojeni od redovitih lokalnih i pokrajinskih izvora u Vojvodini.

Taj se zahtjev temelji na iskustvima s dosadašnjih izvanrednih i redovitih izbora od dolaska na vlast Srpske napredne stranke (SNS) 2012., koji su organizirani tako da vladajući uvijek nastupaju s jedinstvenom listom za sve izbore, uvijek ističući ime donedavnog šefa SNS-a i sadašnjeg predsjednika države  Aleksandra Vučića kao njezina nositelja.

Vučić je danas poručio da “srpska država nije fontana želja” i da će predstavnici dijela oporbe na svoje zahtjeve “dobiti odgovor kakav zaslužuju”.

Moj odgovor će dobiti kada se vratim iz Ujedinjenih naroda i poslije još jednog važnog sastanka, rekao je Vučić novinarima u Skoplju, gdje sudjeluje na skupu Brdo-Brijuni, aludirajući na raspravu koju u UN-u očekuje o Kosovu. 

U izbornim ciklusima tijekom prethodnog desetljeća, organiziranim na krilima popularnosti donedavnog vođe SNS-a i aktualnog šefa države koji je formalno odstupio s čela naprednjaka, oporba je ukazivala ne nepravedne izborne uvjete, nepotpun i neuređen popis birača, neravnopravnu zastupljenost u medijima te zlouporabe kroz takozvanu “dužnosničku kampanju” državnih dužnosnika.

Sastavni dio našeg zahtjeva je i inzistiranje na primjeni preporuka OESS-a i njegova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Europskog parlamenta i Europske komisije u pogledu predizbornih uvjeta, da bi demokratski izbori mogli biti mogući, rekla je danas novinarima dopredsjednica oporbene Stranke slobode i pravde Marinika Tepić.

Tu se, kako je rekla, ponajprije misli na “provjeru jedinstvenog biračkog popisa, smanjenje pritiska na birače u javnom sektoru” i nepristran rad nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke medije (REM).

Predstavnici oporbe istaknuli su i da se “svakodnevno institucionalno, pravno, verbalno i fizičko nasilje u društvu ne smanjuje”  te da “ekonomska i socijalna kriza pogađaju široke slojeve društva”, a da su zahtjevi građana koji od svibnja prosvjeduju na ulicama “ignorirani”.

Prosvjedi “Srbija protiv nasilja” održavaju se svakog tjedna od početka svibnja nakon dva masovna ubojstva – 3. svibnja u beogradskoj osnovnoj školi, a dan kasnije u dva sela nadomak Beograda, u kojima je ubijeno ukupno 19 osoba, među kojima je najviše učenika i mladih.

S tih prosvjeda su upućeni zahtjevi da se smjene članovi uprave REM-a i vodstva RTS-a, ukinu reality programi i uskrate nacionale frekvencije televizijama koje promiču nasilje i mržnju u javnom prostoru te smijene ministar unutarnjih poslova Bratislav Gašić i direktor sigurnosno-informativne agencije Aleksandar Vulin.

Nijedan od tih zahtjeva nije ispunjen.