Srpski predsjednik Aleksandar Vučić tradicionalno obilježavanje godišnjice Oluje ovoga puta organizirao je u Loznici, gradu koji je postao sjedište otpora Vučićevu režimu te se posebno osvrnuo na hrvatsku nabavu moćnih raketa HIMARS

Nabavljaju Hrvati od Amerikanaca moćne raketne bacače HIMARS. Zamislite da smo mi nešto slično nabavljali. Rekli bi – Srbija se sprema za rat. Zašto ste nabavili HIMARS? Austrija i Srbija su jedine neutralne zemlje u vašem okruženju. Niste valjda zbog Austrije? Čestitamo, moćno je to oružje, imat ćete ga za tri godine, ali imat ćemo mi više i količinski i kvalitetnije i bolje za manje od tri godine“, izjavio je, obraćajući se zamišljenom suparniku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u subotu navečer, na skupu nazvanom Dan sjećanja na sve stradale u hrvatskoj vojnoj akciji Oluja iz 1995. godine.

Vučić je na ispunjenom novom nogometnom stadionu Lagator u Loznici, s pozornice obilježene porukom „Oluja je pogrom“, ocijenio da je hrvatska vojna akcija iz 1995. najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata.

„Početak kolovoza su dani tuge zbog izgubljenih ljudi, njihovih kuća, ognjišta, djece, ali i dani ponosa, jer oni koji nas napadaju nikada neće moći razumjeti da nije pobjeda kada akciju vodite na tenku, a na njemu američki ambasador Peter Galbraith, a suočavate se sa ženama, djecom i starcima na traktorima“, rekao je Vučić. On je konstatirao da je „traktor bio spasenje za mučenike“, ali i da „više neće biti ni pogroma, ni progona, ni traktora“.

„Garantiram vam da se srpskom narodu to više nigdje neće dogoditi“, poručio je Vučić. Dodao je da teror nad krajiškim Srbima neće biti zaboravljen i zahvalio im na svemu što su učinili za Srbiju.

Vučić je, u povodu nedavne odluke Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o proglašenju 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osudi negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, ocijenio da se krajem svibnja u sjedištu UN-a pokazalo da Srbija „smije cijelom svijetu reći što misli”. Radilo se o rezoluciji čiji su predlagači bili Njemačka i Ruanda.

„Htjeli su nam staviti žig genocidnog naroda. U UN-u smo se suprotstavili najmoćnijim silama svijeta i rekli – dosta je bilo progona najstradalijeg naroda na Balkanu. Digli smo glas u ime svih slobodarskih naroda na svijetu“, izjavio je Vučić. “Nismo ničiji patrljak, patuljak, priljepak, lutka na koncu, kakvi smo bili. Napravili smo od Srbije ponosnu zemlju dostojanstvenih ljudi, koja samostalno odlučuje o svojoj budućnosti”, naveo je Vučić, uz ocjenu da će Srbija morati biti ekonomski jača “kako bi bila vojno snažnija”. „Sve što napadaju mediji u Zagrebu, Podgorici, Sarajevu i Prištini je dobro za Srbiju. Što nas više napadaju, to je znak da smo sve uspješniji“, rekao je Vučić.

“Odvratit ćemo svaki pokušaj agresije na zemlju i napad na naš narod”, poručio je Vučić na stadionu Lagator, gdje je imao podršku uobičajenih suradnika u sličnim situacijama kakav je poglavar Srpske pravoslavne Crkve patrijarh Porfirije, koji je rekao da taj skup predstavlja „sjećanje nasilnog progona srpskog naroda, nezapamćenog u Europi“.

„Nema progona koji će nas osujetiti u borbi za istinsku slobodu. Egzodus nije bio okidač za očaj, već poticaj za nadu i optimizam“, izjavio je patrijarh Porfirije.

‘Odvratit ćemo svaki pokušaj agresije na zemlju i napad na naš narod’, poručio je Vučić na stadionu Lagator, gdje je imao podršku uobičajenih suradnika među kojima je i poglavar Srpske pravoslavne Crkve

Sudionik lozničkog skupa bio je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, prema čijim riječima ne postoje bosanski i hrvatski Srbi, već jedinstveni srpski narod.

„Stradanje Srba bilo gdje je stradanje srpskog naroda“, ocijenio je Dodik. „Kada napadaju Srbiju i Srbe, istina je da nam dobro ide“, rekao je Dodik i poručio okupljenima: „Ne očekujte da vam država samo pruža, nego se borite za naše državne razloge. Ne želimo da ovo bude protiv bilo koga. Želimo da svi, drugi i drugačiji, manji i veći, budu s nama“, izjavio je Dodik, uz tvrdnju: „Isključivo nas interesira snažna i moćna Srbija. Bez snažne i moćne Srbije mi smo u jadnoj poziciji. Zato nitko nema pravo osporavati snagu Srbije.“

Istinitost pojedinih poruka iz Loznice mogla bi biti dovedena u pitanje. Možda bi u Kijevu netko imao primjedbu na izjavu o Oluji kao „najvećem etničkom čišćenju u Europi poslije Drugog svjetskog rata“, ako se uzmu u obzir tvrdnje da je Moskva od veljače 2022. na istoku Ukrajine deportirala više od milijun osoba, uključujući 200.000 ukrajinske djece poslane u Rusiju.

Vučićeve riječi o Galbraithu na tenku nisu u skladu s i dalje živim sjećanjem na kolovoz 1995. godine, kada se tadašnji ambasador SAD-a u Hrvatskoj popeo u traktorsku prikolicu s krajiškim izbjeglicama kako bi ih zaštitio od napada. Vrijeme će pokazati i hoće li Srbija za manje od tri godine imati „više i količinski i kvalitetnije i bolje“ oružje od američkog raketnog sistema HIMARS, kakav Hrvatska, navodno, kupuje.

Državno obilježavanje Oluje nastavilo se u nedjelju u Beogradu, gdje je gradonačelnik i nekada najbolji vaterpolist svijeta Aleksandar Šapić izjavio da krajiški Srbi ne bi 1995. bili prognani da srpski narod nije imao u svojim redovima „svakakve izrode“. „Zato je važno srpsko jedinstvo, nacionalno pomirenje, da završimo s prokletim komunizmom, da prekrajanu povijest konačno postavimo na njeno mjesto“, rekao je Šapić i poručio da se na teritorijima gdje Srbi žive vjekovima više neće moći igrati na srpsku neslogu.

Vučić godinama inzistira na masovnom obilježavanju posljedica Oluje, ali je skup u subotu bio interesantan u odnosu na prethodne zbog mjesta na kojem je održan, Loznice. Radi se o gradu s oko 20.000 stanovnika, u blizini Drine i granice s Bosnom i Hercegovinom. Što Loznicu povezuje, na izvjestan način, s izbjegličkom dramom od prije skoro tri desetljeća, ali taj grad danas ima status središta otpora Vučićevu režimu. Otpor je vezan za najavljenu eksploataciju litija u zapadnoj Srbiji i zabrinutost za zagađenje životne sredine kakvu bi takav projekt, kako se tvrdi, vukao sa sobom.

Plan o otvaranju rudnika litija na zapadu Srbije izazvao je niz uličnih prosvjeda u cijeloj zemlji. Prošloga tjedna demonstracije su održane u Šapcu, Kraljevu, Pančevu, Mladenovcu, Topoli, Ljigu… Najavljeno je da će ovoga tjedna skupovi biti organizirani u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Čačku, Vranju, Sremskoj Mitrovici, Gornjem Milanovcu, Jagodini, Inđiji i – 10. kolovoza u Beogradu.

Karakteristično je za sve prosvjede da se okupljenima ne obraćaju predstavnici opozicijskih stranaka, već se inzistira da se radi o prosvjedima “običnih građana”, zabrinutih zbog ekoloških posljedica posla čiji su glavni akteri Vlada Srbije i britansko-australijska kompanija Rio Tinto, uz naglašenu podršku Europske unije.

Obični građani Srbije saznali su za Rio Tinto, drugu po veličini rudarsku kompaniju na svijetu, krajem 2021. godine, zahvaljujući informaciji da je spremna uložiti ogroman novac u izgradnju rudnika u blizini Loznice, jer na tom području postoje značajne rezerve jadarita – rude bogate litijem, važnim za proizvodnju baterija za električne automobile.

Tvrdilo se da se radi o značajnoj ekonomskoj prilici za Srbiju, vrijednoj 1,5 milijardi dolara godišnje, vezanoj za proizvodnju litija, izgradnju najveće svjetske tvornice baterija, možda i za proizvodnju električnih vozila, uz otvaranje 5000 novih radnih mjesta.

Rio Tinto je poručio da bi taj projekt bio najveći izvor zaliha litija u Europi u sljedećih 15 godina te bi omogućio Srbiji da bude predvodnik novih rješenja u borbi protiv klimatskih promjena. Spominjanje klimatskih promjena, međutim, ukazalo je na podatak da je Rio Tinto, s 45.000 zaposlenih, sjedištima u Londonu i Melbourneu i 60 projekata i operacija u četrdesetak država vezanih za aluminij, željeznu rudu, bakar i dijamante, u periodu od 1988. do 2015. godine sudjelovao s 0,75 posto u globalnoj emisiji plinova s efektom staklenika.

Rio Tinto je u Indoneziji izazvao masovno uništenje životne sredine bacanjem otpada u rijeke, što je dovelo do pobune lokalnog stanovništva i angažiranja vojske, uz ubojstva, mučenja i nestanke ljudi. Na Madagaskaru su zbog rudnika Rio Tinta raseljene hiljade ljudi, ali mnogi nisu dobili ne samo adekvatnu, već bilo kakvu naknadu za svoja imanja. U Južnoj Africi je u doba aparthejda kompanija migrantsku radnu snagu plaćala manje od propisanog minimuma, dok su u Namibiji uvjeti rada u Rio Tintu bili „slični ropstvu“. Rio Tinto se vezuje za izbijanje ustanka na Papui Novoj Gvineji, ratne zločine i smrt oko 10.000 osoba. U Zapadnoj Australiji je Rio Tinto, radi širenja rudnika željeza, u svibnju 2020. uništio aboridžinsko svetište Juukan Gorge, staro 46.000 godina, koje je svjedočilo o znacima ljudskog prisustva iz Ledenog doba.

Takva reputacija jamči Rio Tintu status idealnog aktera u okruženju kakvo nudi Srbija – visoki koruptivni potencijal, mediji pod čvrstom kontrolom vlasti, slabe opozicijske stranke, odbijanje vlasti da intervenira u slučaju kršenja prava radnika, negiranje postojanja ekoloških problema…

Najava otvaranja rudnika Rio Tinto dovela je, međutim, krajem 2021. do masovnih prosvjeda širom Srbije, zbog čega je Vučić početkom 2022. poručio da se taj projekt stopira.

Samo godinu dana kasnije Vučić je obavijestio srpski svijet da su strane obavještajne službe bile odgovorne za propast projekta eksploatacije litija u Srbiji, jer su organizirale masovne prosvjede. Prema Vučićevim riječima, to nije bio „kompanijski rat“ između Rio Tinta i drugih firmi, već “napad na Srbiju”.

„Zaustavili su za pet godina razvoj Srbije, spriječili nas da iskoristimo tu komparativnu prednost. Bili smo glupi i naivni, a oni nisu željeli dozvoliti da Srbija ostvari tu prednost, jer Srbiju moraju svesti na prosjek regije. Nama čestitaju ljudi po svijetu što smo našli litij, a mi im ne možemo reći da ga ne koristimo jer smo nasjeli na rad stranih službi. Smije nam se cio svijet zbog litija“, poručio je Vučić u siječnju prošle godine.

Sudionik lozničkog skupa bio je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je izjavio da ne postoje bosanski i hrvatski Srbi, već jedinstven srpski narod

I onda je, prije nešto više od mjesec i pol dana, Ustavni sud Srbije, u teoriji neovisan o zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, proglasio uredbu vlade u Beogradu o stopiranju iskopavanja litija neustavnom, čime je Rio Tinto ponovo, službeno, vraćen u igru.

Ubrzo su njemački kancelar Olaf Scholz i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič doputovali u Beograd, gdje je s Vučićem potpisan memorandum o razumijevanju između EU-a i Srbije o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama, lancima proizvodnje baterija i električnim vozilima. Scholz nije spomenuo ocjene iz EU-a da izbori u Srbiji nisu bili u skladu s međunarodnim standardima i da je vlast zloupotrijebila medije, već je naveo da je iskopavanje litija dobro za Srbiju, uz poruku da će tijekom tog procesa, značajnog za zelenu tranziciju, biti poštovani najviši ekološki standardi.

„Njemačka će u tome pomagati. Kopanjem litija u Srbiji možemo ispuniti svoje klimatske ciljeve. Potrebne su nam baterije“, poručio je Scholz.

Vučić nije spominjao nedavnu tvrdnju da je Berlin inicirao usvajanje Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici, ali je ocijenio da je iskopavanje litija „važno za Europu, Njemačku, ali i za nas u Srbiji, vjerojatno, najvažnije”. Naveo je i da očekuje direktne strane investicije vrijedne šest milijardi eura.

Prije nego što je u subotu sudjelovao na skupu posvećenom žrtvama Oluje, Vučić je u Leskovcu obišao renoviranu vojnu kasarnu, gdje je konstatirao da se u Srbiji svaka vrsta modernizacije dočekuje kao izdaja. „Naš cilj i želja su zaštititi ljude i njihovo zdravlje. Na kraju će narod donijeti odluku“, poručio je Vučić.

Njegov boravak u blizini Drine, kako tvrde državni mediji, bio je razlog da srpska javnost bude obaviještena o još jednoj od brojnih, a i dalje neriješenih zavjera čiji je cilj lišiti Srbiju Vučićeva vodstva. Mediji pod kontrolom srpske vlade naveli su u subotu da se u Malom Zvorniku, udaljenom manje od 30 kilometara od Loznice gdje je boravio Vučić, odvijala akcija “Pad zida”, fokusirana na rušenje predsjednika Srbije s vlasti. Precizirano je da je “sve koordinirano, ništa nije slučajnost i takav kodni naziv je akcija dobila u jednoj stranoj ambasadi”.

Naglašeno je da je okupljanje urotnika počelo oko 9 sati i 30 minuta, “uz glasnu muziku i govore mržnje protiv predsjednika Srbije”. Navedeno je da su u toj glasnoj uroti sudjelovale “sve strane strukture” i vrh Socijalističke partije Srbije (SPS), čiji je lider Ivica Dačić dugogodišnji Vučićev koalicijski partner i aktualni ministar unutarnjih poslova. Lokacija skupa bila je “obala Drine, Ulica Drinska, ispod Vrtića Crvenkapa”.

Ne zna se obim provedene istrage, ali je Dačić izjavio da SPS ne sudjeluje, niti će sudjelovati dok je on na čelu te stranke, u bilo kakvim aktivnostima protiv Vučića.

„Naš savez je najčvršći bedem za obranu Srbije i njenih nacionalnih i državnih interesa. U konkretnom slučaju u Malom Zvorniku, naš općinski odbor nije sudjelovao ni u kakvim aktivnostima, već je riječ o čovjeku koji nije član SPS-a, a bio je na našoj listi na lokalnim izborima kao grupa građana. Bit će isključen iz naše odborničke grupe“, poručio je Dačić.

Prije sudjelovanja na skupu posvećenom žrtvama Oluje, Vučić je u Leskovcu obišao renoviranu vojnu kasarnu gdje je konstatirao da se u Srbiji svaka vrsta modernizacije dočekuje kao izdaja

Unatoč tim konkretnim podacima, Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije nije saopćilo bilo što o raskrinkavanju urote na Drini kojoj je cilj bilo rušenje Vučića s vlasti. Naravno da MUP ima dužnost, kao i u prethodnim brojnim slučajevima urota protiv Vučića, tek poslije temeljite istrage utvrditi tko je sudjelovao u najnovijoj zlikovačkoj akciji. Koje su strane strukture bile akteri? Zašto je kao mjesto glasnog okupljanja urotnika bila odabrana lokacija ispod Vrtića Crvenkapa, na obali Drine?

Kada se otkriju odgovori na ta pitanja, možda će se doći i do razrješenja značajne zagonetke – zašto je akcija rušenja Vučića, uz sudjelovanje svih stranih struktura, pred obilježavanje Oluje, na obali Drine, ispod Vrtića Crvenkapa, dobila iz jedne strane ambasade kodni naziv „Pad zida“, a ne „Operacija Crvenkapa“?