Srbija u nedjelju nizom komemoracija obilježava 25. obljetnicu početka zračnih napada NATO-a na nekadašnju SR Jugoslaviju u kojima je, prema službenim procjenama, poginulo oko 3500 vojnika, policajaca i civila, među njima 89 djece, ranjeno je oko 6000 osoba, a ekonomska šteta mjeri se milijardama dolara.

Zapadna vojna alijansa započela je napade na teritorij Savezne Republike Jugoslavije 24. ožujka 1999. godine u 19,45 sati poslije odbijanja Beograda da potpiše sporazum o Kosovu iz  Rambouilleta. 

Odluka o bombardiranju donesena je kao presedan u povijesti UN-a, bez odobrenja Vijeća sigurnosti.

Članice NATO-a pokušale su dobiti suglasnosti VS UN-a, čemu su se usprotivile Kina i Rusija, najavivši veto, pa je NATO bez odobrenja tog tijela pokrenuo zračne udare koji su trajali do 10. lipnja 1999. kada je u Kumanovu postignut sporazum koji je nalagao povlačenje vojnih i policijskih snaga sa Kosova i uspostavljanje Privremene administrativne misije UN-a (UNMIK).

Povlačenje vojske i policije pratio je i egzodus desetaka tisuća srpskog stanovništva s teritorija Kosova, a kosovski parlament je u veljači 2008. uz većinsku podršku Zapada jednostrano proglasio neovisnost. Državnost Kosova danas, prema podacima kosovskih vlasti, podržava stotinjak zemalja članica UN-a, dok Srbija Kosovo smatra svojim teritorijem.

Proces normaliziranja odnosa Beograda i Prištine započeo je u travnju 2013. briselskim sporazumom pod pokroviteljstvom EU-a, a taj proces – uz uzajamna optuživanja – prate stalne napetosti.

Zapovijed za napade NATO-a izdao je tadašnji glavni tajnik NATO-a Javier Solana.

Tijekom tromjesečnog bombardiranja ciljevi su bili vojni objekti – vojarne, skladišta, radarske postaje, ceste, pruge i druga infrastruktura, među kojima i rafinerija u Pančevu.

Raketirane su i medijske kuće, među ostalim Radio-televizija Srbije, veleposlanstvo Kine u Beogradu, ali i pojedine zdravstvene ustanove i spomenici kulture.

Prema službenim podacima Ministarstva obrane Srbije, u NATO napadima ubijen je 1031 pripadnik vojske i policije.

Procjene su da je poginulo oko 2500 civila, među njima 89 djece, a ozlijeđeno je oko 6000 civila, dok se 25 osoba i dalje smatra nestalima.

Ukupna ekonomska šteta procijenjena je na 30 milijardi dolara, ali se stručnjaci i dalje spore o stvarnom iznosu.

Središnja komemorativna manifestacija kojoj će nazočiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i patrijarh Porfirije bit će održana tijekom večeri na jugu Srbije, u Prokuplju, od 20 sati.

Kosovska predsjednica zahvalila NATO-u

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zahvalila se pak zemljama članicama alijanse “što nisu zatvorile oči na stradanja naroda Kosova u to vrijeme“.

Ona je zajedno s veleposlanicima savezničkih zemalja akreditiranih na Kosovu odala počast palim vojnicima NATO-a tijekom sukoba na Kosovu i rekla da vjeruje da će Kosovo vrlo brzo biti dio tog vojnog saveza.

“Vječna hvala NATO-u. Vjerujem da će Kosovo vrlo brzo sjesti u NATO pored prijatelja koji su stali uz nas u najtežim trenucima i da će ovaj dug vratiti pomažući drugim zemljama”, rekla je Osmani.

“Želim se još jednom, u ime naroda Kosova, od srca zahvaliti svakom od NATO-vih vojnika koji su riskirali živote da bi sačuvali naše. Zahvaljujem se svim liderima demokratskih država koji nisu zatvarali oči pred stradanjem naroda Kosova, već su pritekli u pomoć, a i danas stoje uz nas”, istaknula je.

Veleposlanik SAD-a na Kosovu Jeff Hovenier napisao je na platformi X da se pridružio kosovskoj predsjednici na spomen obilježju palim NATO vojnicima.

“Sjećamo se i poštujemo hrabre vojnike koji su podnijeli vrhunsku žrtvu”, napisao je američki ambasador.

Veleposlanici u subotu izrazili žaljenje zbog gubitka ljudskih života

Veleposlanici Francuske, Italije, Njemačke, Norveške, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu u subotu su u zajedničkom priopćenju, uoči 25. obljetnice početka NATO bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije, ocijenili da je to bila “vojna intervencija koju nitko nije želio”, istaknuvši “duboko žaljenje zbog izgubljenih ljudskih života na Kosovu i u Srbiji”.

Veleposlanici vodećih zapadnih zemalja u priopćenju su naglasili da je “operacija Saveznička snaga osmišljena da natjera Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika SRJ, da prekine zlostavljanje civilnog stanovništva na Kosovu, da spriječi humanitarnu katastrofu i omogući izbjeglicama i raseljenima povratak, a humanitarnim organizacijama pristup Kosovu”.