Ministrica poljoprivrede Marija Vučković prošlog je tjedna boravila u Luksemburgu i Bruxellesu, gdje su joj potvrđene loše vijesti za hrvatsku poljoprivredu kada su u pitanju financijska sredstva koja Europska unija daje Hrvatskoj za izravne potpore i Fond za ruralni razvoj. Nacional je od izvora iz Ministarstva poljoprivrede doznao da je ministrici u Bruxellesu potvrđen nalaz revizora Europske komisije te da će Hrvatska u narednom razdoblju ostati bez deset posto sredstava za izravne potpore, što iznosi oko 230 milijuna kuna. No ministrica je u Bruxellesu saznala još nešto zbog čega je sazvala hitne sastanke na povratku u Zagreb, a zbog kojih su neki od čelnih ljudi Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju morali prekinuti godišnje odmore te se vratiti u Zagreb.

Zanimljivo je da se to dogodilo na isti dan kada je u Nacionalu izašao tekst o tvrtki Blato 1902 i sredstvima koje je ta tvrtka povezana s obiteljima Miroslava Šeparovića i Branka Bačića dobila iz europskih fondova. Po navodima Nacionalovih izvora iz Ministarstva poljoprivrede, ministrica je izrazila nezadovoljstvo objavljenim tekstom te ju je posebno iznenadilo što su u Nacionalu iznesene točne brojke o iznosu potpora tvrtki Blato 1902, što je podatak koji medijima može dostaviti vrlo uzak krug njenih suradnika.

Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen u proteklih je nekoliko mjeseci provela niz revizija hrvatskog poljoprivrednog sektora te su otkrivene i velike nepravilnosti. FOTO: VALENTYN OGIRENKO/REUTERS/PIXSELL

Međutim, ministrica je sazvala nekoliko hitnih sastanka prije svega zbog činjenice da je u Bruxellesu doznala kako europski revizori Hrvatskoj prijete s novom kaznom, odnosno kako se to službenim rječnikom Europske unije kaže, korekcijom sredstava. Naime, osim što je sada sigurno da će Hrvatska ostati bez 230 milijuna kuna sredstava za izravne potpore, Nacional je doznao da bi slična korekcija trebala doći i za sredstva iz Fonda za ruralni razvoj. Izvor iz Ministarstva poljoprivrede tvrdi da bi zbog takvih nalaza revizora Europske komisije Hrvatska ukupno mogla ostati bez pola milijarde kune sredstava za izravne potpore i Fonda za ruralni razvoj.

Ta informacija izazvala je veliku zabrinutost ministrice Marije Vučković te je već i prije njena povratka iz Bruxellesa naredila da se ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi Antun Vujić vrati s godišnjeg odmora, a istovremeno je u Zagrebu morao ostati i Saša Buković koji je u APPRRR-u zadužen za ruralne potpore, a već je bio zabilježen da do kraja mjeseca bude na godišnjem odmoru. Sve ovo govori da su vijesti koje je ministrica saznala u Bruxellesu vrlo problematične za cijeli poljoprivredni sektor koji se i bez ovih kazni revizora Europske komisije nalazi u teškoj situaciji.

Revizori Europske komisije smatraju da hrvatska koristi premali koeficijent označene janjadi, koji trenutno iznosi 0,6. FOTO: Goran Kovacic/PIXSELL

Gubitak pola milijarde kuna cijeli će sektor gurnuti u još veće dubioze, a najviše će stradati mali poljoprivrednici koji bi mogli ostati bez novca koji im je presudan za nastavak proizvodnje u ionako teškim i neizvjesnim uvjetima.

Isto tako, nalazi revizora Europske komisije direktno postavljaju pitanje odgovornosti ministrice Marije Vučković i njenih najbližih suradnika koji su “zaslužni” što će hrvatska poljoprivreda ostati bez velike svote novca iz EU fondova. Po informacijama Nacionala revizori EK-a su najveće zamjerke imali na izravnim potporama i to zbog loše odrađenih kontrola na terenu, a zatim i na tzv. tržišnim potporama i to zbog Vinske omotnice, o kojoj je Nacional nekoliko puta pisao u posljednje vrijeme.

Ministrici poljoprivrede Mariji Vučković prošloga tjedna su u Luksemburgu i Bruxellesu potvrđene loše vijesti za hrvatsku poljoprivredu. FOTO: Slavko Midzor/PIXSELL

Iako su iz Ministarstva poljoprivrede pokušavali demantirati da su korekcije povezane s dodjelom sredstava vinarima poput Tomislava Tolušića ili vinarije Blato 1902, čini se kako su europski revizori baš u tim i drugim sličnim potporama “podobnim” vinarijama našli nepravilnosti zbog kojih će u idućem razdoblju štetu trpjeti drugi poljoprivrednici, ali ne i oni koji su odluke donosili. Osim, toga revizori su našli zamjerke i mjeri 4 Fonda za ruralni razvoj koja je povezana uz investicije u imovinu. No možda i najšokantnije otkriće revizora vezano je uz nalaze koji se tiču sektora ovčarstva i jedinstvenog registra domaćih životinja.

Naime, europski revizori su imali velike primjedbe na označavanje ovaca, odnosno na prijavu ojanjene janjadi gdje su ustanovili da Hrvatska koristi vrlo mali koeficijent janjadi. Revizori tvrde da bi taj koeficijent morao iznositi barem 1.0, što znači da jedna ovce na svijet donese barem jedno janje godišnje, ali službeni hrvatski koeficijent je 0,6. Drugim riječima to znači da se preko 40% janjadi manje prijavljivalo u sustav i prodavalo na crno, iako stručnjaci smatraju da je koeficijent janjenja preko 1,1 jer je jako puno blizanaca kod ovaca, tako da je u biti upola manje od stvarno ojanjene janjadi prijavljivano u sustav.

Ako se nalaz revizora Europske komisije pokaže točan i ako Hrvatska doista nije prijavljivala gotovo polovicu rođene janjadi, posla u cijeloj ovoj priči bi trebalo biti i za Državno odvjetništvo i istražitelje Uskoka koji bi trebali utvrditi tko je odgovoran za ovaj po hrvatsku poljoprivredu veliki skandal.

Po informacijama Nacionala cijeli posao koordinira Zdravko Barać koji je izgleda tako nizak koeficijent smislio kako bi prikrio veliko neprijavljivanje janjadi u Hrvatskoj koja u biti završi na crnom tržištu. Zanimljivo da je upravo o Baraću prije nekoliko tjedana pisao Nacional i to u kontekstu sumnjivih odluka koje donosi ili je donosio aktualni ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, koji je u prošlosti bio i ravnatelj danas ukinute Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Antun Vujić jedan je od onih koji su prošloga tjedna morali hitno prekinuti godišnje odmore te se vratiti u Zagreb. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Izvori iz Ministarstva poljoprivrede upozorili su na još jednu, za Zdravka Baraća potencijalno vrlo nezgodnu praksu koju Ministarstvo poljoprivrede provodi od 1. siječnja 2019., kada je i službeno ukinuta Hrvatska poljoprivredna agencija. Naime, ukidanjem te agencije većina poslovanja prebačena je na Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu, dok je mali dio poslovanja ostao u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede. Još dok je bio na čelu HPA-a, Zdravko Barać je posao za nabavu ušnih markica za životinje redovito dodjeljivao tvrtki Natura, a s tom je praksom nastavljeno sve do danas.

Ušnim markicama trebale bi biti označene sve životinje na hrvatskim farmama i u prošlosti je za posao podjele tih markica i stavljanja na životinje bila zadužena Hrvatska poljoprivredna agencija.

Brojne kritike iz Bruxellesa ponovno postavljaju i pitanje odgovornosti premijera Andreja Plenkovića, koji nije prilikom rekonstrukcije Vlade zamijenio i ministricu poljoprivrede Mariju Vučković. FOTO: Damir Spehar/PIXSELL

Kada je ta agencija ukinuta početkom 2019. godine, svi u sustavu očekivali su da će taj posao preuzeti Hrvatska agenciju za poljoprivredu i hranu. Međutim, na inicijativu Zdravka Baraća nadležnost za ušne markice prebačena je na Ministarstvo poljoprivrede, točnije na Upravu za stočarstvo i kvalitetu hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, na čijem je čelu upravo sam Barać.

Nacionalovi izvori upozoravaju da je takvim potezom Hrvatska postala jedina država u Europskoj uniji u kojoj je nadležnost za izdavanje ušnih markica direktno pod Ministarstvom poljoprivrede, a ne pod nekom zasebnom agencijom. Te odluke sada su najnovijim nalazom Europske komisije stavljene u novi kontekst te se s pravom može postaviti pitanje odgovornosti Zdravka Baraća za problem s velikim brojem neprijavljenih janjaca koji se nalaze na tržištu u Hrvatskoj. No isto tako je pitanje ima li ministrica Marija Vučković dovoljno političke snage i volje da napravi promjene koje su nužne za nastavak normalnog funkcioniranja poljoprivrednog sektora koji je očito duboko zaglibio u ralje korupcije i kriminala.

Ako je suditi prema odgovoru koji je Nacional na ovu temu dobio iz Ministarstva poljoprivrede, odgovor je očito negativan jer su iz ureda ministrice Marije Vučković samo kratko poručili da “Ministarstvo poljoprivrede ni Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nisu zaprimile odluku Europske komisije koju navodite”.

No iako se u Ministarstvu poljoprivrede trude zakamuflirati ono što je ministrica Marija Vučković i sama doznala prošlog tjedna u Bruxellesu, činjenica je da su revizori Europske komisije napravili službeni zapisnik u kojima su navedeni svi propusti u Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji za plaćanja te su temeljem tog zapisnika i određene korekcije koje bi se mogle popeti i do pola milijarde kuna. Hrvatska se naravno na te zapisnike i korekcije može žaliti gotovo u nedogled, ali u praksi to izgleda tako da nikada u povijesti EU-a neka država nije uspjela smanjiti korekcije nakon što su revizori na terenu sastavili zapisnik i nabrojali sve nedostatke u sustavu pojedine države.

Kada se svim tim prigovorima doda i dokument koji je Europska komisija 21. travnja poslala Ministarstvu poljoprivrede, u kojem se na pedesetak stranica kritizira hrvatski Strateški plan za poljoprivredu za razdoblje od 2023. do 2027., onda postaje evidentno da stvari u sustavu koji vodi hrvatsku poljoprivredu ne funkcioniraju i da su tom sustavu pod hitno potrebne promjene.

Brojne kritike koje posljednjih mjeseci stižu iz Bruxellesa također ponovno postavljaju i pitanje odgovornosti premijera Andreja Plenkovića koji nije u posljednjoj rekonstrukciji Vlade zamijenio i ministricu poljoprivrede Mariju Vučković koja se očito ne snalazi u ulozi ministrice, što pokazuje i posljednje pismo u kojem je iznesen niz primjedbi na račun Strateškog plana za poljoprivredu koji bi trebao biti ključan dokument Ministarstva poljoprivrede, ali i sve veći broj nalaza revizora Europske komisije koji u sustavu njenog ministarstva nalaze ozbiljne propuste.

Za određivanje koeficijenta janjadi zadužen je Zdravko Barać, koji je izgleda tako nizak koeficijent smislio kako bi prikrio veliko neprijavljivanje janjadi u Hrvatskoj koja u biti završi na crnom tržištu. FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL