Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49. država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijuna kvadratnih kilometara. Aljaska ima veliku važnost zbog strateškog položaja i rudnog (zlato i srebro) te šumskog bogatstva. Otkrivena je u 18. stoljeću, a u drugoj polovici tog stoljeća Rusi su ondje počeli graditi prva naselja. Od tada, Aljaska je imala veliki značaj za Rusiju zbog bogatih prirodnih resursa. Budući da su se Amerikanci početkom 19. stoljeća počeli širiti prema zapadu, ubrzo su se našli u konkurenciji s ruskim istraživačima i trgovcima. Nakon poraza u Krimskom ratu, Rusija se našla u teškoj financijskoj situaciji i nije imala dovoljno sredstava za potporu velikim naseljima i vojsci duž obale Sjeverne Amerike. Rusija je tada zaključila da je najbolje rješenje za obnovu gospodarstva prodaja Aljaske.

Američki državni tajnik William H. Seward kupovinu Aljaske već je duže vrijeme imao u vidu. Ponudu o kupovini predao je ruskom caru Petru Velikom prije građanskog rata 1860. godine, a kupovina je izvršena tek 7 godina kasnije. Dana 30. ožujka 1867. državni tajnik Seward pristao je na ponudu o kupovini Aljaske za 7,2 milijuna dolara, točnije 4 centa po jedinici površine. Teritorijalni prostor SAD-a time je povećan za 20%. Američki stanovnici tada su smatrali da je Seward pogriješio te su kupovinu nazivali Sewardovom ludorijom zbog toga što su Aljasku vidjeli kao bespotreban prostor okovan ledom. Službeni prelazak Aljaske pod vlasništvo SAD-a odvio se 18. listopada 1867. godine kada je u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske spuštena zastava Carske Rusije te podignuta zastava SAD-a.

Ubrzo su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda pa se Sewardova ludorija pokazala jednom od najpametnijih transakcija u povijesti. Aljaska je 1959. godine postala 49. država SAD-a, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao Dan Aljaske.