Posljednjih dana se u Beogradu održava niz prosvjeda nezadovoljnih građana i oporbe koji sumnjaju u rezultate izbora na kojima je stranka predsjednika Aleksandra Vučića odnijela pobjedu. Mnogi ove prosvjede povezuju s onima održanim koncem 2013. godine na Majdanu, trgu u centru Kijeva.

Poveznicu s Majdanom vide prvenstveno u vlasti Srbije. Premijerka Ana Brnabić je kazala kako pokušaj upada u Skupštinu Grada Beograda pokazuje njihovu namjeru da se nasiljem mijenja izborna volja građana.

Pokušaj Majdana?

“Meni je svaki pokušaj upada u institucije dramatičan i pokazuje namjeru da se nasiljem mijenja izborna volja građana. Ovo jest pokušaj Majdana, ovo je nebriga za sve ostale građane Republike Srbije, za sve ostale građane Beograda”, rekla je Ana Brnabić.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je također kazao da sve sliči na početak ukrajinskog Majdana. “Suština je da vidite da nismo napamet govorili to za Majdan, ovdje se okupilo 1.500 ljudi, 1.000 ili 500, tako je počeo Majdan i danas oni više nemaju državu kakvu su imali i nikada više je neće imati”, rekao je Šapić.

Nedjeljni prosvjed u Beogradu. FOTO: Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL

Nositelj liste “Mi – glas iz naroda” Branimir Nestorović izjavio je da su nedjeljni prosvjedi oporbe u Beogradu “pokušaj Majdana iz 2000. godine” i ocijenio da će nasilje danas eskalirati.

Rekao je da je riječ o istom scenariju kao za Majdan 2000. godine i da su nasilni pokušaji ulaska prosvjednika u Skupštinu grada “generalna proba”.

Glasovima srbijanskih vlasti pridružila se i glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. “Kolektivni Zapad tehnikama Majdana pokušava destabilizirati situaciju u Srbiji”, poručila je.

Sudbonosni mjeseci

Prije deset godina tisuće Ukrajinaca okupilo se na Trgu nezavisnosti u Kijevu tražeći europsku budućnost svoje zemlje. Njihove akcije pokrenule su desetljeće revolucije, previranja i sukoba, što je kulminiralo potpunom invazijom Rusije na zemlju u veljači 2022. godine.

Krajem studenog 2013. godine, pod jakim pritiskom Rusije, tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič povukao se iz potpisivanja sporazuma o pridruživanju s Europskom unijom, odlučivši umjesto toga potpisati zajam i energetski sporazum s Moskvom.

Njegova je odluka izazvala bijes među Ukrajincima koji su sanjali o demokratskoj budućnosti u EU, izvan političke orbite Rusije. Tisuće prosvjednika ispunile su kijevski trg Majdan, mašući zastavama u bojama Ukrajine i Europske unije.

Prosvjednici u Beogradu u nedjelju su pokušali upasti u zgradu Skupštine. FOTO: Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL

Nakon nekoliko dana mirnih prosvjeda, ukrajinska policija okupila se kako bi očistila Trg nezavisnosti u brutalnom gušenju prosvjeda. Kao odgovor, još tisuće Ukrajinaca iz cijele zemlje pridružilo se prosvjedima. Usred zime centar Kijeva bio je zabarikadiran, a interventna policija formirala je redove kako bi zaštitila vladine zgrade.

Nasilna intervencija

Teško naoružana interventna policija pokušala je vratiti kontrolu nad glavnim gradom u veljači 2014. godine. U sukobima je ubijeno 108 prosvjednika, a desetke su ubili policijski snajperi. Masakr je šokirao naciju i međunarodnu zajednicu, što je dovelo do opće osude Janukovičevog režima.

Nakon nasilja, Janukovič je pobjegao iz zemlje i formirana je nova privremena vlada. Događaji su postali poznati kao ukrajinska “revolucija dostojanstva”. Rusija je anektirala Krim u ožujku 2014. godine i potaknula separatistički rat u istočnoj Ukrajini, uvod u svoju potpunu invaziju osam godina kasnije. Ukrajina je nakon revolucije izabrala prozapadnu vladu i zatražila članstvo u EU.

U nedjelju je uhićeno više od 35 osoba u Beogradu. FOTO: A.H./ATAImages/PIXSELL

Prevrat ili volja naroda

Konačno, u veljači 2022. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin je pokrenuo svoj rat koji traje do danas, s desecima tisuća mrtvih na obje strane usred najvećeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Uprkos svim nedaćama, Ukrajina je postala ujedinjenija nego u 32 godine nezavisnosti i približila se EU-u, Sjedinjenim Američkim Državama i Zapadu općenito, u ishodu koji je Putin pokušao spriječiti.

Mnogi zapravo smatraju da upozorenja vlasti “kako neće dozvoliti novi Majdan” zapravo indirektne prijetnja i upozorenje vlasti. Vlasti u Srbiji često spominju “strani zapadni faktor” kada spominju antivladine prosvjede.

Ono što je simptomatično je da srbijanske vlasti doživljavaju Majdan kao nešto negativno, kao prevrat, a ne doživljavaju ga kao logičan odgovor na autoritarizam i na nasilje koji je proizveo tada režim u Ukrajini.