U Srbiji se u srijedu slavi Dan državnosti, u znak sjećanja na 15. veljače 1804. kada je u Orašcu, u Šumadiji, počeo Prvi srpski ustanak za oslobođenje od Turaka, te isti dan 1835. kada je donesen prvi moderni ustav Srbije i  jedan od prvih suvremenih ustava u tadašnjoj Europi.

U povodu dana državnosti najviši državni dužnosnici sudjeluju na prigodnim svečanostima  i polažu vijence na spomen-obilježja vođi Prvog srpskog ustanka Karađorđu Petroviću te spomenik Neznanom junaku na Avali.
Prigodom Dana državnosti predsjednik Tomislav Nikolić dodijelio je brojna odličja i priznanja institucijama, istaknutim javnim ličnostima, sportašima i umjetnicima.

Prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski, donesen je u Kragujevcu 15. veljače, a odredbe koje je sadržao, neobično liberalne za tadašnje prilike, po uzoru na ustave Francuske i Belgije, napisao je ugledni novinar Dimitrije Davidović. Takvo ustavno rješenje nije se dopalo Austriji, Turskoj i Rusiji pa je ustav ubrzo suspendiran. Velike sile smatrale su ga previše liberalnim, u usporedbi s ustavima većine europskih država.

U vrijeme Kneževine, a potom i Kraljevine Srbije, promijenjeno je pet ustava, nova ustavna rješenja donijele su Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca (SHS), takozvani Vidovdanski ustav, a potom Kraljevina Jugoslavija, da bi poslije 2. svjetskog rata, od 1945. godine, Srbija u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta mijenjala ustavna rješenja.

Aktualni ustav Srbije usvojen je 30. listopada 2006. godine.