Nacional je tijekom proteklog tjedna dobio na uvid sudske dokumente koji otkrivaju da se s Davorom Božinovićem, ministrom unutarnjih poslova i nositeljem HDZ-ove izborne liste u šestoj izbornoj jedinici, na istoj listi nalazi krivokletnik koji se po svemu sudeći nezakonito upleo u službenu kriminalističku istragu kako bi uz pomoć privatnih detektiva iz agencije čiji je suvlasnik njegov kum, pokušao kontaminirati mjesto teške nesreće u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu, zaštititi prave krivce za tu tragediju, odreda bliske potpredsjedniku Vlade i HDZ-a Branku Bačiću te na koncu podmetnuti krivnju drugim osobama.

Zapisnik sa suđenja optuženima za tragediju u HE Plato u posjedu Nacionala otkriva da je taj krivokletnik umirovljeni general Miljenko Filipović koji se na spomenutoj izbornoj listi HDZ-a nalazi na četrnaestom mjestu. Taj zapisnik otkriva još nešto – kako Filipović decidirano tvrdi da je sve spomenuto napravio po izravnom nalogu tadašnjeg šefa HEP-a Frane Barbarića koji je prošle subote bio domaćih HDZ-ovoj predizbornoj delegaciji za koju je u zagrebačkom Zapruđu organizirao kavu, a potom su se zaputili na Bundek.

FOTO: Grgo Jelavic, Luka Batelic/PIXSELL

Tako su Filipović i Barbarić, svaki sa svojim zaduženjima kao izravni sudionici HDZ-ove predizborne kampanje, u srcu državnog HEP-a nešto ranije kreirali ono što nalikuje scenariju kriminalističkog filma, koji će u ovom slučaju također imati pravosudni epilog. Jer će se zbog sadržaja svog iskaza Miljenko Filipović, a vjerojatno i Frane Barbarić suočiti s ozbiljnom kaznenom prijavom. U tom bi se slučaju na Filipovića i Barbarića mogao ironično primijeniti slogan – s izbora na suđenje. Dodatno u svemu intrigira i činjenica da je Filipović u opisanom kontekstu, unatoč svemu, završio baš na izbornoj listi HDZ-a koju nosi ministar unutarnjih poslova.

Umirovljeni general Miljenko Filipović angažirao je privatnu detektivsku agenciju u suvlasništvu svog kuma kako bi de facto kontaminirao istragu o pravim uzrocima nesreće u HE Dubrovnik u kojoj su 10. siječnja 2019. poginula trojica radnika. Detektive je angažirao po nalogu bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića. Potom su obojica lagala na sudu. Barbarić je rekao da on kao tadašnji predsjednik Uprave HEP-a nije bio upoznat sa sadržajem tog detektivskog izvješća, dok je Miljenko Filipović izričito potvrdio ne samo da mu je Barbarić dao nalog da angažira detektive i provede istragu, već i da ga je o sadržaju izvješća o provedenoj istrazi osobno izvijestio i dostavio mu ga. Ali je Filipović potom lagao i manipulirao u nekim drugim dijelovima svog iskaza.

Miljenko Filipović je po stranačkoj liniji i bez da je zadovoljio uvjete natječaja najprije angažiran na mjestu direktora korporativne sigurnosti HEP-a, a onda je na sudu lagao o tragediji u Dubrovniku. FOTO: Tomislav Miletic/PIXSELL

Sve je to sadržaj ekstenzivnog dokumenta u posjedu Nacionala, to jest zapisnika sa sudskog ročišta koji će postati i dio kaznene prijave jer teško kompromitira i bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Franu Barbarića, kojeg je premijer Andrej Plenković mjesecima štitio u aferama Plin za cent i Vikendica i Miljenka Filipovića.

Prema navodima izvora bliskog vrhu HEP-a, upravo je Davor Božinović bio među istaknutijim lobistima da general Miljenko Filipović bude angažiran kao direktor sigurnosti u HEP-u, iako nije imao uvjete propisane natječajem.

Miljenko Filipović je, dakle, po stranačkoj liniji i bez da je zadovoljio uvjete natječaja najprije angažiran na mjestu direktora korporativne sigurnosti HEP-a, a onda je na sudu ustvrdio da je u kontekstu zbivanja nakon tragedije u HE Plato djelovao po izravnom nalogu bivšeg predsjednika HEP-a Frane Barbarića.

Filipovićevi detektivi ušli su u pogon već 11. siječnja, drugi dan nakon nesreće. Rekao je da su dobili usmeno dopuštenje za ulazak u pogon, ali nije rekao od koga. Pa je priznao da je dopuštenje dao on

Filipović je, kako tvrdi, po nalogu Barbarića odmah nakon izbijanja tragedije angažirao privatnu detektivsku agenciju u suvlasništvu svog kuma čiji su djelatnici neovlašteno ušli na mjesto tragedije isti dan kad i službeni istražitelji policije i DORH-a i time zapravo moguće kontaminirali mjesto tragedije. Na mjestu nesreće istog je dana i dan nakon nesreće bio i Miljenko Filipović.

Upućeni pravosudni izvori tvrde da se sve to odvijalo s ciljem kako bi prikrili prave krivce i preusmjerili odgovornost za tu tragediju na tadašnje članove Uprave Nikolu Rukavinu i tadašnjeg direktora HEP Proizvodnje Željka Starmana, dok su istovremeno zaštićeni pojedinci iz HEP-a Dubrovnik bliski ministru Branku Bačiću.

O uzrocima te tragedije raspravljalo se 22. ožujka ove godine na Županijskom sudu u Dubrovniku, u nastavku suđenja bivšem članu Uprave Nikoli Rukavini, bivšem direktoru HEP Proizvodnje Željku Starmanu i drugima optuženima za tu tragediju, kada je iskaz dao Miljenko Filipović. Rukavina, Starman i ostali optuženi su kao suodgovorni za tragediju u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu u kojoj su smrtno stradala trojica radnika HEP-a. Tragedija se dogodila 10. siječnja 2019. godine, kada se zbog zapaljivih ploča ugrađenih u plafon strojarnice požar koji je buknuo u elektrani rasplamsao, uslijed čega su živote izgubili djelatnici HEP-a Davor Pozniak, Mato Maškarić i Ivica Zvrko koji su se bezuspješno pokušali spasiti skokom u odvodni kanal.

Suvlasnik detektivske agencije DIA koja je u tom slučaju bila angažirana je Miro Marton – kum Miljenka Filipovića. Filipović je pokušao prikriti da je znao da je suvlasnik detektivske agencije njegov kum

Nacional je već ranije otkrio da su iz optužnice u potpunosti izostavljeni ljudi bliski ministru graditeljstva Branku Bačiću – bivši direktor HE Dubrovnik Ivo Miletić i njegov sin Pero, nadzorni inženjer tijekom sanacije stropa u strojarnici elektrane, koji je ranije radio u tvrtki koja je projektirala ugradnju tih zapaljivih ploča u plafon strojarnice.

Upravo zbog prebacivanja odgovornosti s ljudi bliskih Bačiću, tvrde Nacionalovi izvori bliski upravi HEP-a upoznati s detaljima manipulacija oko istrage nesreće u HE Dubrovnik, Filipović je po nalogu Barbarića angažirao privatne detektive.

Formalno su to izveli tako da je detektive angažiralo odvjetničko društvo Rudeš, Rođak i Kalauz koje je potom također sastavilo izvješće. Međutim, izgleda da se u jednom trenutku dogodio obrat jer detektivima nije bio plaćen račun pa su oni došli protestirati u HEP, a tom prilikom su izgleda došli i u kontakt s članom Uprave Nikolom Rukavinom te su mu rekli da su zapravo angažirani da ga kriminaliziraju i da im to nije plaćeno. O tome je Čedo Prodanović koji zastupa Nikolu Rukavinu kao jednog od optuženih za tragediju, pitao Filipovića na sudu, ali se on pravio neupućen i rekao da ne zna da su predstavnici te agencije bili u HEP-u i u kontaktu s Rukavinom.

Intrigira činjenica da je Filipović unatoč svemu završio baš na izbornoj listi HDZ-a koju nosi ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. FOTO: Neva Zganec/PIXSELL

Iako je Filipović tvrdio da je policija odobrila ulazak detektiva u pogon, na mjesto nesreće, te da su ti detektivi ondje ušli uz dozvolu policije tek nakon što je provedeno službeno kriminalističko vještačenje policije i DORH-a, na suđenju je prezentirana dokumentacija iz koje proizlazi da je MUP suglasnost za ulazak u unutrašnjost pogona dao tek 27. siječnja. Filipović je na to rekao da “nije postojala zabrana policije ni državnog odvjetništva za ulazak u unutrašnjost pogona nakon što su završili očevid”.

Međutim, Filipovićevi detektivi ušli su u pogon već 11. siječnja, dakle drugi dan nakon nesreće. On je na sudu najprije tvrdio da su detektivi ušli u pogon tek nakon što je završen službeni očevid, no potom je suočen s pitanjima odvjetnika okrivljenih i obitelji poginulih radnika, izjavio:

“Kada me pitate za dopuštenje ulaska u pogon 11. siječnja, kao što sam već rekao, zabrana nije postojala, a da je eventualno postojala zabrana to vrijeme direktora pogona ista se ne bi odnosila na djelatnike korporativne sigurnosti. Djelatnicima korporativne sigurnosti jedino su mogli policija i državno odvjetništvo zabraniti ulaz u unutrašnjost pogona. Ova tri vještaka su 11. siječnja ušla u unutrašnjost pogona zajedno s djelatnikom korporativne sigurnosti i zajedno s djelatnikom pogona HE Dubrovnik.”

Ulazak vještaka u pogon Filipović i Barbarić svjesno su zatajili od Željka Starmana, tada šefa HEP Proizvodnje i od Nikole Rukavine, člana Uprave HEP-a. Starman i Rukavina sad su optuženi

Drugim riječima, Filipović je svjesno lagao i manipulirao na sudu, a potom priznao da su “vještaci”, to jest privatni detektivi na mjesto nesreće ušli već dan nakon nesreće, zajedno s djelatnikom njegova ureda i još jednim djelatnikom pogona, dakle bez pratnje i odobrenja policije. On je zaključio da je policija dovršila očevid. Iako je praktički nemoguće takav očevid završiti u jednom danu. Čega je morao biti svjestan jer su i njegovi “detektivi” dolazili u pogon više puta.

No ponovio je da je “predsjednik Uprave HEP-a donio odluku te da je na temelju te odluke on dao dozvolu za ulazak ta tri vještaka u unutrašnjost pogona”.

Tvrdio je da je taj nalog dao “nakon odobrenja državnih tijela”, no nije jasno na koja tijela je pritom mislio. Isto tako, priznao je da je “vjerojatno prihvatio odgovornost za ulazak tih vještaka u opasan prostor”.

O tragediji se raspravljalo 22. ožujka na Županijskom sudu u Dubrovniku, u nastavku suđenja bivšem članu Uprave Nikoli Rukavini, bivšem direktoru HEP Proizvodnje Željku Starmanu i drugima optuženima. FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Istovremeno, ulazak vještaka u pogon Filipović i Barbarić svjesno su zatajili od Željka Starmana koji je u to vrijeme bio direktor HEP Proizvodnje, tvrtke unutar HEP-a zadužene za rad elektrane, ali i od Nikole Rukavine, člana Uprave HEP-a zaduženog za proizvodnju. A potom se upravo Starman s Nikolom Rukavinom našao na optuženičkoj klupi. Filipović se na sudu pravdao da je on bio dužan “obavijestiti onoga kojeg je bio dužan obavijestiti, a to je predsjednik Uprave”.

Filipović je također na suđenju istaknuo i da je ured korporativne sigurnosti, kojem je on na čelu, izravno podređen predsjedniku Uprave. Te da je “Frane Barbarić kao predstavnik Uprave HEP-a donio odluku da ured korporativne sigurnosti HEP-a utvrdi sve činjenice vezano za nastanak ove tragedije”.

Nije jasno zašto, ako je to primarno posao državnih institucija.

Zapisnik sa sudskog ročišta na kojem je iskaz davao Miljenko Filipović otkriva da je on u više situacija lagao, ali je priznao da je njegov kum Miro Marton, vlasnik detektivske agencije koju je angažirao, dolazio kod njega na sastanke u HEP. FOTO: Nacional

Znakovito je da je Filipović i osobno bio na mjestu nesreće, i to 10. i 11. siječnja. To jest najprije je rekao da je 10. siječnja bio u zgradi uprave u Dubrovniku, a 11. siječnja u restoranu pogona gdje su imali sastanak s djelatnicima MUP-a. No potom je poslije rekao da je 10. i 11. siječnja “bio na licu mjesta tragedije”.

Za vještake, to jest detektive rekao je da su ušli u pogon 11. siječnja, dan nakon nesreće, u 16 sati, “i to nakon što su državna tijela dovršila svoju istragu” te su “ti vještaci dobili usmeno dopuštenje za ulazak u pogon”, ali nije znao reći tko im je dao to dopuštenje pa je zaključio: “valjda direktor”. No onda je u kasnijem dijelu iskaza rekao da je on osobno dao dozvolu vještacima, to jest detektivima za ulazak u pogon. Konstatirao je da su se policajci maknuli s ulaza pa da više nije bilo zabrane ulaska u pogon te da mjesto nesreće nije bilo osigurano. “Da je postojala zabrana od policije ili državnog odvjetništva, tada bi bilo osigurano mjesto ulaza u unutrašnjost pogona”, konstatirao je na sudu Filipović.

Suvlasnik detektivske agencije DIA koja je u tom slučaju bila angažirana je Miro Marton – kum Miljenka Filipovića. Sve to sumnjalo se u HEP-u i ranije, ali sada je Miljenko Filipović tijekom svog svjedočenja na dubrovačkom županijskom sudu otvoreno priznao da je angažirao privatne detektive, to jest agenciju čiji je suvlasnik njegov kum, i da su ti privatni detektivi švrljali po mjestu tragedije odmah nakon policijskih istražitelja, prvi dan nakon nesreće, i to sve po nalogu Frane Barbarića. Ujedno je pokušao prikriti da je znao da je suvlasnik detektivske agencije njegov kum, ali je priznao da ga je taj kum posjećivao u njegovu uredu u HEP-u.

FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

“Gospodin Miro Marton je dolazio u njegov ured korporativne sigurnosti jer živi u blizini, a u posjete dolaze i drugi kumovi”, stoji u sudskom zapisniku koje opisuje Filipovićevo svjedočenje.

Filipović je na tom ročištu dao više kontradiktornih izjava, na što ga je upozorio čak i predsjednik sudskog vijeća i zbog čega je više odvjetnika prigovorilo istinitosti Filipovićeva iskaza, dok je splitska odvjetnica Doris Košta, koja zastupa obitelji dvojice od trojice poginulih radnika HEP-a, protiv Miljenka Filipovića najavila i podizanje kaznene prijave.

Naime, Doris Košta je na suđenju ustvrdila da se privatni detektivi smiju angažirati isključivo kada su u pitanju kaznena djela koja se gone po privatnoj tužbi, što je određeno člankom 9. Zakona o privatnim detektivima. No Filipović je, kako je na suđenju upozorila Doris Košta, izdao nalog za angažiranje privatnih detektiva “iako je u trenutku izdavanja naloga već bilo evidentno da se radi o kaznenim djelima koja se gone po službenoj dužnosti, teškim kaznenim djelima”. Doris Košta je za Filipovića ustvrdila i da nije govorio istinu u svom iskazu, a da je počinio i druga djela, poput povrede prava osobnosti te time povrijedio temeljna ljudska prava oštećenih stranaka, to jest obitelji smrtno stradalih radnika.

Odvjetnica Doris Košta, koja zastupa obitelji dvojice od trojice smrtno stradalih radnika, najavila je pokretanje kaznene prijave protiv Filipovića jer je dao lažan iskaz na sudu, na što su upozorili i drugi odvjetnici

“U tom kontekstu s obzirom na to da je odgovorna osoba, pridržavamo pravo pokretanja zakona o predviđenim postupcima u kakvom smislu povrede prava osobnosti, spoznaje da je počinjeno kazneno djelo, a Zakon o kaznenog postupku obvezuje svakog tko ima takva saznanja da to i prijavi”, stoji u zapisniku s ročišta.

Doris Košta je rekla i da je “u odnosu na dat iskaz evidentno da svjedok izbjegava istaknuti činjenice koje bi bile istinite, a sve u smislu zbog čega je angažiran odvjetnički ured jer je to iz svih dokaza evidentno da je to bila fiktiva, kako bi se, jer su u trenutku bili svjesni da se radi o nezakonitim radnjama, provela takozvana detektivska opažanja na terenu koja su protivna članku 9. Zakona o privatnim detektivima.”

Odvjetnik Čedo Prodanović također je prigovorio radi neistinitosti iskaza Miljenka Filipovića i naveo kako “pod krinkom brige za tragičan ishod daje lažne navod te ad hoc mijenja svoje navode kada mu se predočuju nesporne činjenice, sve s ciljem ignoriranja uloge tadašnjeg predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića u njegovim nastojanjima kriminalizacije drugo optuženika (Nikola Rukavina, op.a.), a ujedno nastoji umanjiti prikaz svog sudjelovanja u istom tom pothvatu”. Prodanović je naveo da se u ovom slučaju radi o klasičnoj zamjeni teza te je zaključio:

“Detektivska agencija je angažirana putem odvjetničkog ureda, a ne od strane odvjetničkog ureda, s ciljem da svojim nepotrebnim izvješćem pomogne kriminalizaciji njegovog branjenika (Nikole Rukavine, op.a.), a ne da utvrdi što se u stvari dogodilo.”

Detektive je Filipović angažirao po nalogu bivšeg šefa Uprave HEP-a Frane Barbarića. Potom su obojica lagala na sudu. Barbarić je lagao da nije dobio izvješće detektivske agencije. Dao mu ga je Filipović

I odvjetnik Joško Čeh prigovorio je Filipovićevom iskazu kao neistinitom u pretežitom dijelu “jer skupo plaćene usluge nisu bile radi cilja o kojima svjedok govori, niti su u tom smislu bile potrebne, a u jednu dijelu nisu bile ni dopuštene”.

Slično su ustvrdili i odvjetnici Goran Preglej i Janjko Grlić.

Janjko Grlić je zaključio: “Sve radnje koje je svjedok (Miljenko Filipović, op.a.) poduzimao povodom ove tragedije bile su izvođene pod dirigentskom palicom tadašnjeg predsjednika Uprave Barbarića, u cilju zaštite osoba koje su stvarno odgovorne za ovaj tragičan događaj.”

FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL