Prošloga tjedna u Europskom parlamentu izglasana je nova Europska komisija na čelu s Njemicom Ursulom von der Leyen, članicom Europske pučke stranke. S 461 glasom za, 157 protiv i 89 suzdržanih, europski zastupnici potvrdili su novi kolegij povjerenika, među kojima je jedna od potpredsjednica i Dubravka Šuica čiji je izbor izazvao kontroverze u hrvatskoj javnost. O toj i ostalim temama tjednik Nacional razgovarao je s Tomislavom Sokolom, novim hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a. Tomislav Sokol na političku scenu stupio je 2017., bio je pomoćnik ministra obrazovanja, a za posao eurozastupnika ima i zavidne profesionalne kvalifikacije. Naime, završio je magistarski i doktorski studij na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu, u Belgiji, a uža specijalnost mu je upravo europsko pravo.

U Europskom parlamentu član je Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj, Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske, Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore, kao i Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

NACIONAL: Kako komentirate izbor članova Europske komisije i neke prilično provokativne komentare koji su se pritom čuli u dvorani; neki su fućkali, neki su hukali, neki su pljeskali…

Ono što je bitno – Komisija je izabrana uvjerljivom većinom. No u Parlamentu doista ima svega – od ekstremnih do centrističkih stranaka. Nije to prvi put – raznih provokacija s ekstremnih strana uvijek ima – kako zdesna, tako i slijeva. Rekao bih da je to zapravo dio političkog folklora ovdje u Strasbourgu.

NACIONAL: Dvoje hrvatskih zastupnika glasalo je protiv: Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić. Jeste li to očekivali? 

Iskreno, jesam. Oni su uvijek protiv svega i koriste Europski parlament da bi provokativnim govorima pokušali dobiti određene političke bodove kod svojih birača. No takav način djelovanja ne stvara nikakve saveznike, tako da u konačnici ne donosi rezultate. Vi možete govoriti na Plenarnoj, ali ono gdje stvarno možete nešto napraviti su Odbori, dakle radna tijela Parlamenta. Samo ako ste dio određene političke grupacije, kao što sam ja dio Europske pučke stranke, najjače političke obitelji u Europskom parlamentu, možete nešto promijeniti. Sve što možete postići opet je isključivo dogovorom i koalicijom s raznim političkim opcijama i tu morate biti spremni na određene kompromise. Pritom mislim na područja koja su u interesu hrvatskih građana, poput kohezijskih fondova ili, na primjer, transporta. Ono što Sinčić i Kolakušić rade može biti efektno, ali nitko od toga u Republici Hrvatskoj neće imati koristi.

NACIONAL: Ali zato ima koristi Mislav Kolakušić. On sve te svoje istupe u Parlamentu stavlja na društvene mreže i rejting mu raste.

On govori ono što njegovi birači žele čuti, nudi laka rješenja bez ikakve odgovornosti i koristi teške riječi na račun svoje države, što smatram da nije korektno. No to je njegov stil. Ja ipak vjerujem da će javnost na kraju to prepoznati. Uostalom, po svim istraživanjima HDZ je i dalje najjača stranka u Hrvatskoj, što pokazuje da građani ipak cijene jednu ozbiljnu, odgovornu politiku premijera i Vlade koja daje konkretne rezultate.

NACIONAL: Zašto niste reagirali na Kolakušićev nastup na televiziji N1, kada je prešutno odobrio revizionizam i veličanje ustaških zločinaca u imenima ulica, a nije se usprotivio ni pozdravu „za dom spremni“ iako se time krši Ustav? Imali ste ga priliku s pravom kritizirati, pa niste.

Koristim onaj forum koji imam. Ja sam ovdje u Europskom parlamentu nekoliko puta pokazao svoje neslaganje s kolegama koji su iznosili lažne optužbe protiv Hrvatske dizanjem plavih kartona. Te poslovničke mogućnosti koristit ću i dalje. Svatko treba u okruženju u kojem se nalazi koristiti određene instrumente kojima raspolaže. Ne mogu ih koristiti za nešto rečeno u Hrvatskoj.

NACIONAL: Ali on je i međunarodni političar i prešutio je, odnosno odobrio, stvari koje u Europskom parlamentu ne bi smio.

Ne možete uvijek na sve reagirati. Smatram da ne treba pridavati preveliku važnost pojedinim ljudima. Oni dio svoje osobne popularnosti i grade na provokacijama i medijskoj pažnji koju dobiju. Njima medijska pažnja radi veću korist nego štetu i oni upravo na to računaju. Baš zato je potrebno još jednom naglasiti da od njihovih ispada u Parlamentu i izvan njega ni Hrvatska ni njeni građani neće imati nikakve koristi.

‘Siguran sam da smo svi za pomirenje i dijalog s našim susjedima. Ali naravno da to znači rješavanje određenih pitanja. Konkretno, kada je riječ o Srbiji, to podrazumijeva rješavanje statusa hrvatske manjine’

NACIONAL: U Hrvatskoj je održan izborni skup EPP-a. Iako je to sigurno značajan skup nekih od vodećih političara EU-a, nije i najveći do sada, kako se tvrdilo. Zar je HDZ zaboravio Zagreb Summit, na koji je pokojni francuski predsjednik Jacques Chirac doveo sve šefove država i vlada EU-a? 

Ovo je sigurno bio jedan od najvećih skupova, a nadam se da će Summit o Zapadnom Balkanu koji ćemo organizirati u svibnju, tijekom predsjedanja EU-om, biti i veći. Svaki politički skup koji okupi ljude koji odlučuju na europskoj i svjetskoj razini, za Hrvatsku je koristan. Od promocije države do toga da se prikazujemo kao ozbiljan igrač i politički partner. Zato se ne treba baviti banalnostima i uspoređivati skupove.

NACIONAL: Trebalo se ipak toga sjetiti. Jer to je bio europski, ne stranački summit, a zahvaljujući osobnom Chiracovu angažmanu, prvi put je održan u zemlji koja nije članica i imao je povijesni značaj jer je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Ne mislim da se to zaboravilo, mi smo se samo fokusirali na ono što se sada događalo u Zagrebu. A to je činjenica da je 10 šefova država ili vlada bilo u Hrvatskoj, s predsjednicom Europske komisije i povjerenicima i predstavnicima Europskih pučana, stranke koja je dobila više od 40 milijuna glasova na europskim izborima. To je politička snaga koja je izuzetno relevantna na europskoj sceni, a svojom dolaskom u Hrvatsku pokazala je da je i Hrvatska dio toga. To je rezultat rada i Vlade i HDZ-a. Treba se fokusirati na poruku koja je poslana – jer stalno se žalimo da smo mali i nebitni, a onda kada proaktivno radimo na rješenjima na europskoj razini, kada imamo glavnu tajnicu Vijeća Europe i lobiramo za hrvatske interese, oporba se bavi banalnostima i ne vidi širi kontekst.

NACIONAL: No obični građani nisu bili posebno fascinirani, iako nitko ne odriče premijeru činjenicu da se među Europljanima osjeća kao riba u vodi. Tijekom kongresa prosvjetari su štrajkali, auti su trubili – kako su to doživjeli vaši kolege iz EPP-a? 

Prosvjedovati je legitimno. I u Bruxellesu i u Strasbourgu su česti prosvjedi, tako da je to određeni vid političke kulture u Europi i samo po sebi nikoga posebno ne čudi. Kolege iz EPP-a vidjeli su štrajkaše i o tome se raspravljalo kao i o svim drugim temama.

NACIONAL: Zašto HDZ sindikate i prosvjetare optužuje da su ispolitizirani ako jasno kažu da su za ovo stanje krive i prethodne vlade, osobito ona Zorana Milanovića protiv koje su prosvjedovali 2012.?

Činjenica je da određene političke snage pokušavaju instrumentalizirati taj proces. Istovremeno, ne znam nijednu vladu koja je do sada toliko napravila na dizanju standarda građana, dok se u javnosti stječe dojam da je upravo suprotno. No brojke su brojke – imamo rekordan rast prosječnih plaća, sto tisuća zaposlenih više, smanjenje javnog duga, izašli smo iz procedure prekomjernog deficita. Kad se zbroje sva povećanja, onda možemo govoriti o povećanju plaća prosvjetara od 23 posto, što je apsolutni rekord za mandat jedne vlade.

NACIONAL: Ali pustite te brojke jer to nije odgovor na pitanje. Prosvjetari nisu ispolitizirani, već su nezadovoljni svojim statusom, zbog čega su tražili porast koeficijenta od 6,11 % kako bi se ispravila nepravda. Umjesto toga Vlada je povisila sve plaće u javnom sektoru. To je skuplje, a nije udovoljeno opravdanim zahtjevima.

Po mom mišljenju, bitno je da vam plaće rastu. Ako u mandatu jedne vlade plaće narastu 23 posto, ne možete reći da ta vlada nije socijalno osjetljiva. Ponuda koja je zadnja na stolu targetira upravo obrazovanje, kroz razne dodatke koji bi trebali dovesti do ukupnog povećanja plaća od 23 posto. S druge strane, najveća smanjenja plaća prosvjetarima bila su upravo za mandata vlade Zorana Milanovića. No ni približno se nije radio ovakav pritisak kakav se radi danas. Na kraju ćemo vidjeti kako će pregovori završiti, mislim da je ponuda Vlade vrlo korektna i ispravlja nepravde, a hoće li se tehnički riješiti na ovaj ili onaj način, mislim da to nije ključno. Smatram da svakako treba ulagati u obrazovanje i poboljšati ne samo status nastavnika, već i podići standard škola i fakulteta, ali ne treba zaboraviti ni privatni sektor koji puni državni proračun. Rast plaća u javnom sektoru treba biti održiv, a ne da se vratimo u situaciju u kojoj je bila Milanovićeva vlada – da u Hrvatskoj imamo recesiju dok je ostatak Europe u pozitivi i da još natovarimo 70 milijardi kuna javnog duga.

NACIONAL: Izbor Dubravke Šuice bio je problematičan u hrvatskoj javnosti zbog činjenice da nije podastrla podatke o svojoj imovini. Jeste li očekivali više negativnih reakcija u Europskom parlamentu, s obzirom na to da su mnoge nevladine udruge pisale klubovima zastupnika i tražile da postave određena pitanja? 

Prvo moram ispraviti nekoliko stvari. Kolegica Šuica podastrla je podatke o svojoj imovini tamo gdje je trebala, dok je bila državna dužnosnica u Hrvatskoj. Ja ne vidim nikakav nesrazmjer imovine i onoga što je njena obitelj mogla zaraditi. Na čelu tadašnjeg Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa bio je SDP-ov Josip Leko. Da je nešto bilo sumnjivo, sigurno bi reagirali. Ne postoji nikakva odluka da je ona bilo kako povrijedila neki zakon. Drugo, Odbor za pravne poslove Europskog parlamenta nije utvrdio nikakav problem i cijelu tu priču nitko ovdje nije uzimao ozbiljno, osim jednog zastupnika iz Njemačke koji je očito bio brifiran od gospodina Sinčića. Sada svjedočimo politikantstvu SDP-a koji nastoji steći određene bodove na glasinama iza kojih ništa ne stoji.

NACIONAL: Nije samo SDP postavljao određena pitanja, tu su i nevladine udruge i hrvatska javnost koja nije dobila odgovor kako je sve to stečeno, jer na saslušanju u Parlamentu Šuica ništa nije rekla.

U licitiranja i nagađanja ne bih ulazio. Što se tiče nevladinih udruga, imamo jednu koja se bavi svime osim onime što joj stoji u nazivu. Pritom mislim na GONG. Umjesto da nadgleda glasanje, bavi se politikantskim napadima.

NACIONAL: To je uvreda za GONG. Oni se bave demokratizacijom procesa i godinama lobiraju za promjene zakona, osobito izbornih, upozoravaju na nepravilnosti svake vlade. Jednako su napadali i vladu Zorana Milanovića, samo što to HDZ zaboravlja.

Činjenica je da među nekima od tih udruga postoji sistem „revolving doors“ – kad završite posao u nevladinoj udruzi, uđete u stranku. Pritom mislim, dakako, na Dragana Zelića, koji je kao jedan od ključnih ljudi GONG-a završio u SDP-u. Zna se koja je politička orijentacija dijela tih udruga, što je njihovo legitimno pravo, ali se trebaju jasno o tome izjasniti.

NACIONAL: Dragan Zelić je jedini koji je ušao u SDP, možete li se sjetiti nekog drugog? A udruge jesu nevladine jer rade u interesu građana.

Rade li u interesu građana, to će presuditi građani. Meni se čini da puno više rade u interesu nekih političkih stranaka, a to se vidjelo i u slučaju Dubravke Šuice. Osim toga, ako su te nevladine udruge doista neovisne, smatram da su vladu Zorana Milanovića, koja je bila najgora u povijesti, trebali kritizirati puno više nego što jesu.

‘Rast plaća u javnom sektoru treba biti održiv, a ne da se vratimo u situaciju u kojoj je bila Milanovićeva vlada – da imamo recesiju dok je ostatak Europe u pozitivi i da još natovarimo 70 milijardi kuna javnog duga’

NACIONAL: Iako Aleksandar Vučić kao pridruženi član nije došao na kongres u Zagreb, čelnici EPP-a poslali su poruku o potrebi pomirenja i izgradnje mostova. Mislite li da su te poruke članovima HDZ-a prihvatljive? 

Kad ih stavimo u kontekst – apsolutno. Siguran sam da smo svi mi za pomirenje i dijalog s našim susjedima. Ali naravno da to znači rješavanje određenih otvorenih pitanja. Konkretno, kada je riječ o Srbiji, to podrazumijeva rješavanje statusa hrvatske manjine, koji je neusporedivo lošiji u Srbiji nego srpske u Hrvatskoj, zatim pronalazak svih nestalih i procesuiranje ratnih zločina. To više nije bilateralno pitanje, već pitanje demokratskih, civilizacijskih standarda i vladavine prava, čije ispunjenje je nužno za ulazak u EU.

NACIONAL: Hoće li Hrvatska blokirati srpske pregovore, kao što je najavila predsjednica, iako smo se kleli da nikada nećemo raditi drugima ono što je Slovenija radila nama?

Srbija je još jako daleko od članstva, zatvorila je tek dva poglavlja. Dok se te ključne stvari ne riješe, Srbija ne može ući u EU i mislim da je taj stav sasvim legitiman. Puno toga ovisit će i o strateškom određenju Srbije – jesu li okrenuti prema EU-u ili Rusiji.

NACIONAL: Ali Aleksandar Vučić je pridruženi član EPP-a, a ne S&D-a.

On nije punopravni član, a može postati jedino kada Srbija postane punopravna članica EU-a. A to se opet može dogoditi jedino kada ispune sve standarde – od vladavine prava do poštovanja ljudskih prava i prava manjina. Dalek je put do toga.

NACIONAL: Hrvatska preuzima predsjedanje EU-om nekako s početkom rada nove Komisije. Mnogi veleposlanici u Zagrebu komentirali su prioritete kao „business as usual“, želeći reći da su očekivali neki iskorak od tekućih poslova kojima se EU bavi. Kakvi su komentari zastupnika u Europskom parlamentu?

Mnoge teme predsjedanja su zadane, one su dio tekućih poslova EU-a, poput migracija, klimatskih promjena, jačanja europskih institucija, proširenja i slično. To su velike teme koje ne možete ignorirati. Bitno je ono na što ćete staviti naglasak i malo pomaknuti na listi prioriteta. Hrvatska je tu pokazala stav – a to je pitanje tzv. Zapadnog Balkana, o kojem će se raspravljati na Summitu u svibnju. To područje jugoistočne Europe za Hrvatsku je izuzetno važno i zato ćemo se truditi da priča o proširenju ostane visoko na agendi, prije svega zbog hrvatskih interesa. Tu se ne radi samo o otvaranju pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, već i o integraciji Crne Gore, ali i BiH, koja je zapravo naš ključni strateški interes. Hrvatska tu treba imati što aktivniju ulogu, tim više što su upravo Hrvati od sva tri konstitutivna naroda najviše proeuropski orijentirani i njima je zadovoljavanje europskih standarda i vladavine prava najviše u interesu.

NACIONAL: Mislite li da hrvatska vlada može do neformalnog Summita sa zemljama Zapadnog Balkana uvjeriti Francusku, a onda i Dansku i Nizozemsku, da daju zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom? 

Europska pučka stranka inicirala je rezoluciju u Europskom parlamentu u kojoj se iskazuje žaljenje i konstatira da je učinjena greška. Kada vi nekome date obećanje i on ispuni sve uvjete, da biste zadržali kredibilitet, obećanje morate ispuniti. Pritom prvenstveno mislim na Sjevernu Makedoniju, koja je čak promijenila naziv zemlje kako bi otvorila proces pristupanja. Smatram da je jako važno da EU održi svoju prisutnost na tom području jer ako neće on, radit će treće države. Hrvatsko predsjedništvo svakako će raditi na tome, a treba istaknuti da sam pregovarački proces ima već ugrađene mehanizme kojima možete zemlju zaustaviti u bilo kojem trenutku. Uz najveću benevolentnost svih članica, čak i da otvore pregovore, oni neće završiti do kraja mandata ove Komisije. No smatram da ovdje nije bila riječ konkretno o tim državama, već političkim odnosima između zemalja članica EU-a. Vjerujem i nadam se da se kroz dijalog može postići napredak i da Hrvatska tome može dati svoj obol.

NACIONAL: Tonino Picula imenovan je posebnim izvjestiteljem za preporuke o Zapadnom Balkanu uoči nadolazećeg Summita u Zagrebu. Mislite li da je on prava osoba za to? 

Svakako je dobro da se pitanjem jugoistočne Europe bavi netko iz Hrvatske, mislim da smo mi u to doista dobro upućeni. Takva je odluka svakako pozitivna, dobro je da na takvoj poziciji imamo nekoga tko poznaje širi kontekst i sve povijesne i ostale čimbenike koji na njega utječu. To nije baš jednostavno shvatiti nekome tko s tim područjem nema dodira.

NACIONAL: Nije nikakva tajna – naime, o tome pišu mediji – da je HDZ zapravo podijeljen između dvoje kandidata i da će dio istaknutih članova zapravo raditi u korist Miroslava Škore. Kako to komentirate?

Kandidatkinja HDZ-a je Kolinda Grabar-Kitarović, sva stranačka tijela dala su joj dala jednoglasnu podršku. HDZ je najjača stranka i uvjeren sam da će ona pobijediti. Što se terena tiče i kojekakvih glasina koje se puštaju, ne bih komentirao, jer jedina prava anketa je na dan izbora.

NACIONAL: Već dugo traju borbe za unutarstranačke izbore. Analitičari smatraju da bi eventualni gubitak izbora Kolinde Grabar-Kitarović značio i smjenu Andreja Plenkovića. Izazivača je puno – od Mire Kovača, preko Davora Stiera do Ivana Penave. Kakve su im šanse? 

HDZ dugo nije bio u ovakvoj poziciji – da imamo predsjednicu države, predsjednika Vlade i Sabora – i mislim da stranka sa svojim vodstvom i predsjednikom ide u dobrom smjeru. No svatko se ima pravo kandidirati, ne živimo u jednoumlju, a što se tiče tajminga, o tome bi se dalo govoriti. Mislim da su mogli pričekati da prođu predsjednički izbori, ali to je legitimno pravo i njihova odluka.

NACIONAL: Premijer Plenković suočen je s problemima unutar vlastite stranke; zagrebački HDZ izbacio je članove grupa na WhatsAppu zbog govora mržnje, a sada ti izbačeni članovi premijera optužuju za autokratsko vođenje stranke. Bi li se nešto takvo moglo dogoditi npr. u CDU-u ili CSU-u?

Ako netko poziva na linč, ubojstva i služi se govorom mržnje, logično je da bude sankcioniran. No u proceduralnom smislu u javnosti ima puno pogrešnih informacija. Gradski odbor HDZ-a pokrenuo je stegovni postupak protiv određenih članova. Časni sud Grada Zagreba je donio odluku o izbacivanju, a te osobe, ako smatraju da su povrijeđena njihova prava, mogu se žaliti Visokom časnom sudu. Ne bih želio prejudicirati ishod, no vjerujem da je cijeli postupak proveden sukladno statutu HDZ-a.

‘Hrvatska treba imati aktivnu ulogu u BiH, tim više što su upravo Hrvati od sva tri konstitutivna naroda najviše proeuropski orijentirani i njima je zadovoljavanje europskih standarda i vladavine prava najviše u interesu’

NACIONAL: Problem je i u tome što ova vlada ovisi o 11 kupljenih ruku stranke Milana Bandića. Hoće li zastupnici HDZ-a glasati za GUP protiv kojeg su i struka i građani te tako dokazati da je na djelu koruptivno-trgovačka koalicija? 

Kao prvo, nema kupljenih ruku. I prije se događalo da zastupnici mijenjaju stranke, što je njihovo pravo jer je po Ustavu mandat neotuđiv. Sjetite se vlade Ivice Račana, kada se HSLS raskolio, a dio njihovih ministara ostao u vladi,  osnovao novu stranku i čuvao većinu SDP-u. Naglasio bih i da nitko nije prešao u HDZ. Dapače, neki koji su ušli na listi HDZ-a, iz njega su izašli.

NACIONAL: Na primjer Bruna Esih ili Zlatko Hasanbegović, pitanje je samo zašto su takvi ljudi bili na vašoj listi.

Kada ste u stranci, trebate poštovati pravila te stranke. Njihov mandat je njihov mandat i dogodilo se što se dogodilo. Što se tiče GUP-a i grada Zagreba, o tome će stranačka tijela donijeti odluku. Ne bih rekao da su svi protiv GUP-a, no znam da se o takvim velikim stvarima nikada ne može postići konsenzus. Ono što je bitno jest je li sve rađeno po zakonu. No ne bih sada prejudicirao kakvu će odluku donijeti zastupnici u Skupštini Grada.

NACIONAL: Vi ste belgijski student. Koliko vam to europsko iskustvo pomaže u obnašanju zastupničke dužnosti?

Da, magistrirao sam i doktorirao na jednom od najuglednijih sveučilišta u Belgiji, Katoličkom sveučilištu u Leuvenu, i to pravo Europske unije. Bavio sam se tom temom cijelu svoju profesionalnu karijeru. Mislim da je EU potreban kao određeni okvir unutar kojeg mala i otvorena država kao što je Hrvatska jedino i može slijediti svoje nacionalne interese. Od početka sam smatrao da je članstvo vrlo bitno, ali treba i poznavati pravni sustav i funkcioniranje institucija, odnose među strankama i mislim da mi je to obrazovanje itekako pomoglo. Morate poznavati sustav kako biste mogli štiti hrvatske interese. Isto tako mislim da je jako važno da što više hrvatskih studenata dobije priliku otići studirati u neku od europskih zemalja, da steknu određena iskustva i to nekako vrate Hrvatskoj. Kao pomoćnik ministra napravio sam veliki iskorak i uspio osigurati sredstva iz proračuna za 150 novih doktoranada, za projekte hrvatske Zaklade za znanost, na što sam posebno ponosan. I tu smo imali sušu tijekom vlade Zorana Milanovića.

NACIONAL: Kao hrvatsko izaslanstvo, dakle svi eurozastupnici, uspjeli ste se složiti oko zajedničkog pisma Europskoj komisiji kada je Slovenija zaprijetila da će blokirati hrvatski ulazak u Schengen. Ima li šanse za slične zajedničke akcije? 

Mislim da oko nacionalnih interesa treba postojati konsenzus i drago mi je što smo ga oko Schengena postigli. Kao što smo ga postigli i oko izlaska iz arbitraže koja je bila kompromitirana, što je sada dokazano i u samoj Sloveniji. Po međunarodnom pravu i Bečkoj konvenciji, Hrvatska je svakako imala pravo izaći iz tog sporazuma. To pitanje je isključivo bilateralno, nema veze s pravnom stečevinom EU-a i uvjeren sam da će i Sud EU-a donijeti takvu odluku. Dio slovenskih političara koristi određene mehanizme kako bi postigao određene poene u slovenskoj javnosti, ali pitanje Schengena i europskog prava s jedne strane i pitanje bilateralno graničnog spora s druge, dvije su potpuno odvojene stvari. Tu je naš stav jasan. Vjerujem da one snage u Sloveniji koje to pokušavaju ispolitizirati i vrše pritisak na europske institucije da se Hrvatskoj rade određeni problemi, u tome neće uspjeti.