Nakon dugog čekanja Zagreb i Hrvatska dobit će stalni postav Hrvatskog športskog muzeja, čemu će prethoditi izložba “Igra sporta i umjetnosti” koja se 6. veljače otvara u Domu hrvatskog društva likovnih umjetnika, a bit će otvorena do 22. ožujka. Hrvatski športski muzej više od 70 godina prikuplja najvrjedniju nacionalnu baštinu iz područja hrvatskog sporta i tjelovježbe, a od 2003. djeluje kao nacionalna muzejska institucija pod okriljem Ministarstva kulture. Stalni postav Hrvatskog športskog muzeja trebao bi se otvoriti za javnost sredinom ili najkasnije u drugoj polovici 2021. godine. Prvi dio izložbe pokazat će kako se razvijala primijenjena umjetnost u području sporta od početaka 20. stoljeća do danas, a drugi se bavi sportom kao inspiracijom suvremenim likovnim i vizualnim umjetnicima. Bit će predstavljeno više od 50 umjetnika, uglavnom slikara, kipara i grafičara. Umjetnici koji su zastupljeni na izložbi su Grgur Akrap, Tomislav Buntak, Ivan Fijolić, Martina Granić i Martina Miholić, Svjetlan Junaković, Marin Marinić, Bojan Mrđenović i Stipan Tadić, Zoltan Novak, Ivan Posavec, Josip Rončević, Maja Rožman, Matko Vekić, Zlatan Vrkljan i Mio Vesović.

Za sportski dio postava bio je zadužen povjesničar umjetnosti Marijan Sutlović. Objasnio je da je taj dio izložbe podijeljen u cjeline prema prekretnicama u hrvatskoj povijesti kao što su promjene država, Prvi svjetski rat i Drugi svjetski rat. U okviru toga izlažu se predmeti za sportsku namjenu koje su izrađivali renomirani umjetnici.

“Uglavnom izlažemo sportske medalje i plakete, plakate i skulpture koje su se dodjeljivale kao nagrade u sportu. U tom najranijem razdoblju krećemo od naših najpoznatijih umjetnika, Roberta Frangeša-Mihanovića i Ive Kerdića. Upravo je Frangeš-Mihanović, koji je bio jedan od pionira medaljarstva, napravio i prvu sportsku medalju 1905. To su nam jedni od najranijih eksponata. Između dvaju ratova imamo Otta Antoninija, urednika časopisa Svijet, mnoge od naslovnica koje je radio bile su posvećene sportu. Izlažemo do sada neizlaganu sliku Ivana Tišova koja prikazuje hrvača i jednog od prvih bodibildera u Hrvatskoj. Zvao se Rudolf Vrhovec, slika je iz 1923. Izlažemo i nekoliko fotografija Toše Dapca, vezane su uz ritmičku gimnastiku. Tu su i plakati sportaša i umjetnika Bojana Stranića, od kraja 50-ih do sedamdesetih godina radio je fenomenalne plakate u svjetskim razmjerima, kao i medalje i skulpture. Izlažemo i predmete vezane uz sportske manifestacije kao što su Mediteranske igre u Splitu i Univerzijada. Ono što je napravljeno za Mediteranske igre u Splitu jest najkompleksniji vizualni identitet izveden za jedno sportsko natjecanje u Hrvatskoj. Na čelu tog projekta bio je dizajner Boris Ljubičić. Izlažemo i jednu malu značku Ivana Meštrovića iz 1931.” rekao je Marijan Sutlović.

‘Građa Franje Bučara čini ishodišnu točku muzeja. Sport je bitan dio hrvatske povijesti i kulture, a bio je bitan čimbenik u borbi za očuvanje nacionalne svijesti’, kaže Danira Bilić

Napomenuo je da je osnovni kriterij za odabir predmeta bila njihova umjetnička vrijednost, dok je na drugom mjestu bio sportski značaj. No to se često poklapa jer su najveći umjetnici često radili za najbolja natjecanja. Ideja je bila prezentirati najvrjedniju građu koja postoji u muzeju, a fokus je bio na hrvatskim umjetnicima i hrvatskoj proizvodnji predmeta vezanih uz sport. Zasebna tema izložbe, u kojoj se izlazi iz nacionalnih okvira, jest olimpizam, a bit će predstavljena umjetnost vezana uz OI i Olimpijski pokret.

Jedan od slikara predstavljenih na izložbi je i mladi umjetnik Grgur Akrap. S koliko je radova predstavljen i što za njega znači sport kao tema?

“Na ovoj izložbi predstavljen sam s pet radova koji pokrivaju razdoblje od mog završetka studija 2013. pa do danas. Radovi su nastajali neovisno o ideji sporta, više kao likovni zadaci koje sam sebi postavljao u želji da postignem određenu estetiku. Uvijek je lijepo sudjelovati na većim skupnim izložbama, a pogotovo kada su u prostorima HDLU-a s velikim imenima hrvatske likovne scene. Radovi koje sam izložio različite su prirode nastanka i neobično mi je vidjeti ih na jednom mjestu, a opet ih veže ta ideja sporta, o kojoj iskreno nisam mislio u trenutku nastanka tih djela. Sport i umjetnost dvije su različite grane ljudskog djelovanja koje su uvijek na neki suptilni način isprepletene. Do sada nisam previše razmišljao o tome niti uzimao ideju sporta u svoje stvaralaštvo kao bitnu kariku, ali ipak ljepota tijela i njezina dinamika jednako pripadaju kako sportu, tako i umjetnosti”, rekao je Grgur Akrap.

Tomislav Buntak, slikar i dekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, zadužen je, u suradnji sa Željkom Marcijušem, za likovni dio postava koji obuhvaća 16 umjetnika i stotinjak djela. Prema vlastitim riječima, izabrao je djela kolega, odličnih umjetnika i umjetnica koje je zapamtio i koji su mu se svidjeli u svojoj punoći umjetničkog izričaja, a čija umjetnička djela pokazuju da je sport kao tema prisutan u umjetničkoj produkciji. Ustvrdio je da sport na razne načine možemo pratiti u djelima suvremene umjetnosti koja o njemu progovara i u pozitivnom i negativnom kontekstu. Dodao je da je već iz opisa pojedinih djela vidljivo da su gotovi svi umjetnici i umjetnice u jednom djelu života intenzivno trenirali i uživali u sportskoj igri i zanosu:

“Mislim da svaka ljudska aktivnost koja donosi takav zanos kao sport, na poseban način govori o ljudskoj naravi i ponašanju, što su neiscrpne teme za umjetnost. Sport je dio mog odrastanja i radosne igre, nogomet je prisutan kao rekreacija i druženje, zbog njegove jednostavnosti i mogućnosti reinterpretacije igre u različitim jednostavnim uvjetima doživio je popularnost, no moja prva ljubav su ipak vodeni sportovi, plivanje i vaterpolo. Na ovoj izložbi dotaknut ću i temu nogometa kroz nogomet kakav sam sreo u ranim danima, na livadi u parku, dok će serija akvarela tematizirati radost druženja s vodom i čaroliju vodenih sportova. Radovi na ovoj izložbi reprezentativna su djela koja na najbolji način prezentiraju temu i umjetnički pomak u interpretaciji teme. To su djela velikog formata, djela mojih kolega koja volim, a obuhvaćaju autore od najmlađe generacije do akademika te predstavljaju temu na reprezentativan i zanimljiv način. Zanimljivo je da su Knifer i Kožarić bili ljubitelji nogometa, a ne znam koliko ljubitelja nogometa voli Gorgonu.”

Danira Bilić, ravnateljica Hrvatskog športskog muzeja, istaknula je da je ta institucija relativno mlada, ali ima dugu tradiciju prikupljanja i čuvanja najvrjednije nacionalne baštine vezane uz sport. Kako je rekla, muzej svoje korijene vuče iz pedesetih godina prošloga stoljeća, kada su obrazovne institucije koje su prethodile današnjem Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dobile veliki dio građe i ostavštine Franje Bučara.

“Ta građa čini ishodišnu točku muzeja, a svojim predanim dugogodišnjim radom naročito su je obogatili i unaprijedili profesori povijesti sporta sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta Živko Radan i Zdenko Jajčević, koji je bio i prvi ravnatelj muzeja od 2003. do 2011. godine, te  Đurđica Bojanić koja je bila ravnateljica muzeja od 2011. do kraja 2017. godine i Zrinko Grgić koji je vodio zbirku knjižne građe do 2019. godine. Međutim, tijekom tog razdoblja nisu se stekli uvjeti za stvaranje stalnog izložbenog postava otvorenog za javnost. Prije svega zbog nedostatka adekvatnih prostornih uvjeta i ograničenih ljudskih kapaciteta kojima je muzej raspolagao. U muzeju je od njegova osnutka do 2011. godine radilo troje, a od 2011. do kraja 2017. godine dvoje djelatnika. Tijekom 2018. godine u Muzeju je sukcesivno zaposleno sedam djelatnika te je u prosincu 2018. godine osiguran dodatni prostor, čime su se stvorile pretpostavke za pokretanje potrebnih procedura i izrada dokumentacija nužnih za postavljanje stalnog izložbenog postava i njegova otvaranja za javnost. Lokacija osiguranog dodatnog prostora nalazi se na adresi Ilica 13/1, a obuhvaća dvorišnu zgradu, prizemlje i podrum ukupne kvadrature od 508 m2″, rekla je Danira Bilić. Smatra da je sport potrebno shvaćati kao aktivnost koja je dio društva, a u kojoj se reflektiraju mnoge dobre i loše stvari koje čine to društvo:

“S tradicijom dugom skoro dva stoljeća sport je danas bitan dio hrvatske povijesti i kulture, a u mnogim trenucima hrvatske povijesti bio je bitnim čimbenikom u borbi za očuvanje i njegovanje nacionalne svijesti, međunarodnog pozicioniranja i prepoznatljivosti te stremljenja društva k uspjehu putem primjera napornog i ustrajnog rada. Također, sport je u stanju, možda kao nijedna druga društvena aktivnost, okupiti oko sebe najveći broj pripadnika jednog društva te ih ujediniti u slavlju pobjede ili prihvaćanju poraza. Upravo je zadaća HŠM-a poticati takvo široko razumijevanje sporta, proučavati i prezentirati kako je i koliko fenomen sporta utjecao na hrvatsko društvo, kako je i koliko utjecao na druga područja društva te kako se uspjesi sporta odražavaju na društvo u cjelini. U tom smislu iznimno je važna uloga HŠM-a kao nacionalne muzejske ustanove koja sustavno prikuplja, trajno čuva i obrađuje te prezentira zainteresiranoj javnosti značaj, ulogu i položaj koji su u hrvatskoj povijesti zauzimali sportaši, sportski djelatnici, sportski klubovi i savezi, te najznačajnije rezultatske dosege hrvatskog sporta na međunarodnoj razini. Nadalje, Hrvatski športski muzej ima uistinu veliki potencijal za daljnji razvoj, kako zbog kontinuiranog priljeva građe tako i zbog velikog interesa građana Republike Hrvatske koji prakticiraju, prate i vole sport.”

Istaknula je da se Hrvatski športski muzej financira iz sredstava državnog proračuna, kao i ostali nacionalni muzeji, te iz sredstava sponzora i donatora i vlastitih prihoda.

“U ovom trenutku vlastite prihode gotovo da i nemamo, ali očekujemo da će se to značajno promijeniti nakon otvorenja izložbenog postava Muzeja za javnost. Duboko vjerujem da Hrvatski športski muzej ima veliki potencijal u turističkom smislu, s obzirom na to da smo na međunarodnoj razini poznati po sportu, svojim sportašima i velikim sportskim uspjesima, te se može očekivati da će Muzej privući i interes stranih turista. Ujedno, lokacija prostora koji će se urediti za stalni postav je u samom centru grada i na većini turističkih ruta. Mislim da je s porastom uloge i značaja sporta tijekom 20. stoljeća rastao interes hrvatskih umjetnika te su mnogi hrvatski slikari, književnici, kipari, fotografi i filmski stvaraoci uključivali sport u svoju životnu svakodnevicu, ali i u svoj rad. Tu bih posebno istaknula akademskog kipara Vaska Lipovca, autora spomenika Draženu Petroviću koji je postavljen u parku najvećeg i najposjećenijeg muzeja sporta u svijetu – Olimpijskog muzeja u Lausannei – mjestu koje trajno promiče hrvatski sport i hrvatsku kulturu”, zaključila je Danira Bilić.